Tržište rada u 2023: Potražnja za developerima se prepolovila, ali valova otkaza neće biti

Tržište rada u 2023: Potražnja za developerima se prepolovila, ali valova otkaza neće biti

Što se tiče tržišta rada, 2022. je u tehnološkoj industriji bila godina dvije različite polovice - u prvoj je vladala borba za zaposlenike, u drugoj su se dijelili otkazi. Što hrvatske developere i one koji ih zapošljavaju očekuje u 2023.?

U prvoj polovici 2022. poslodavci u IT branši bavili su se privlačenjem i zadržavanjem kadrova, vrijednostima i benefitima i borbom protiv Great Resignationa. U drugoj polovici sve se okrenulo naglavačke – poslodavci su dijelili otkaze, a zaposlenici su smišljali kojim vještinama i potezima se učiniti otpornijim na otpuštanja.

U 2022. bez posla ostalo 225.000 ljudi

Prema webu koji evidentira otpuštanja, od početka godine do danas (21. prosinca) IT tvrtke i startupi podijelili su 224.950 otkaza u 1491 rundi otpuštanja. Tvrtke sa središtem u Europi, procjenjuje se, otpustile su oko 14.000 ljudi.

Valovi otpuštanja nisu se prelili na Hrvatsku, ali uz recesiju koja se sve glasnije najavljuje, mogli bismo reći – još. Čak i bez toga, utjecaj masovnih otpuštanja osjeti se i osjetit će se i kod nas. Ako ništa drugo, među otpuštenima je i dio hrvatskih inženjera koje će domaći poslodavci rado zaposliti.

Iako je na nedavnom predstavljanju analize hrvatske IT industrije rečeno kako čak 76% zaposlenih u IT-ju ima dvije ponude za posao u džepu (a sličan postotak, 74% pokazuje i nedavno istraživanje Stack Overflowa), poslodavci su ipak malo odahnuli i kažu da se osjeti kako se tržište rada već malo “relaksiralo”.

“Bit će otpuštanja i kod nas, ali ne u valovima”

Josip Burazer, CEO platforme za zapošljavanje Adorio, analizirao je domaće tržište rada i kaže da ne očekuje masovne valove otpuštanja i “armagedon” u IT-ju, iako pad BDP-a pokazuje da smo tehnički već u recesiji:

U Hrvatskoj ne bilo iznenađujuće vidjeti otpuštanja u sljedećih nekoliko mjeseci kod pojedinih kompanija, ali ne očekujemo veliki broj otkaza u cijelom sektoru.

Hrvatski IT sektor nije poput Silicijske doline, nego se financira više iz vlastitih izvora i dosta je konzervativan kod zapošljavanja. Za sada nemamo podatke za 2022. godinu, ali u prethodnim godinama su prihod i dobit uvijek više rasli nego broj zaposlenih.

Masovna otpuštanja o kojima posljednjih mjeseci slušamo svakodnevno, od big techa poput Facebooka i Amazona do startupa velikih i manjih, posljedica su drugačijeg funkcioniranja američkog tehnološkog sektora, dodaje:

Tehnološke tvrtke i startupi tamo, financirane jeftinim rizičnim kapitalom, funkcionirale su zadnjih godina po principu “Go big or go home”. Sad je ispalo da će neke od njih ići doma!

Otpuštanja su samo posljedica pretjeranog zapošljavanja, neke su rasle za gotovo 100 posto u dvije godine, na krilima pandemijskog tehnološkog buma.

Čak i Americi, međutim, još uvijek više tvrtki zapošljava softverske inženjere nego što ih otpuštaju – američki tehnološki sektor je u studenom zaposlio 14 tisuća radnika, a u svim industrijama se radnih mjesta povezanim s IT-jem povećao za 137.000 prema Bureau of Labor Statistics.

Potražnja za developerima dvostruko manja od vrhunca prošle godine

I hrvatski tech sektor u studenom 2022. zapošljava otprilike 30% više ljudi nego u istom razdoblju prethodne godine. Potražnja za novim zaposlenicima je, barem ako ćemo je mjeriti po broju objavljenih oglasa za posao, ipak malo splasnula:

Potražnja za developerima je trenutno dvostruko manja u odnosu na vrhunac prethodne godine. Iako se potražnja smanjuje, i dalje je veća od ponude.

Posljednjih 12 mjeseci, doduše, potražnja je bila iznimno visoka, očekujemo da će se pomalo vratiti na sličnu razinu na kojoj je bila prije pandemije.

Prošlo je vrijeme skakanja s jednog posla na drugi i rasta plaća

Tijekom tog vrhunca tvrtke su se natjecale koja će ponuditi velikodušnije uvjete, redovito se pričalo o razmaženim developerima, a tzv. skakanje s posla na posao zbog boljih uvjeta postalo je uobičajeno. Tog skakanja sad će biti sve manje – u istraživanju Stack Overflowa 38% zaposlenika europskog tehnološkog sektora odgovorilo je da nisu zainteresirani za promjenu posla.

Isto za hrvatsko tržište prognozira i Burazer, koji dodaje da je to bolje i za zaposlenike:

Zaposlenicima bismo savjetovali da malo smanje „job-hopping“ u sljedećoj godini. Iako za sada ne izgleda da će „armagedon“ pogoditi IT sektor, to se vrlo brzo može promijeniti i smatramo da je još uvijek prerano odbaciti zabrinutost oko tržišta rada s obzirom na to da potražnja za developerima pada iz mjeseca u mjesec.

Iako je često mijenjanje poslodavca odlično za povećanje plaće, osobe koje su često mijenjale posao u takvim okolnostima prve će nastradati, i to bez obzira na njihovo radno iskustvo.

Zbog osjetno manjeg pritiska sa strane potražnje, predviđa i kraj trenda rasta plaća:

Trend pada potražnje, kako u Americi i Zapadnoj Europi, tako i u Hrvatskoj, najviše će utjecati na smanjenje plaća, ali ne na veliki broj otkaza. Potražnja bi morala puno više pasti od trenutačne da bi se počeli događati valovi otkaza.

Hrvatski IT sektor u studenom ove godine zapošljava 30% više ljudi nego u isto vrijeme prošle

“Poslodavci, posvetite se juniorima!”

Što se poslodavaca tiče, ovo razdoblje kad se više ne moraju “rukama i nogama” boriti za svakog inženjera idealno je za rad na razvoju internih karijernih planova, ali i promišljenim i održivim strategijama zapošljavanja. Burazer savjetuje okretanje – juniorima:

Smatram da bi se poslodavci trebali više usmjeriti na zapošljavanje manje iskusnih zaposlenika. Uspješno zapošljavanje se ne postiže samo tako što se zapošljavaju iskusni developeri, radi se puno više o dovođenju zaposlenika koji se mogu mentorirati i profesionalno razvijati tijekom vremena.

Iako ti radnici neće postati tehnički direktori za godinu-dvije, mogu početi popunjavati radna mjesta srednje razine uz razumno povećanje plaće.

Na kraju krajeva, uz nepredvidivo gospodarstvo, ali još nepredvidljiviji tehnološki sektor, nikad ne znaju kad će se dogoditi sljedeća jagma za zaposlenicima!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Toni Maric

    Toni Maric

    22. 12. 2022. u 11:16 pm Odgovori

    Meni se cini da je na pomolu totalni krah, da ce biti otpustanja na veliko. Dobro pise da ce nawebati oni koji su cesto mijenjali poslove. Neki ljudi rade javne qrve od sebe tako sto mijenjaju firme svako malo zbog sitnog povecanja place. Na taj nacin sebe sramote i pokazuju da nisu lojalni nijednoj firmi, odnosno da se na njih ne moze dugorocno racunati. Pa zasto onda takvi ne bi bili prvi na listi za odstrel. Ako neki programer koliko toliko zna raditi i doprinosi, a radi u firmi dugo godina, onda ga samo lud sef moze otpustiti. Lojalnost firmi znaci puno, da imas radnika koji ti nece iznenada pruziti rogove.

    • Marko M.

      Marko M.

      23. 12. 2022. u 10:33 am Odgovori

      @Toni Maric totalno pogrešan stav. Ja često mijenjam posao i nikad mi bolje nije bilo. Boje se mijenjati posao samo oni koji ne znaju dovoljno i zato se drže iste firme po principu bolje vrabac u ruci. Možemo reći da su lojalni uglavnom oni koji ne znaju dovoljno, od takvih firma ima manje koristi nego od ovih koji mijenjaju firme jer znaju posao. Prosjek zadržavanja u istoj firmi vani je 1.7 godina. Ovo o lojalnosti firmi je zabavno oprosti. Svatko tu gleda isključivo sebe i firma i zaposlenik. lojalnost već desetljećima ne postoji u biznisu a pogotovo ne kod nas gdje firme gledaju da čim manje plate zaposlenika a on bi tobože trebao biti lojalan. Ovi koji su bili lojalni sigurno se osjećaju odlično danas gledajući kako IT firme masovno otpuštaju ljude radi kratkotrajne uštede tokom recesije.

    • Jure Klaric

      Jure Klaric

      23. 12. 2022. u 2:33 pm Odgovori

      I ako/kad dode totalni krah opet nece se dogoditi da ljudi koji znaju raditi nece moci naci posao. Pa makar krenuli u neku drugu industriju i ne ostali u IT. Nije kraj svijeta, ciklusi se dogadaju. Ovo sa loyalnost totalno je promasena misao. U Yugi se pricalo o tome i ravnopravnosti. Tko hoce loyalnog radnika onda ce mu povecavati i placu ovisno o trzistu. Znaci poslodavac ce traziti nove projekte gdje ce zadovoljiti potrebe radnika kako novcano, tehnologiji etc. Jer i taj poslodavac ima DIREKTNU korist od tog radnika.

      Business kao i sve u zivotu mora biti na obostranu korist. Tek kad je tako mozemo pricati o loyalnosti.

  2. Marko M.

    Marko M.

    23. 12. 2022. u 10:21 am Odgovori

    Sada se vidi sva promašenost IT hype-a kod nas, stema i ostalih keyworda koji će kao masovno privlačiti programere. Prvo ih orivuci u struku zatim ih odbaci kao nepotrebne. A i ovo o zapošljavanju juniora je promašaj, ovi će ih obučiti i kad recesija prođe isti ti juniori će otići na bolje plaćeno mjesto kao što su i do sada. Baš obratno, sada treba zapošljavati iskusne koji odmah mogu isporučiti profesionalni kod koji će biti konkurentan na ograničenom tržištu.

    • Toni Maric

      Toni Maric

      23. 12. 2022. u 12:56 pm Odgovori

      Marko, ne znam za prosjek zadrzavanja u Americi, tamo su neke druge okolnosti, ali u hr sigurno nije toliko kratko. Nisam mislio na lojalnost u smislu da firmu gledas kao svoju obitelj jer firma nije obitelj, firma isto ima svoje interese. Ali je slazem se da samo neznalice ostaju u istoj firmi. Ima ljudi kojima nije placa jedini kriterij. Bitni su uvjeti rada, blizina posla, zanimljivost projekata, odnos sefova prema radnicima, medjuljudski odnosi medju ekipom na poslu, vrste tehnologija i sistem stjecanja novih znanja itd. Puno ie stvari koje neki posao cine dobrim ili losim, ne samo placa. Recimo moj prijatelj je radio 10 godina u istoj firmi i onda je imao bolest u obitelji zbog koje je morao cesto izostajati, raditi od doma, dobiti postedu od preintenzivnih poslova. Njemu je firma to omogucila da moze rjesiti svoj problem i da ne ostane bez posla kad mu je najteze. On je toj firmi dao puno pa su i oni njemu izasli u susret. Zamisli promijenis firmu, tek si dosao i onda kazes da si upao u neki zivotni problem. Onda gazda kaze: “Nismo mi socijalna ustanova niti sam ja Majka Tereza!”.

      • Branko

        Branko

        24. 01. 2023. u 1:57 am Odgovori

        Omg Toni iskuliraj. Ako si pametan i vredan, imas posao. Nebitno je koliko si dugo u firmi. Sve lenstine ce biti otpustene i pocistice nam se IT… odlicno?

        Kao hiring i group manager za poznatu stranu firmu (inace sam vam rodom iz komsiluka) mogu vam reci da je ozbiljno krenulo otpustanje freelancera i freelance agencija. Jednostavno to je najlakse, DE zakon nam ne da otpustati stalne radnike. Prvi se seku ljudi na probnom, onda individual freelanceri i onda agencije.. na kraju tek stalni radnici.

        Previse je naivno razmisljati da nece biti posledica krize u inostranstvu… uvek je bilo i bice. Ali ostaje videti koliko i kako ce pogoditi balkan. Srecno vam.

  3. Toni Maric

    Toni Maric

    23. 12. 2022. u 1:42 pm Odgovori

    Ili možda da preciziram. Ja imam neki prag koliko novaca mi je potrebno za normalan život i ako je plaća ispod tog praga onda ja tražim dalje. Ako je plaća na pragu ili iznad, onda više ne gledam kako naći posao gdje je plaća veća, nego gledam neke druge stvari. Tada me zanima kakvi su radni uvjeti, ekipa, projekti, tehologije… Posao je nešto što radiš puno sati godišnje, radiš 35% vremena u životu, možda i više kad uračunaš učenje, spremanje za posao, put do posla i nazad, to je 45-50%. Još kad ukalkuliraš spavanje, tada jako malo budnog vremena provodiš odvojen od posla, možda 15-20%. Jako je bitno kako se osijećaš dok radiš, da li te to zanima i ispunjava ili radiš nešto što ti je dosadno, stresno, nezanimljivo, s lošim ljdima itd. Puno je stvari koje neki posao čine dobrim ili lošim, plaća je samo jedna komponenta.

  4. Toni Maric

    Toni Maric

    23. 12. 2022. u 9:42 pm Odgovori

    Jure Klaric, nisi me shvatio. Naravno da neces biti lojalan firmi koja te slabo placa, daje ti lose uvjete rada, izrabljuju te kao konja… Ako tamo ostanes, onda nisi lojalan, nego si otisao na kvasinu ili si mazohista. U mom prethodnom odgovoru sam objasnio sto pod tim mislim. Sasvim je u redu da otidjes ako mislis da nisi vrednovan kako spada. Ali bio sam u vise slucajeva u komisijama za zaposljavanje pa vidim kako osobe koje odlucuju o prijemu gledaju na one koji pretjerano cesto mijenjaju poslove. U tom pogledu isto treba imati neku mjeru radi osobne reputacije. Mnogi poslodavci ne vole radnike za koje zakljuce da ce im ta firma biti samo usputna prolazna stanica za krace vrijeme. Lako je u periodu kad se programeri traze sakom i kapom. Ali ja sam u IT-u preko 30 godina, sjecam se kriznih razdoblja kad se ljudi nisu trazili mahnito. Tada ti svaki detalj u zivotopisu znaci, a jedan od bitnih detalja je i vrijeme provedeno u pojedinim firmama, tj. zadrzavas li se suvislo vrijeme ili si od sebe radio javnu qrvu koja mijenja poslove kao bicve.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...

Startupi

Program InnoStars Awards traži startupe – nagradni fond iznosi 25 tisuća eura

Program InnoStars Awards podržava startup poduzetnike u ostvarivanju tržišnog uspjeha edukacijom, prilikama za umrežavanje s investitorima te nagradnim fondom do 25 tisuća eura. Rok za prijavu je 5. kolovoza.

Obrazovanje

Digitalni inovacijski inkubator odabrao najbolje mlade inovatore među 1800 učenika i studenata

Početkom ožujka programu Digitalnog inovacijskog inkubatora pridružilo se više od 900 učenika iz preko 70 različitih škola i više od 900 studenata koji pohađaju više od 120 fakulteta iz preko 20 država širom Europe. Oni najuspješniji predstavili su svoje projekte u velikom finalu prošli tjedan.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski IT u 2023: Bilo je otkaza, ali je otvoreno i 2000 novih radnih mjesta!

Novi izvještaj CISExa, krovne udruge hrvatskih izvoznika softvera, otkriva kako 2023. i nije bila toliko kritična. Teška i izazovna da, ali daleko od toga da je "podbacila"...