Vuk Vuković o recesiji u IT-ju: "Kad je novac skup, prvo se reže na tehnološkim inovacijama i R&D-u..."

Vuk Vuković o recesiji u IT-ju: “Kad je novac skup, prvo se reže na tehnološkim inovacijama i R&D-u…”

Ususret Weekend Media Festivalu na kojem će nam ekonomski ekspert Vuk Vuković pričati o recesiji koja nas čeka, na Netokraciji pričamo s njim o tome kako trenutne ekonomske promjene utječu na tehnološku industriju.

Uskoro nam slijedi jedan od najpoznatijih medijskih događaja u godini. Petnaesti Weekend Media Festival okupit će i ove godine mnoštvo domaćih i stranih etabliranih stručnjaka iz različitih područja i industrija: od medijske, glazbene, ekonomske do tehnološke.

Između ostalih, WMF će ove godine od 22. do 25. rujna ugostiti Yossija Melmana, najvećeg stručnjaka međunarodne sigurnosti, najmlađu TED govornicu Ghadu Wali te Fabia Seidla, direktora za globalni kreativni razvoj u Meti.

No, tu je i niz domaćih stručnjaka, od kojih je ove godine nezaobilazno spomenuti ekonomskog eksperta Vuka Vukovića. Vuk će ove godine na Weekendu govoriti o vrućoj jeseni i recesiji koja nas čeka u 2023. Zato smo ga ususret konferenciji uhvatili da prokomentiramo trenutno tržišno stanje, pogotovo u kontekstu IT industrije, poduzetničke klime i zapošljavanja.

“Tech je u pravilu najosjetljiviji na promjene u kamatnim stopama”

Tijekom pandemije IT industrija iskazala se kao posebno otporna. Dapače, analiza Hrvatske gospodarske komore iz 2020. pokazala ja kako je u razdoblju pada BDP-a hrvatski IT bio u porastu za 3,3 %, što se već tada uzelo kao dokaz žilavosti naše male IT scene.

S obzirom na to, zanimalo me i kako Vuk gleda na “IT kao spasonosnu industriju” – može li tech utjecati na inflaciju odnosno kako dolazak/smanjenje recesije utječe na tech u Hrvatskoj, ali i na globalnoj razini?

Tech industrija, pogotovo onaj najbrže rastući dio, u pravilu je najosjetljivija na promjene u kamatnim stopama. Kada kamatne stope rastu valuacijski modeli koji se koriste za tech firme upućuju na niže valuacije (raste diskontni faktor) i njihove dionice padaju, što pak njima slabi poziciju privlačenja novog kapitala.

S druge strane, kada kamatne stope padaju, to je u pravilu poticajno za inovacije, i veliki novac se slijeva upravo u tech industriju. Zadnjih 10 godina monetarnih stimulusa i nultih kamatnih stopa možda izgleda zabrinjavajuće, ali nemojmo zaboraviti da je upravo taj jefitni novac iskorišten od strane mnogobrojnih VC-eva i private equity fondova da ulažu baš u tech. To je standardni ciklus, jeftini novac najčešće ide u inovacije, a kada je novac skup, prvo se reže upravo na inovacijama i R&D-u.

Vuk pak dodaje da to ne znači da će etablirane tech firme patiti, ali kako ekonomija ulazi u recesiju, a potrošači manje troše – i zbog veće inflacije, i zbog rasta kamatnih stopa – to se odražava na prihode svih firmi, čak i na one koje imaju snažan cash flow.

“Resursi uvijek idu tamo gdje su najpotrebniji”

Možda nas IT neće kolektivno spasiti od recesije, ali možda hoće individualno. Kao što smo slušali o odlasku u Njemačku i Irsku, tako sve više slušamo o mladim ljudima različitih struka koji su se trbuhom za kruhom bacili na lukrativno programiranje. Nije rijetkost da taj prijelaz naprave baš oni stručnjaci i znanstvenici iz techu srodnih područja, rezignirani stanjem ili u akademiji ili u svojoj struci. Već me neko vrijeme kopka pitanje koliko zapravo dobivamo ili gubimo time, zato uvijek koristim priliku saznati drugo mišljenje. Evo kako na to gleda Vuk…

Resursi uvijek idu tamo gdje su najpotrebniji. Kako je IT industrija primjer nečega što uspijeva na tržištu, a ne na političkoj moći kao većina ostalih domaćih industrija, može biti snažan pull faktor za kvalitetne ljude. I to je svakako dobro, jer time kao društvo postajemo bogatiji, jer nam se najvrijedniji resurs – ljudi – konačno koristi u nečemu gdje generira visoku dodanu vrijednost.

Što na internetu radi i voli: Vuk Vuković

Ima li nade za nas?

Kako je naša Antonija nedavno navela: sve ono što je domaće startupe dosad kočilo – ograničen pristup kapitalu i suzdržane valuacije, sad ih čini otpornijima na previranja i krize koje trenutno tresu američke i zapadnoeuropske startupe.

Vuk na tu temu ističe kako hrvatska tech startup scena još uvijek nije iskusila ovaj rast kamatnih stopa, štoviše, ulaskom u euro one bi trebale padati.

Iako će ECB morati dizati iduće godine još jače, imat ćemo jedan period kada će likvidnost u sustavu biti velika i logično je da veliki dio te likvidnosti završi upravo u IT-ju. To je sjajno za nas, jer će IT sektor i dalje rasti. To ne znači da je otporan na krizu, jer se nalazi u olakotnim okolnostima, ali će poslati snažan signal prema investitorima.

Imaju li vodstva tehnoloških tvrtki u Hrvatskoj kapacitet da pošalju taj dobar signal i utabanaju neki bolji put hrvatskog gospodarstva od posrnulih mastodona (poput Ine)?

Što se modela upravljanja tiče, to je upravo najbolji dio IT zajednice, jer su ti modeli upravljanja dijametralno suprotni od onoga što smo navikli u korporativnom sektoru u Hrvatskoj, a da ne govorim o javnim firmama. Tako da se tu promjena već dogodila, stoga nije čudno da privlače veliki broj ljudi iz raznih drugih zanimanja.

Neki novi disruptori

Unatoč “investicijskoj zimi” i suzdržanosti investitora predviđa se da će se, kad je u pitanju IT, nastaviti ulaganja u specifične podsektore koji obećavaju. Vuk je i sam suosnivač tvrtke koja koristeći tehnologiju u obradi podataka spada u zasebnu tech nišu.

Kad su u pitanju atraktivna područja za ulaganje u ovakvim vremenima, Vuk navodi kako se većina okreće onim industrijama gdje je najveća potražnja za disrupcijom.

Do sada je to bilo bankarstvo i osiguranja, barem kod nas, a u narednom razdoblju bi to mogao biti VR, odnosno metaverse te ideja web 3.0 s naglaskom na decentralizaciju i blockchain. Pitanja privatnosti podataka i dominacije big techa je nešto što će svakako biti plodno tlo za disrupcije, tako da tu očekujem najviše ulaganja.

Što vas još zanimljiva čeka na Weekendu?

Emica Elvedji/PIXSELL

Za sve one koji od techa i za tech žive, WMF i ove godine ima nešto u programu rukava za vas. To su čak tri panela na kojima će se stručnjaci iz industrije baviti temom web 3.0 revolucije; digitalnih proizvoda koji nalaze pukotine u tradicionalnim modelima, ali i najnovijih IT trendova na domaćoj sceni.

Panelisti su redom osnivači i stručnjaci iz najpoznatijih hrvatskih IT tvrtki i agencija: Q agencyja, Photomatha, FIVEa, Ag04, Photomatha, Degordiana, Bornfighta, Rimac Grupe, Aircasha, Electrocoina, Solrisea i NEAR Balkans Huba.

A tu je i par zanimljivih predavanja: IDJDigital će u okviru Weekend Media Festivala predstaviti svoj novi projekt – IDJWallet, alat koji će u velikoj mjeri olakšati poslovanje izvođačima, izdavačima i content kreatorima.

Nikola Dešović, doktor znanosti s MIT-a, danas investitor i suvlasnik nekoliko internetskih startupa te revolucionar koji je prvi uspješno postavio internetsku prodaju automobila u Europi, predstavit će nam svoju perspektivu razvoja digitalnih poslovanja.

Nezaobilan je i već spomenuti Fabio Seidl iz Mete koji će govoriti o tome kako tehnologija može pojednostaviti budućnost te na koji način platforme mogu približiti kreativnost i tehnologiju svima.

Cijeli program WMF-a možete pronaći na njihovim službenim stranicama, a ostale novosti možete pratiti i putem njihovih Instagram i Facebook profila.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.