Od FED-a do FER-a: Kako će otpuštanja i kriza u globalnim tech tvrtkama utjecati na domaće startupe i IT poduzetnike?

Dijelom jer je u Americi uobičajeno da se na naznaku recesije odlučno i nemilosrdno režu zaposlenici dok su u Europi otpuštanja obično među zadnjim mjerama koje se poduzimaju, a dijelom jer je domaća startup i tech industrija u potpuno drugačijem položaju od one u SAD.

Zaključak je to rasprave na temu što nas očekuje u 2023., odnosno jesmo li pred pucanjem tehnološkog balona i na izlazu iz “IT Disneylanda” – u organizaciji udruge hrvatskih izvoznika softvera CISEx.

Za sve je kriva inflacija

Okupljenima je na početku Vuk Vuković (koji je za sebe rekao da je tamo u ulozi makroekonomske gatare) objasnio trenutno stanje globalne ekonomije, kako je do toga došlo i što nas očekuje. Ukratko: za sve je kriva inflacija, a za nju su krive velike količine novca koje je američka vlada šakom i kapom djelila građanima u vrijeme pandemije.

Odnosno, kako bi spriječila divljanje inflacije, američka središnja banka (FED) diže kamatne stope, a lančanom reakcijom to znači: veće troškove za banke koje zbog toga dižu kamate na hipotekarne kredite i kreditne kartice, što znači veće troškove za građane koji onda imaju manje novaca za trošenje, što znači manje prihode za tvrtke i posljedično, manju vrijednost njihovih dionica.

Situaciju pogoršavaju problemi s opskrbim lancima (do kojih je isto došlo zbog pandemije) i rat u Ukrajini koji je doveo do visoke cijene energenata. Prema makroekonomskim pokazateljima gotovo sigurno nam slijedi recesija.

Hrvatska (trenutno) u povoljnijem položaju od Amerike

Kraj razdoblja niskih kamata posebno je važan za tehnološku industriju koja je posljednjih desetak godina rasla upravo na tom “jeftinom novcu” jer su svi, uključujući VC fondove, spremniji ulagati u inovacije kad ih taj novac manje košta. S dizanjem kamata dolaze i opreznija ulaganja i puno veća osjetljivost ulagača na rizik.

Hrvatska je, dodaje Vuković, u neobično povoljnoj situaciji:

Kamate kod nas još nisu toliko rasle (štoviše, Hrvatska narodna banka trenutno se zadužuje uz manje kamate nego FED), zbog prelaska na euro postajemo manje rizični i banke će zbog smanjenja stope obavezne rezerve imati slobodnog novca (pitanje je samo hoće li ga plasirati na tržištu). S druge strane, otegotne okolnosti su nam i dalje loš političko-ekonomski i demografski okvir te prilično napuhan nekretninski balon.

Trenutni povoljni(ji) položaj ne znači, doduše, da u Hrvatskoj ne dolazi recesija jer ionako globalni ekonomski trendovi kod nas dolaze sa zakašnjenjem.

“Među otpuštenima u big techu bit će hrvatskih developera, rado ćemo ih zaposliti”

Što globalna gospodarska situacija znači za vlasnike IT tvrtki, osnivače startupa, ali i mladog inženjera koji završava FER pokušali su na panelu nazvanom “Od FED-a do FER-a” zaključiti s investitorske strane Božidar Pavlović (AYMO Ventures) i Tomislav Nikočević (SQ Capital), sa strane tech poduzetnika Sven Marušić (FIVE) i Nikola Kapraljević (infinum) te s makroekonomske Vuk Vuković.

Na pitanje osjeti li utjecaj inflacije i nadolazeće recesije u svakodnevnom poslu, Nikola Kapraljević odgovorio je da su im troškovi svakako rasli, ali da su hrvatskim tvrtkama osjetno rasli troškovi i prije inflacije zbog – povećanja plaća:

Korona je normalizirala remote rad i tako globalizirala tržište rada, svi u hrvatskom IT-ju su u zadnje dvije godine morali osjetno dizati plaće kako bi zadržali ljude.

Kako strane tvrtke – koje su naši potencijalni klijenti – stežu remene i režu troškove, sigurno će padati broj projekata koje će naručivati ili će se raditi samo nužno. S druge strane, dio prihoda imamo u dolarima i odgovara nam da imamo troškove u Hrvatskoj, a prihode u jakom dolaru.

Valovi otpuštanja u stranim tech tvrtkama na domaću scenu će se odraziti u vidu “opuštanja” tržišta rada i zaustavljanja rasta plaća, složili su se okupljeni, odnosno – među otpuštenima će biti jedan dio hrvatskih developera koje će domaće tvrtke rado zaposliti.

Pavlović: Više se treba brinuti za turizam, nego za startupe

Što se startupa i ulaganja tiče, Pavlović je rekao da bi se, u kontekstu globalne recesije, više trebalo brinuti za turizam, nego za hrvatske startupe:

Za hrvatske startupe nema zime. Sigurno se više neće ulagati olako kao prije i u bilo koga sa prezentacijom koja izgleda obećavajuće, due diligence će biti temeljitiji.

Ali, naši startupi nikad nisu ni doživjeli ovaj balon nerealno visokih valuacija i vreća novaca koje su VC fondovi skoro nekritički ulagali pa se nema što ispuhati.

Štoviše, u Hrvatskoj nedostaje kapitala i financiranja i, iako je i fondovima trenutno nešto teže uvjeriti svoje ulagače da im prepuste kapital, sve je više fondova na sceni koji aktivno traže domaće startupe u koje bi uložili. I to ne one koji tek počinju i skupljaju simboličnu seed rundu, nego one koji su već dokazali da imaju uspješan poslovni model i treba im konkretna količina novaca da skaliraju.

Nikočevićev SQ Capital dio kapitala ulaže u startupe, a Pavlović je najavio pokretanje fonda koji će ulagati u growth startupe, hrvatske i regionalne:

Procjenjujem da u Hrvatskoj postoji bar 50 startupa koji su blizu serije A. Potražnja za kapitalom postoji, a postoji i sve veći interes regionalnih fondova (poljski, češki, turski, među ostalima, op.a.).  Ako oni dolaze kod nas, znači da prilika ima, zašto ne bismo mi ulagali u njih?

“Iz prošle krize su jači izašli oni koji su ulagali u R&D”

Što se servisnih tvrtki tiče, zaključeno je da bi mogle osjetiti rezanje budžeta svojih stranih klijenata, ali da, uz pametno poslovanje, ne bi trebale previše osjetiti krizu jer su hrvatske IT agencije kvalitetne, a još uvijek jeftinije od konkurencije iz susjedstva.

Doduše, u tom segmentu IT industrije vlada trend okrupnjavanja pa su se Kapraljević i Pavlović složili da je samo pitanje trenutka kad ćemo čuti za neku novu uspješnu akviziciju domaće agencije.

Iako su se svi panelisti složili da je fraza kako je “svaka kriza i prilika” vrlo otrcana i teško primjenjiva (prilika je za one koji imaju novca, a to je rijetko tko u krizi!), Vuković je na kraju spomenuo rezultate svog istraživanja provedenog na 144 tvrtke nakon prošle krize (one nakon pucanja nekretninskog balona 2008.):

Ako bih morao davati savjet, poručio bih – uložite u R&D. Okolnosti prošle krize i sadašnje situacije jesu drugačije, ali kad bih se vodio tim istraživanjem, zanimljivo je da je ono pokazalo da su – uspoređujući tvrtke u sličnim pozicijama – bolje prošle one koje su ulagale u R&D.