State of European Tech o zapošljavanju: U tijeku je bitka za stručnjake, kako ih europske tvrtke privlače?

State of European Tech o zapošljavanju: U tijeku je bitka za stručnjake, kako ih europske tvrtke privlače?

Iako tradicionalno godišnje istraživanje stanja na europskoj tehnološkoj sceni koje radi investicijski fond Atomico Hrvatsku gotovo ne spominje (tek Infobip na par mjesta), europske tehnološke poduzetnike, kad je u pitanju zapošljavanje, muči isto što i hrvatske - kadrova nema, a najviše nedostaje programera.

Europa je bojno polje, a bitka se vodi za zaposlenike u startupima i tehnološkim kompanijama. Jedan je to od zaključaka poglavlja posvećenom analizi talenata, kompetencija i tržišta zapošljavanja u tradicionalnom velikom godišnjem izvještaju o stanju europske tehnološke industrije koji radi investicijska tvrtka Atomico.

Hrvatski osnivači u istom su položaju kao njihovi kolege iz cijele Europe po tome da ih muči nedostatak kvalitetnih zaposlenika. Njih više od 5000 koji su sudjelovali u istraživanju navelo je zapošljavanje kao drugi najveći problem koji moraju prevladati na putu prema uspjehu.

Prvi je nedostatak financiranja, međutim, moglo bi se reći da im je zapošljavanje skoro pa jednak problem. Čak se i s mrskim administrativnim i birokratskim mukama te generalno “nepoduzetničkom klimom” lakše nose nego s nedostatkom zaposlenika.

Svima treba još i još softverskih inženjera

Očekivano, kao i u Hrvatskoj, najžešća bitka je ona za softverske inženjere. Čak 50% osnivača programerske pozicije navodi kao “teške za popuniti” (kao teška se definira, prema portalu za zapošljavanje Indeed koji je surađivao u istraživanju, ako je pozicija nepopunjena 60 ili više dana nakon objavljivanja natječaja).

Međutim, njih 24% prijavilo je i probleme sa zapošljavanjem ljudi u prodaji, a teško nalaze i kvalitetne ljude za liderske pozicije. Zanimljivo je, ističe se u izvještaju, da to jednako muči sve, bez obzira na vrstu i veličinu tvrtke ili zemlju porijekla. Manjim i manje tehnološki zrelim tržištima poput Hrvatske još je teže ako uzmemo u obzir podatak da se 64% svih investicijskih rundi i svog zapošljavanja u tehnološkoj industriji u Europi događa na tri najrazvijenija tržišta – u Ujedinjenom kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj

Kako ipak privlače zaposlenike?

S obzirom na tako kompetitivno tržište zapošljavanja, osnivači se različitim načinima bore kako bi ih privukli, a i u tome hrvatske prilike prilično dobro idu ukorak s europskima:

  • Rješavanje problema novcem, odnosno većim plaćama i boljim uvjetima, najčešće kod scaleupova koji si, podebljani solidnim investicijskim rundama, to mogu priuštiti.
  • Okretanje remote i hibridnim timovima: bitka za zaposlenike u kombinaciji s normalizacijom online rada koji je donijela pandemija prisilila je najokorjelije protivnike da se okrenu barem hibridnom načinu rada (u izvještaju se spominje da isti trend radi i protiv europskih tvrtki jer se i američke tvrtke otvaraju prema remote zaposlenicima, a posebno su im atraktivni europski softverski inženjeri koji su jednako kvalificirani, a u prosjeku dvostruko manje plaćeni od američkih – također gorući problem hrvatske IT industrije)
  • Fokus na misiju i društveno koristan utjecaj kompanije: oko 80% ispitanika navelo je pozitivan utjecaj tvrtke za koju rade kao bitan faktor pri biranju posla pa se osnivači okreću naglašavanju toga, posebno startupovi koji su tek u početku razvoja.
  • Zapošljavanje neiskusnijih ljudi: istraživanje je pokazalo da je tehnološka industrija jedina u kojoj se na vodećim pozicijama nalaze i ljudi s manje od 5 godina iskustva, u nedostatku kvalificiranih zaposlenika tvrtke poklanjaju povjerenje mladim potencijalima i ulažu u njih.

Prolazi vrijeme mladih i neiskusnih osnivača

Iako je zapošljavanje gorući problem, Atomicov izvještaj se bavi i drugim stvarima – od količine i kvalitete tehnoloških osnivača, lidera i iskusnih voditelja do sramotno niske zastupljenosti žena u industriji (kao zaposlenica, voditeljica timova, liderica, osnivačica, a bome i po tome koliko su ih investitori spremni podržati, no to je potpuno nova tema, o kojoj će se, među ostalim, raspravljati na božićnom izdanju konferencije Ladies of New Business: Full STE(A)M Ahead).

Iako se u izvještaju navodi da na europskom tržištu postoje “crne rupe” ekspertize i da se kadrovi određenog iskustva moraju uvoziti iz Silicijske doline, po zrelosti tehnoloških osnivača i lidera Europa polako počinje ići u korak s Amerikom.

Pa tako, čini se, prolazi vrijeme mladih i neiskusnih osnivača: 38% onih koji su sudjelovali u istraživanju ima iskustvo iz tvrtki različitih starosti (što znači da su prošli i tvrtke koje tek počinju i one koje su u zamahu rasta i one koje su starosjedioci što je izuzetno bitno za donošenje ispravnih poslovnih odluka), njih 16% radilo je izvan zemlje iz koje dolaze (internacionalno iskustvo pomaže vidjeti kako se stvari rade drugdje, a bitno je i zbog umreženosti), a 19% njih ima iskustvo rada u jednorogu.

Jednorozi stvaraju jednoroge

Upravo stvaranje jednoroga i exiti bilo koje vrste najveći su zamašnjak stvaranja lidera i dizanja kvalitete i zrelosti tehnoloških talenata u Europi, a Atomicov izvještaj time se bavi u dijelu nazvanom Recikliranje talenta. Prekaljeni seniori koji iza sebe imaju iskustvo vođenja tvrtki i timova u fazama brzog rasta, skaliranja ili brzog lansiranja novih tržišta te pripreme tvrtki za IPO su oni kojih u Europi još nema dovoljno i moraju se uvoziti iz Amerike.

Lokalni jednorozi poput Infobipa ključni su za stvaranje novih poduzetnika i uspješnih tvrtki Jan Stojkovic

Što je više europskih jednoroga, to više iskusnih ljudi koji imaju takva iskustva i koji mogu drugim tvrtkama pomoći da postignu isto. Posebno su važni takozvani “trenuci likvidnosti”, kad zaposlenici koji imaju udjele u tvrtki kroz akviziciju, IPO ili otkup njihovih udjela u ulagačkoj rundi dobivaju kapital za pokretanje svojih tvrtki.

Kombinacija kapitala i iskustva presudna je za stvaranje novih uspješnih tvrtki, koje onda stvaraju nove osnivače i tako ukrug. Svaki europski jednorog u prosjeku je stvorio 135 novih osnivača, a istraživanje je potvrdilo da se exiti posebno pozitivno odražavaju na ekosustav zemlje iz koje jednorozi potiču – čak 61% osnivača jednoroga nakon exita ostaje u svojoj zemlji i pokreće nove kompanije.

Zato je važno da zaposlenici, po mogućnosti svi, ali barem oni ključni imaju udio u startupima koje pomažu graditi, a na tom je tragu i Infobip kroz Equity Stock Options Program odlučio dati udio svim zaposlenicima.

Europa može stvarati globalne tech divove

I, za kraj, optimizam koji oko IT industrije i njezinog potencijala vlada u Hrvatskoj prisutan je i u ostatku Europe. Opći dojam je da je Europa ubrzala tempo i vraća se u igru (broj jednoroga koji se svake godine rode u Europi je bar postao dvoznamenkast!): 56% zaposlenika i 57% posto voditelja odjela vjeruju u potencijal Europe da stvara globalne tehnološke divove.

Razlog za optimizam je i činjenica da u to vjeruje i 62% ispitanih koji su mlađi od 25 godina, što pokazuje da mladi tehnološku industriju i startupe vide kao perspektivne industrije za zaposlenje pa možda za koju godinu izvještaji neće biti toliko fokusirani na bitku za zaposlenike.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Što ste propustili

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Mobilne aplikacije

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.

Karijere

Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih

Kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu i postojanju pravnih preduvjeta usprkos, rijetke su domaće IT tvrtke koje su zaposlile radnike iz Ukrajine koji nisu i prije radili za njih.