Dosad smo se na Netokraciji u specijaliziranoj rubrici Digitalni turizam bavili savjetima vezanima uz digitalizaciju poslovanja i njegovoj distribuciji prema iznajmljivačima, a danas pokrećemo i istraživanje kako bismo provjerili koliko su iznajmljivači u Hrvatskoj zapravo - digitalizirani.
Za generaciju Z posjet destinacijama poprilično je ozbiljna stvar. A i za vas bi trebala biti, s obzirom na činjenicu da će ova generacija svojim specifičnim potrebama i načinima komunikacije jako, više od prethodnih generacija, utjecati na prilagodbu turističkih subjekata u budućnosti. Zato vam danas donosimo neke od obrazaca njihovog ponašanja na koje biste trebali obratiti pozornost. I razmisliti što po tom pitanju raditi.
Strana potražnje u turizmu ubrzano se mijenja. Dominantna skupina turističkih gostiju, svima poznata generacija Y, odnosno milenijalci, do 2025. trebala bi predstavljati 50% svih putnika, naravno, zbog starenja te time i povećane potrošačke moći kao preduvjeta za učestala putovanja. A osim novca, sa sobom će na putovanja nositi i svoje navike i želje što znači naglasak na specifična iskustva karakteristična za destinaciju u koju dolaze, turistički doživljaj protkan snažnim emocijama te prstohvat digitalnog - tehnologiju koja će im boravak učiniti ugodnijim i lakšim. Može li im u tome pomoći projekt Privatni smještaj Hrvatska?
Digitalni marketing važan je za turizam. Kao proces online konverzije potencijalnih tržišnih segmenata u turističke goste, polako se transformira u ključni element cjelokupnog 'booking' procesa. Visoka razina dosega, korisne metrike, precizno segmentiranje i targetiranje, mogućnost interakcije i pridobivanja korisnih povratnih informacija od gosta, stvaranje kvalitetnog online sadržaja (koji je jako bitan za uslužnu granu u kojoj treba dočarati iskustvo svakom pojedinom gostu)... Sve to vodi do efikasnih 'pull' strategija i visokog ROI-ja.
Osvrnemo li se na prošlu godinu u kontekstu hrvatskog turizma, jedna je ključna činjenica koju treba sagledati - rast u terminima prihoda od turizma. U 2015., prema podacima HNB-a, prihodi od stranih gostiju iznosili su 7 milijardi i 960 milijuna eura, što je rast od 7,6 posto u odnosu na 2014. Uključimo li i domaću potrošnju, krajnji prihodi trebali bi se popeti i do brojke veće od 9 milijardi i 300 milijuna eura, što predstavlja rekordan rezultat našeg turizma do danas. Nije ni čudo što smo dobar dio naše konferencije OMGcommerce, koja počinje sutra, posvetili upravo ovoj grani.
Velik broj hrvatskih dizajnera, programera, marketingaša, financijaša, arhitekata, agronoma i ostalih pojedinaca iz dugog niza drugih profesija, u želji za samoaktualizacijom svoju adresu, na duži ili kraći rok, pronalazi na ulicama glavnog grada naše države. A nerijetko i nekih drugih država Europe i svijeta.
Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.
Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.
Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.
