Lean Startup: Uvod u revoluciju koja mijenja evoluciju stvaranja novih tech proizvoda

U zadnje se vrijeme često govori o lean pristupu razvoju startupa. Mnogi timovi uspješno primjenjuju ovakav pristup, što im donosi puno koristi, a mnogi timovi tvrde da ga koriste, ali i nakon pola godine još nisu sigurni vrijedi li zaista njihova osnova pretpostavka o problemu kojeg rješavaju, odnosno, događa se da razvijaju proizvod, a nisu sigurno žele li ga uopće njihovi kupci. Dogodila se i meni slična stvar sa startupom kojeg sam pokrenuo, a koji me i naveo da istražujem više o Lean startupu. Ovo je prvi u seriji članaka, a upravo je namijenjen onima koje na neki način zanima tematika, ali i svima drugima koje bi ona mogla zanimati, bilo da imate svoj startup, razmišljate o njemu ili pak radite u nekoj većoj ili manjoj kompaniji koja razvija proizvode i konstantno vas prate izazovi kako izraditi baš ono što kupac želi.

leanstartupU zadnje se vrijeme često govori o Lean pristupu razvoju startupa. Mnogi timovi uspješno primjenjuju ovakav pristup, što im donosi puno koristi, a istodobno mnogi timovi tvrde da ga koriste, ali i nakon pola godine još nisu sigurni vrijedi li zaista njihova osnova pretpostavka o problemu kojeg rješavaju, odnosno, događa se da razvijaju proizvod, a nisu sigurno žele li ga uopće njihovi kupci. Dogodila se i meni slična stvar sa startupom kojeg sam pokrenuo, a koji me i naveo da istražujem više o Lean Startupu. Ovo je prvi u seriji članaka, a upravo je namijenjen onima koje na neki način zanima tematika, ali i svima drugima koje bi ona mogla zanimati, bilo da imate svoj startup, razmišljate o njemu ili pak radite u nekoj većoj ili manjoj kompaniji koja razvija proizvode i konstantno vas prate izazovi kako izraditi baš ono što kupac želi.

Što je uopće Lean Startup?

Lean Startup je metoda za razvoj poslovanja i proizvoda koju je prvi puta predložio Eric Ries 2011. godine, a koja za cilj ima transformirati način na koji se izrađuju i lansiraju proizvodi. Kao temelj ove metode korišten je pristup razvijen od strane Stevea Blanka, a koji se u doslovnom prijevodu s engleskog naziva “Razvoj korisnika” (Customer Development). Steve Blank je serijski poduzetnik, profesor i investitor koji djeluje u Silicijskoj Dolini, a najpoznatiji je po svom pristupu razvoju startupa koji se temelji prvotno na otkrivanju poslovnog modela, a tek onda razvoja poslovanja. Steve Blank je svojedobno investirao u startup u kojem je Eric Ries bio jedan od suosnivača, a uvjet da on uđe kao investitior bio je da koriste njegovu metodu te da Eric prisustvuje njegovim predavanjima koje je održao na Stanfordu. To se na kraju pokazalo kao vrlo uspješna strategija.

O iskustvu razvoja svojeg startupa prema principima kojima ga je učio Steve Blank, ali i principima leana koji se primjenjuju u drugim branšama, Eric je pisao na blogu Startuplessonslearned, gdje je u jednom od svojih postova, način na koji on razvija taj startup nazvao Lean Startup pristup. Eric zatim izdaje 2011 godine knjigu The Lean Startup: How Today’s Entrepreneurs Use Continuous Innovation to Create Radically Successful Businesses, gdje je objašnjava cijeli koncept. Ukoliko niste pročitali knjigu, svakako ju preporučam.

Jedna od ključnih razlika između startupa i postojećih kompanija je da druge izvršavaju poslovni plan, startupi ga tek traže. A ova je razlika u samoj srži Lean Startup pristupa.

Steve Blank – Harvard Business Review

Lean Startup

Lean Startup temelji se na znanstvenom pristupu razvoju poslovanja i proizvoda u kojem glavnu ulogu imaju eksperimenti, tj. testiranje hipoteza – hipoteza o korisnicima, problemu i rješenju, zatim iterativno izbacivanje proizvoda na tržište te validirano učenje. Pri tome se pazi da se iz procesa izbace sve aktivnosti koje su “gubitak” (waste), dakle sve one aktivnosti koje ne dodaju vrijednost proizvodu, a daleko najveći gubitak je izraditi nešto što kupac ne želi.

Primjer Dropboxa

Možda najpoznatiji primjer primjene Lean Startup principa, što namjerno, što slučajno, je Dropbox. U Dropboxu su htjeli paralelno sa razvojem proizvoda biti sigurni da rade ono što korisnici žele te su od samih početaka komunicirali s njima. Na početku im je bilo važno testirati njihovu osnovnu pretpostavku: Ukoliko korisnicima možemo dati superiorno iskustvo korištenja našeg proizvoda, hoće li ga koristiti? Ovo pitanje zasigurno nije jedno od onih koje možete pitati ukoliko koristite fokus grupe. U Dropboxu su na to pitanje krenuli drugačijom strategijom.

Drew Houston, osnivač Dropboxa, izradio je video (op. a. svakako pogledati) u kojem je opisao kako funkcionira njegov proizvod te je taj video objavio online i pozvao ljude da se prijave kako bi testirali privatnu betu. Unutar 24 sata, popis je narastao s 5000 korisnika željnih da prvi testiraju proizvod na 75000. To im je dalo dodatni poticaj da nastave s razvojem, ali isto tako im je pomoglo kod traženja investitora. Video je bio vrlo jednostavan, trajao je malo više o četiri minute i gledateljima je na realnom primjeru objašnjeno kako mogu koristiti Dropbox. Imao je i humorističnih detalja, što je zasigurno podiglo njegovu gledanost.

Ovim vrlo jednostavnim testom, u Dropboxu su uspjeli potvrditi svoju pretpostavku, a da nisu imali gotov proizvod.

Odakle Lean Startup?

Možda će razumijevanju koncepta Lean Startupa pomoći poznavanje pozadine, tj. koncepata iz kojih se razvio. Već je ranije spomenut utjecaj Stevea Blanka, ali Lean Startup se ne temelji samo na njegovom modelu. Konkretno, pojam Lean dolazi iz proizvodnje, a vezan je uz metodologiju koja je svojeveremeno razvijena u Toyoti, kroz njihov proizvodni sustav, a kasnije je popularizirana od strane James. P. Womacka i Daniela T. Jonesa, čiji je tim na MIT-u ’90-ih godina istraživao razloge zbog čega su japanski proizvođači toliko konkurentniji od američkih i europskih, te je i skovao riječ Lean. Ona se danas primjenjuje u mnogim granama, od logistike, zdravstva, projektnog menadžmenta, do školstva. Osnovni cilj je stvaranje veće vrijednosti za kupca uz upotrebu što manje resursa: kapitala, vremena, informacija, prostora i ljudskog rada, a to se postiže na način da se iz procesa eliminiraju svi gubici.

Kako kod leana, tako i u Lean Startupu, osnovni cilj je stvaranje vrijednosti za kupca (korisnika) uz upotrebu što manje resursa i eliminacijom svih gubitaka iz procesa. Najveći gubitak je izrada proizvoda kojeg korisnik ne želi, stoga se kod Lean Startupa, kao što je već spomenuto, inzistira na iterativnom izbacivanju verzija proizvoda i validiranom učenju iz informacija dobivenih od korisnika. Još jedan od temelja je aglini pristup razvoju proizvoda, koji će čitateljima iz IT branše biti vjerojatno poznatiji. Pojednostavljeno govoreći, kod agilnog se pristupa umjesto godišnjih ciklusa razvoja proizvoda, koji podrazumijevaju znanje problema koje ima korisnik i potreba koje proizvod mora zadovoljiti, koristi pristup u kojem se proizvod razvija iterativno i inkrementalno. Upravo taj pristup koristi se kod Lean Startupa, gdje startupi stvaraju minimalni održivi proizvod (Minimum Viable Product – MVP) i zatim ga iterativno izbacuju na tržište, omogućujući sebi validirano učenje na temelju povratnih informacija koje dolaze od korisnika.

Inače, minimalni održivi proizvod – MVP je “ona verzija novog proizvoda koja omogućava timu da sakupi maksimalnu količinu validiranog učenja o korisnicima za minimalni uloženi trud.” (Izvor: Wikipedia).

5 osnovnih principa Lean Startupa

U svojoj knjizi, koju je objavio 2011. godine, Eric je objavio 5 osnovnih principa Lean startupa:

  1. Poduzetnici su svugdje (Entrepreneurs are everywhere)

Eric napominje da nije potrebno raditi u garaži, pa da ono što radimo bude startup, pa daje i definiciju startupa:  “Ljudska institucija dizajnirana kako bi izradila nove proizvode ili usluge u uvjetima ekstremne neizvjesnosti.” Ovom definicijom napominje da su startupi svugdje oko nas i da se Lean Startup može primijeniti u bilo kojoj kompaniji, bilo koje veličine u bilo kojem sektoru.

  1. Poduzetništvo je menadžment

Startup je prema ovom principu institucija, a ne samo proizvod, stoga kao takav zahtjeva novi način menadžmenta, i to upravo zbog karakteristike da se odvija u uvjetima ekstremne neizvjesnosti. Za takve uvjete mora postojati i drugačiji način upravljanja od onog tradicionalnog, a usporedba lean i tradicionalnog pristupa dana je u nastavku.

  1. Validirano učenje

Startupi ne postoje samo da bi stvarali proizvode (stvari i usluge), zarađivali novac ili služili korisnicima. Oni postoje da bi naučili kako napraviti održivo poslovanje. Ovakvo učenje može biti znanstveno validirano, na način da se vode česti eksperimenti koji omogućuju poduzetnicima da testiraju svaki element svoje vizije. Za upravljanje eksperimentima razvijeno je nekoliko alata, među kojima je i validacijska ploča razvijena od strane Lean Starup Machine.

  1. Inovativna metrika

Da bi se poboljšao output kojeg ostvaruje startup i inovatore držalo odgovornima, potrebno se tijekom razvoja startupa fokusirati i na one manje zanimljive aktivnosti kao što su: Kako mjeriti napredak, kako postaviti rokove, kako priorizirati rad, a što zahtjeva sasvim novi pristup osmišljen baš za startupe i ljude koji su odgovorni za njih.

  1. Izradi-Mjeri-Uči

Osnovna aktivnost startupa je pretvoriti ideje u proizvode, izmjeriti reakciju korisnika na taj proizvod i tada učiti, tj. donijeti odluku o tome je li potrebno pivotirati ili zadržati smjer. Svi uspješni startup procesi trebali bi biti usmjereni ka ubrzanju ovakvog kruga učenja. Da bi ovakvo učenje bilo uspješno, potrebno je osmisliti dobre eksperimente te metriku kojom će se pratiti reakcije korisnika. Bez uspješno izrađenih eksperimenata i sa loše postavljenom metrikom, startup može otići u krivom smjeru. Što se naravno događa u stvarnosti.
Lean circle

Tradicionalni i lean pristup u razvoju startupa

Jednom je prilikom Steve Blank u članku napisanom za Harvard Business Review dao usporedbu tradicionalnog i lean pristupa razvoju startupa:

The lean Startup vs traditional 1

Ako sumiramo razliku između tradicionalnog i lean pristupa, možemo doći do zaključka da lean pristup počiva na traženju poslovnog modela kroz testiranje hipoteza, komunikaciju s korisnikom i brzo izbacivanje proizvoda, dok tradicionalni pristup biva sporiji i oslanja se na pretpostavke napisane u poslovnom planu.

Mitovi o Lean Startupu

Kao što je već i ranije napisano, danas startupi često govore kako rade po principima Lean Startupa, a ipak još nakon nekoliko mjeseci rada na proizovdu nemaju dokaz o tome da su njihove pretpostavke na kojima grade startup točne.

S druge strane često se javljaju mitovi o Lean Startupu, neki od njih spomenuti su u nastavku:

Lean Startup znači držati troškove niskima

Lean ne znači biti jeftin, već efikasan na način da se eliminiraju gubici. Uvijek je važna vrijednost koja se dobiva za dani input. Ponekad će veća potrošnja u kratkom vremenu dati veću vrijednost nego da se ta ista količina novca potroši u dužem periodu. Ono što Lean Startup želi postići je maksimizirati tempo učenja. Valja spomenuti da on nije usmjeren na troškove već na brzinu. Mada u konačnici on ima manje troškove zbog svog discipliniranog pristupa testiranju novih proizvoda i ideja.

Lean startup mijenja svoj poslovni plan svakih pet minuta

Kod Lean Startupa se ne mijenja poslovni plan, već se testiraju pretpostavke na kojima počiva ideja, a ako se neke od tih pretpostavki pokažu krivima, onda nam slijedi pivotiranje, što ne znači da će se promijeniti cijeli poslovni plan, već samo oni dijelovi koji su krivi. Sam Eric Ries kaže da sve počinje sa snažnom vizijom koju se zatim testira u realnom svijetu te se iz nje izbaciju dijelovi za koje se pokazalo da ne vrijede. Dakle, pivotiranje nikako ne znači odbacivanje cijelog plana, već samo onih dijelova koji su se pokazali lošima.

Prvo je potrebno ustvrditi valjanost rješenja

Prva faza je razvoj korisnika, u kojem se prvo identificira problem. Ponekad startup može imati odlično rješenje, sa fenomenalnim značajkama, ali ako ne postoji problem za to rješenje, nema smisla razvijati ga budući da će to biti čisti gubitak. Potrebno je stoga pivotirati u pravom smjeru, u smjeru rješavanja problema.

Lean Startup je samo za internetske startupe

Svaki startup počiva na određenim pretpostavkama, koje je potrebno validirati, bilo da se radilo o internet rješenjima ili fizičkim proizvodima. Stoga tu ne bi trebala postojati razlika u principima, već samo načinu izvođenja eksperimenata.

Kvaliteta nije bitna za Lean Startup

Kvaliteta je bitna za Lean Startup. Budući da on inzistira na iterativnom i inkrementalnom izbacivanju proizvoda, recimo programskog koda, doći će do velikih problema i pojave mnogih grešaka u kasnijim fazama razvoja ukoliko se od samog početka nije vodila briga o kvaliteti istog. Bez obzira na brzinu izbacivanja proizvoda, kvaliteta ne smije biti upitna. Iako dok radimo tesiranja pretpostavki uključujemo samo rane korisnike, koji neće zamjeriti određene propuste u kvaliteti, već će ih više zanimati funkcionalnost i mogućnost da proizvod riješi njihove probleme, dok će u svojim povratnim informacijama zasigurno govoriti o propustima koje smo napravili što se tiče njihovog poimanja kvalitete.

Lean entuzijasti u Hrvatskoj

Voditi startup prema Lean Startup principima zasigurno nije lako i zahtijeva jedan novi način razmišljanja, koji mora biti prisutan u cijelom timu. Prema dosadašnjem iskustvu, timovi u kojima svi članovi nisu upoznati s leanom, neće moći voditi svoj startup po njegovim principima. Postoji dosta izvora na kojima se može učiti o ovoj metodi, od besplatnih online tečaja do knjiga napisanih od strane iskusnijih lean praktičara, ali ono što zasigurno daje najveću vrijednost je učenje kroz rad na vlastitom startupu. Lean Startup Croatia će početkom 11. mjeseca pokrenuti prvi peer to peer tečaj za učenje o Lean Startupima po modelu koji je već prisutan u startup zajednici u San Franciscu i Berlinu, a više o tome zasigurno ćete uskoro čitati i na Netokraciji.

Radite svoj startup, imate iskustvo u primjeni ovog principa, pišite mi o svom iskustvu, a preporučam da se pridružite ostalim entuzijastima na jednom od sljedećih Lean Startup Meetupa.

Ako ste pročitali članak i došli do ovog dijela, savjetujem vam da pogledate odličnu prezentaciju o tome što je MVP, koju je dao Željko Švedić na prvom Lean Startup Meetupu održanom u Zagrebu. Željko je inače vlasnik firme Gemmeus s iskustvom u primjeni Lean Startup principa u razvoju proizvoda.

A više o Lean Startup pokretu u Hrvatskoj čitajte na Facebooku, Meetupu ili LinkedInu.

Komentari

  1. Marijan Butić

    Marijan Butić

    04. 04. 2015. u 1:52 pm Odgovori

    Za one koji žele koristiti ove izume za STARTUP u Hrvatskoj
    DE 102004023268.B4 PATENT Bausystem
    DE 102013010488.B3 PATENT BAUELEMENTE UND BAUWERKSTEILE SOWIE VERFAHREN FÜR ENERGIEEFFIZIENTE TRANSFORMATIONA VON ERNEUERBAREN ENERGIEN IN GEBÄUDEN
    WO/2014/206389A1, COMPONENTS, CONSTRUCTION PARTS AND METHOD FOR AN ENERGY-EFFICIENT TRANSFORMATION

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Internet marketing

Marina Mamić: Kako su mi preoteli Facebook stranicu s 300.000 fanova

Iako joj je upit za poslovnu suradnju putem Facebooka u početku bio sumnjiv, nakon što je prevarant imao odgovor na sva njena pitanja, 'makeup' umjetnica Marina Mamić napravila je grešku koja ju je gotovo koštala sedam godina truda kojim je okupila zajednicu od 300.000 fanova.

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.