Lean Startup: Minimalni održivi proizvod (MVP) kao strategija i proces

Ako se nalazite u startup industriji, pretpostavljam da ste barem jednom čuli nekog kako priča o tome da izrađuje Minimum Viable Product ili kraće MVP, pogotovo ako ste investitor ili poslovni anđeo. No zapravo najčešće se događa da spomenuti startup ne izrađuje MVP, već minimalni proizvod, što nikako nije isto. U svojem zadnjem članku dobio sam zanimljiv komentar vezan uz MVP, koji me je potaknuo da napišem nešto više o samom konceptu.

mvpAko se nalazite u startup industriji, pretpostavljam da ste barem jednom čuli nekog kako priča o tome da izrađuje Minimum Viable Product ili kraće MVP, pogotovo ako ste investitor ili poslovni anđeo. No zapravo najčešće se događa da spomenuti startup ne izrađuje MVP, već minimalni proizvod, što nikako nije isto. U svojem zadnjem članku dobio sam zanimljiv komentar vezan uz MVP, koji me je potaknuo da napišem nešto više o samom konceptu. Kad sam odgovarao na ranije spomenuti komentar, pokušao sam prenijeti sljedeću poruku koja ga najbolje opisuje, iako govori o tome što MVP nije:

Minimalni održivi proizvod nije uvijek jednostavnija/jeftinija verzija završnog proizvoda.

– Steve Blank

Spomenuti citat odražava najčešću zabludu koju velika većina startupa ima (ovdje mislim na one koji tvrde da rade po Lean Startup principima), gdje umjesto minimalnog održivog proizvoda izrađuju minimalni proizvod tj. proizvod s manje značajki nego što bi najraniji korisnik htio ili s lošim značajkama ili pak s previše značajki. Svakako treba ponoviti da MVP nikako nije lošija/jednostavnija verzija gotovog proizvoda.

Kad govorimo o MVP-u, moramo ga staviti u kontekst Lean Startupa. Kod Lean Startupa poznat je krug Izradi-Mjeri-Uči koji bi trebao pomoći startupima pronaći održivi poslovni model baziran na validiranom učenju u što kraćem vremenu.

Lean Measure

Proces Izradi-Mjeri-Uči trebao bi biti što brži, zbog čega se javlja potreba izrade takvih proizvoda koji će prvenstveno imati zadaću omogućiti brzo validirano učenje, ponajprije o korisničkom segmentu, zatim o problemu i na kraju o rješenju. Tu u priču ulazi MVP.

O čemu ovisi uspjeh MVP-a?

Kao i kod svakog drugog koncepta, postoje neke pretpostavke o kojima ovisi sam uspjeh MVP-a.

  1. Prva pretpostavka je da postoji razlika između najranijih korisnika i mainstream korisnika
  2. Druga pretpostavka je da najraniji korisnici žele biti dio razvojnog procesa startupa
  3. I treća je pretpostavka da najraniji korisnici predstavljaju primjer potreba budućih mainstream korisnika

S druge strane, osnovna zadaća MVP-a je spriječiti stratupe da rade gomilu značajki na svojim proizvodima, bez da ih validiraju preko svojih korisnika.

MVP se sastoji od kombinacije tri riječi, tako osim riječi “proizvod” sadrži – minimalni proizvod. On omogućuje fokus na izradu značajki koje korisnici žele, a ne onih za koje osnivači startupa smatraju da su cool. Iako, kad bi proizvod bio samo minimalni vjerojatno ne bi bio dobro prihvaćen među korisnicima, stoga je potrebno da on bude održiv. Kad se kaže da proizvod mora biti održiv, misli se na to da postoji prag ispod kojeg proizvod postoje neiskoristiv ili neprivlačan korisnicima. Naravno da je najveći izazov kod ovog koncepta, odrediti taj prag tj. što je to što korisnici smatraju održivim. Možda će lakše biti odgovoriti na to pitanje ako prođemo kroz jedan pozitivan primjer primjene Lean Startup koncepta kod pokretanja startupa.

Primjer: Kako je CaseTrek koristio MVP strategiju

Po naslovu biste mogli zaključiti da sam nešto pogriješio napisavši da je MVP strategija, ali nije greška, upravo je to ono što bi htio u ovom dijelu naglasiti. Kod razvoja startupa, MVP nije samo minimalni održivi proizvod, već je to strategija kojom se traži održivi poslovni model. Vjerujem da će primjer CaseTreka najbolje objasniti ranije napisano.

Na Netokraciji ste već ranije čitali o uspješnom startupu koji rješava problem vođenja odvjetničkih spisa. Upravo je jedan od osnivača CaseTreka, Aleksandar Gvozden, izjavio:

MVP nikako nije minimalni proizvod, već je strategija i proces usmjeren prema izradi i prodaji proizvoda kupcima.

Dakle, radi se o startupu koji odvjetnicima olakšava vođenje spisa. Startup je poprilično uspješan u smislu pronalaska investicija (za sad više od 100.000 €), ali i korisnika što prema Aleksandrovim riječima mogu zahvaliti između ostalog i Lean startup pristupu kojeg su korisitili.

Imao sam priliku razgovarati s Aleksandrom, koji mi je ukratko opisao kako je izgledala njihova MVP strategija. Cijela ideja započela je kao problem koji je imao jedan od osnivača, Ivan Rašić, inače pravnik po struci, a koji je tijekom rada u jednoj većoj međunarodnoj kompaniji imao problem upravljanja i praćenja spisa. Problem je u njegovom slučaju bio riješen preko Excel tablica, a Ivan je smatrao da se ovaj problem može riješiti na bolji način. I tu počinje CaseTrek priča.

U nastavku je kroz četiri koraka prikazana MVP strategija korištena kod razvoja CaseTrek startupa.

1. Prvi MVP bio je skica rješenja izrađena na papiru

Lean 1

Nakon što su dečki iz CaseTreka definirali korisnički segment, odlučili su provjeriti sve pretpostavke koju su imali. Osmislili su kratki upitnik i krenuli razgovarati sa svojim potencijalnih korisnicima.

U prvim razgovorima nismo spominjali rješenje koje planiramo izraditi, već smo s potencijalnim korisnicima razgovarali o problemima s kojima se susreću i načinima na koje ih trenutno rješavaju.

Razgovore su obavljali telefonski, a za intervjue su koristili odvjetnike s kojima su već bili ranije na neki način povezani. Upravo su ovim pristupom uspjeli potvrditi svoju pretpostavku da problem postoji i to u ranije definiranom korisničkom segmentu, što im je dalo odličnu podlogu za uspješan start. Sakupivši na ovaj način dovoljno informacija o korisničkom segmentu i problemu kojeg rješvaju izradili su prve skice proizvoda.

2. Druga iteracija i novi MVP

U drugoj iteraciji izradili su odredišnu stranicu (landing page) i na njoj postavili mogućnost da se prijave svi oni koji bi bili zainteresirani koristiti njihovo rješenje. Na taj su način dobili 50 kontakata koje su u ovoj drugoj fazi uključili u intervjue. Paralelno s promocijom i sakupljanjem najranijih korisnika, koristeći alat Bootstrap Tour, izradili su virtualni intervju. Pojednostavljeno rečeno, taj virtualni intervju bio je izrađen na način da su najranijim korisnicima pokazali sliku proizvoda te su kroz nekoliko dodatnih pitanja htjeli saznati smatraju li da je određeni dio potreban ili suvišan.

Lean 2

Dakle, iako nisu imali gotov proizvod, 48 (od 50) najranijih korisnika prošlo je kroz intervju te su ponovno dobili odličnu sliku o tome u kom smjeru se kretati dalje. Zanimljivo je bilo što su otkrili jednu interesantnu stvar vezano uz važnost značajki koje su osmislili, kako je Aleksandar izjavio:

Prvo smo smatrali da je najveći problem koji korisnici imaju upravo vremensko praćenje određenih spisa (scheduling), na što smo planirali uložiti i najviše resursa, ali nam se u intervju pokazalo da je praćenje financija (billing) puno veći problem za naše korisnike, te smo shodno tome prilagodili naše prioritete.

3. Treća iteracija i novi MVP

U trećem koraku izradili su framework proizvoda i angažirali su dizajnera koji im je uredio dizajn. U ovom koraku izradili su samo front-end svojeg proizvoda te su ga napunili dummy podacima, kako bi olakšali simulaciju rješenja.

Lean 3

To što smo imali ovakav opipljiv proizvod pomoglo nam je kod traženja investitora i klijenata, jer su na taj način oni imali nešto što mogu isprobati.

4. Četvrta iteracija i novi MVP

U četvrtoj iteraciji će odraditi i back-end programiranje. Ovo sad i ima smisla budući da su od najranijih korisnika naučili koje probleme imaju i hoće li koristiti njihovo rješenje.

Lean 4

Osim osnovnih značajki koje planiraju ugraditi u proizvod, ugradit će i alate koji će im omogućiti praćenje aktivnosti koje korisnik radi kroz aplikaciju. Na taj će način ponovno uključiti učenje u svoj proizvod, što će zasigurno voditi prema još kojoj iteraciji. Također korisnici će moći dati feedback i moći će glasovati za određene značajke.

Prikazan je odličan primjer primjene Lean Startupa i MVP strategije. Kako vjerujem da postoji još ovakvih primjera, htio bih čuti o njima, pogotovo od startupa sa ovih naših područja. Slobodno me kontaktirajte ukoliko imate svoju priču za podijeliti ili želite saznati više o Lean Startupu i MVP konceptu.

ponuda

Komentari

  1. Darko

    Darko

    17. 12. 2013. u 5:11 pm Odgovori

    MVP je po meni vrlo diskutabilan poslovni model. Marketeri već 100 godina nameću korisnicima svoje rješenje putem marketing poruka, a ne pitaju ih što žele. Jer kaže poznata sintagma ako pitaš 100 različitih ljudi dobit ćeš 100 različitih odgovora.

    Druge pita onaj koji ne vjeruje u ono što radi pa treba validaciju. Nekad to donese koristi, nekad je to samo gubitak vremena jer ljudi su podozrivi prema čovjeku koji ne vjeruje u ono što radi. Svi poznati Internet projekti uspjeli su jer su se nametnuli masi korisnika. PayPay, Facebook, Twitter, Craigslist, eBay itd. Pa iako je korisnicima smetao prejednostavan dizajn Craigslista, ili loše sučelje eBaya itd. ipak su ga masovno koristili. Twitter su dugo ismijavali ali Twitter nije mijenjao taktiku svakih par mjeseci prema željama korisnika. Ljudi se oduvijek ponašaju po principu krda i zato već stoljećima vladaju trendovi u svim segmentima društva Ne možeš pitati masu što želi jer taj princip ne postoji. Masa se povede za vizuelno najlakše prepoznatim trendom

    Mislim da je tržišno održiviji pristup suprotan od MVP. MVP je primjereniji današnjim youngsters-ima željnima brze zarade i ulaganja VC-a a to je kratkoga daha. Oni pivotiraju sve dok ne ‘ubodu’ lovu. Nažalost prave poduzetnike čeka hrpa dezinformacija na tržištu i o tržištu, a već stoljećima vrijede dobri stari principi.

    my 5cents 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako je #PitaZaDvije Mlinaru i agenciji ReRoot donijela internetsku slavu (i kupce)

Osječka agencija ReRoot bavi se gotovo svim digitalnim vještinama; uključujući i memove, a njima možete zahvaliti za krumpirušu od dvije kune u Mlinaru.

Internet marketing

Koliku je prašinu Gillette zapravo digao spornim videom? Imamo podatke

Suprostavljene reakcije na Gilletteov video The Best Men Can Be, objavljen 13. siječnja, ne prestaju. Dok ga jedni hvale, drugi su pogođeni njegovim sadržajem te reagiraju vrlo glasno i vrlo negativno. No, koliki doseg imaju te reakcije te jesu li one ipak više pozitivne ili negativne, doznali smo uz Mediatoolkit.

Startupi i poslovanje

Wolt (i UberEats koji će u Hrvatsku doći za njim) imaju bolji CX od većine hrvatskih restorana

Finski Wolt novi je igrač na tržištu dostave Zagreba, ali donosi li nam on prednosti zbog kojih bismo se trebali odreći drugih servisa?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Poslušaj prvu epizodu prvog podcasta o blockchainu na Balkanu (koji pokreću æternity i Netokracija)

Želite saznati i naučiti više o blockchain tehnologiji te koliko je uspješno zaživjela na Balkanu? Pozivamo vas na audio druženje s Lukom Sučićem i Ivanom Brezakom Brkanom u sklopu podcasta 'Blockchain from the Block'!

Kolumna

5 razloga za zapošljavanje nezavisnih stručnjaka (i 5 izazova kojih tvrtke pritom moraju biti svjesne)

Baš kao što radno vrijeme od 9 do 17 sati prestaje biti norma, tako se i sve više pojedinaca odlučuje za 'freelanceanje' upravo radi fleksibilnog radnog vremena i nevezanosti uz ured.    

Intervju

Još patite za retro igrama i konzolama? Prvi arkadni kabinet Gamechucka naći ćete u Crnom mačku

Arkadni kabinet tvrtke Gamechuck iz Zagreba postavljen je u caffe baru Crni mačak, a osim vrhunske izrade krase ga i sjajne retro igre.

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital uložit će 32,5 milijuna eura u hrvatske startupe i ‘scaleupe’ do 2023.

Ekskluzivno objavljujemo tko će voditi novi fond rizičnog kapitala Europskog investicijskog fonda namijenjen isključivo hrvatskim tehnološkim tvrtkama.

Kultura 2.0

Ovog Valentinova ne trošite lovu jedno na drugo, nego na – vas (imamo 7 digitalnih prijedloga)

Kada je u pitanju Valentinovo i darivanje među parovima, zar ne bi bilo bolje ulagati u zajedničke stvari?

Intervju

Q Software radi na zanimljivom projektu pametnih mirovina u Engleskoj (za koji traži Ruby i JavaScript stručnjake)

Zagrebački Q Software raste izuzetnom brzinom i u stalnoj je potrazi za novim developerima, a u posljednje vrijeme najviše traže Ruby i JavaScript developere.