Hrvatski IT u 2020. broji 35 tisuća zaposlenih IT stručnjaka i 5,7 tisuća IT tvrtki

Početkom ove godine saznali smo rezultate treće Analize hrvatske IT industrije koja je obuhvatila samo razdoblje 2019. Kako je najavljeno za jesen kada pristignu sva potrebna izvješća, jučer je na konferenciji IT industrija kao pokretač rasta i razvoja objavljena analiza za 2020. godinu. Usporedba te dvije godine jasno ocrtava utjecaj pandemije na domaću IT industriju.

Prošlu godinu tako je zapravo obilježio rast ukupnih prihoda hrvatske IT industrije od 3,3 %. To je znatno manje od dvocifrenih stopa u proteklim godinama, no s obzirom na to da je riječ o pandemijskoj godini u kojoj je BDP pao za 8,2 %, ovakav rast predstavlja značajan uspjeh i svjedoči o žilavosti IT industrije, ističu u izvješću Boris Žitnik iz OMNIAconsulta i Dalibor Subotičanec iz Tvornice istraživanja koji ga već četiri godine pripremaju.

Što je obilježilo hrvatsku IT industriju u 2020. godini?

• U 2020. godini ukupni prihod hrvatske IT industrije dosegao je 27,81 milijardu kuna što predstavlja 3,7 % ukupnog prihoda nefinancijskog dijela gospodarstva zemlje.
• Broj zaposlenika u IT industriji u 2020. gotovo je dosegao je 35.000 što predstavlja 3,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu zemlje.
• Broj IT poduzeća u Hrvatskoj dosegao je 5.707, što je 4,1 % od ukupnog broja poduzeća u gospodarstvu zemlje.
• Prosječna mjesečna neto plaća u hrvatskoj IT industriji u 2020. iznosila je 8.998 kuna i bila je gotovo 60 posto viša od prosječne neto plaće u gospodarstvu zemlje.
• Izvoz IT industrije u 2020. godini premašio je 9 milijardi i predstavljao je 6,4 posto ukupnog izvoza gospodarstva Hrvatske.

I ove godine je kroz izvoz nastavljen rast koji nije značajno usporio unatoč pandemiji pa je upravo izvoz IT industrije okarakteriziran kako čuvar rasta domaćeg IT sektora. Dapače, u 2020. godini prihod IT industrije ostvaren na domaćem tržištu pao je za 0,8 %, dok je prihod ostvaren izvozom porastao za 13,0 %, skoro kao i 2019. godine. Udio izvoza u ukupnom prihodu domaće IT industrije konstantno raste te je prošle godine rastao za 32,5 %.

Kad je u pitanju razvijenost IT industrije na lokalnoj razini prednjači očekivano Grad Zagreb na koji otpada čak 78 % ukupnog prihoda hrvatske IT industrije. Na drugom je mjestu Istarska županija s udjelom od 5,1 %, a na trećemu Zagrebačka županija s 3,0 %. Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija zauzimaju posljednja tri mjesta na ljestvici prihoda hrvatske IT industrije. S druge strane, najveće stope rasta zabilježene su u Šibensko-kninskoj (35,1 %) i Požeško-slavonskoj županiji (28,5 %) te Karlovačkoj županiji (27,7 %).

Kada su u pitanju IT stručnjaci Hrvatske, samo u 2020. broj zaposlenih IT-jevaca porastao je za 5,8% odnosno na skoro 35 tisuća ljudi. Što je zapravo isti rast kao i u prethodnim godinama, u prosjeku 2 tisuće novozaposlenih IT stručnjaka po godini.

Raste i ulaganje u istraživanje i razvoj IT sektora unatoč pandemiji. Prošle je godine u R&D uloženo 718 milijuna kuna, što je 10,5% više nego u 2019. godini, a gotovo 240% više nego prije 5 godina.

Financijski izazovi, ekonomsko okružje i nepredvidivost tržišta trenutno su najveći izazovi startupa u Hrvatskoj.

Ove godine prvi put su za izvješće anketirani i osnivači hrvatskih startupa (definirani kao tvrtke mlađe od 7 godina). Od 73 tvrtke koje su ispunile anketu, 58 ih se smatra startupom. Najviše startupa na našoj sceni trenutno se nalazi u trećoj fazi kada poboljšavaju svoju uslugu i proizvod, privlače nove kupce i fokusiraju se na održivi rast. Najmanje je onih startupa koji se već šire na nova tržišta, razmišljaju o prodaji tvrtke; M&A ili IPO-u.

Većina startupera kao svoje najveće snage ističe: razvoj softvera, inovacije i istraživanje te poduzetništvo. Dok pola ispitanih osnivača startupa kao najveće izazove vidi financije, nešto manje njih ističe i ekonomsko okruženje te nepredvidivost na tržištu. Konkurencija, pristup relevantnim mrežama ili mentorima te izazovi povezani s novim i disruptivnim tehnologijama na dnu su liste izazova s kojima se danas startupi susreću.

Okretanje proizvodima umjesto uslugama (uz pomoć države)

Trenutno više od polovice zaposlenih IT stručnjaka u Hrvatskoj radi u IT uslužnim poduzećima odnosno njih oko 19 tisuća. Baš zato je i u uvodnom govoru Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, istaknuo kako je važno da se hrvatski IT odmakne od pretežno servisnog opredjeljenja odnosno IT usluga i da se okrene produktifikaciji, o čemu su se složili i drugi sudionici panela na konferenciji.

Sve više ćemo slušati tu napomenu u narednim godinama. Industrija se i sama sve više tome okreće: vidimo mnogo hrvatskih agencija koje pokreću svoje proizvode, sve više Software-as-a-Service tvrtki, a malo pomalo niču i hardverski startupi. Produktni know-how na domaćoj sceni definitivno ojačava no, ovakva analiza pri HGK uvijek nezaobilazno povlači pitanje, a što se može promijeniti na razini države?

Radoš ističe da se sa strane institucionalnih uvjeta trebaju napraviti “dvije stvari da konačno taj naš IT prodiše”.

1. U postojećoj reviziji Strategije pametne specijalizacije IT industrija treba postati vertikala (HGK zajedno sa CISExom, HUP-om i CroAI-jem ima još 3 mjeseca da utječe na vladajuće oko toga i da Vlada odnosno nadležno Ministarstvo o tome odluči pozitivno).
2. IT industrija treba aktivno sudjelovati u digitalnoj transformaciji društva (jedna od najvažnijih karika toga je da se u slaganje i provedbu Strategije digitalne transformacije uključe predstavnici IT industrije, kao i u pripremu drugih dokumenata koji se tiču Višegodišnjeg financijskog okvira EU).

Okupljeni predstavnici na panelu smatraju kako su upravo te stavke nužne kako bi pogurale hrvatsku IT industriju da bude što konkurentnija na europskom tržištu ne samo u segmentu IT usluga već i razvoja vlastitih rješenja.

Glavni krivci za sve – paušalci?

Za kraj je važno spomenuti da je u srednjoročnom razdoblju hrvatska IT industrija po dinamici rasta daleko najbrža djelatnost u hrvatskom gospodarstvu te bi po svim podacima trebala biti važna karika za oporavak i otpornost Hrvatske od posljedica pandemije. Međutim, ne bi se svi složili da su takve brojke dovoljno snažni argumenti da se donesu strateške važne odluke za industriju koje bi utjecale na spomenute dvije stavke.

Naime, Robert Blažinović, načelnik Sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odmah se po prezentiranju rezultata za 2021. godinu osvrnuo ni manje-ni više nego na “paušalce”:

Ono što mene zabrinjava, imate s jedne strane visoki broj novoosnovanih broj poduzeća, s druge strane taj visoki broj poduzeća ne korespondira s rastom prihoda i ne korespondira sa zapošljavanjem. Moje mišljenje je da je tu došlo do promjene okolnosti unutar sektora, a to je da se počeo otvarati veliki broj paušalnih obrta ili j.d.o.o.-a koje su pokrenuli zaposlenici koji su izašli iz drugih firmi, i to su ušle strane kompanije za koje ti zaposlenici vjerojatno rade. Što na neki način umanjuje našu konkurentnost u tom dijelu, ali će možda utjecati na kapacitet provedbe svega ovoga što je u uvodnim govorima spomenuto.

Načelnik Blažinović je ovdje krivo povezao neke brojke jer upravo broj novoosnovanih poduzeća u RH nije rastao u 2020., zapravo je u usporedbi s 2019. bilo manje tvrtki (5707 u odnosu na 5718)! I to možemo lako povezati s prošlogodišnjom izmjenom Općeg poreznog zakona koja je dovela do zatvaranja velikog broja paušalnih obrta, a ne obratno.

Summa summarum, poražavajuće je vidjeti kako i samo pojedinac krivo tumačeći jednu brojku radi vlastima podobne agende automatski poravnava teren svih visokih rezultata IT industrije, tobože ističući njezinu boljku zbog koje ona možda – ipak nije toliko sjajna da zaslužuje biti vertikalna i strateška?

Hrvatska IT industrija se dobro snalazi sama za sebe? Do kad?

Mislim da zato zaključak ovog teksta zahtijeva da se kroz sve predstavljeno zapravo vratimo na sam početak. Jer kao da nitko unatoč ponavljanjima ne sluša pa dozvolite da zaključim s uvodnom riječi Tomislava Radoša:

Moj dojam je da hrvatska IT industrija može puno više, a taj dojam sam stekao u razgovoru sa svim članicama IT udruženja pri HGK, a njihova je poruka jednoglasna: “Dajte nas pustite da se i mi raspojasamo do kraja, da i mi pokažemo koliko možemo – i da budemo prava strateška industrija RH”. Po svim ovim brojkama koje mi ovdje vidimo bilo bi zaista logično da je IT hrvatska perjanica, hrvatska strateška industrija. Međutim, onda dolazimo do toga da u nekim strateškim dokumentima IT kao industriju smo prepoznali tek prije 7-8 godina i još svake godine pokušavamo da ona zaista dođe do toga statusa.

Hrvatska IT industrija se dobro snalazi sama za sebe? Do kad? Do kad nam ode sva visoko-kvalificirana radna snaga…?