Hrvatski IT u 2020. broji 35 tisuća stručnjaka i 5,7 tisuća IT tvrtki

Hrvatski IT u 2020. broji 35 tisuća zaposlenih IT stručnjaka i 5,7 tisuća IT tvrtki

Pandemija je zadala značajan udarac rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva pa iako je snažno utjecala i na tehnološki sektor, još jednom se pokazala otpornost ove industrije koja je u takvim okolnostima prošle godine ostvarila rast! No, je li to dovoljno da IT industrija našoj Vladi zbilja postane strateška?

Početkom ove godine saznali smo rezultate treće Analize hrvatske IT industrije koja je obuhvatila samo razdoblje 2019. Kako je najavljeno za jesen kada pristignu sva potrebna izvješća, jučer je na konferenciji IT industrija kao pokretač rasta i razvoja objavljena analiza za 2020. godinu. Usporedba te dvije godine jasno ocrtava utjecaj pandemije na domaću IT industriju.

Prošlu godinu tako je zapravo obilježio rast ukupnih prihoda hrvatske IT industrije od 3,3 %. To je znatno manje od dvocifrenih stopa u proteklim godinama, no s obzirom na to da je riječ o pandemijskoj godini u kojoj je BDP pao za 8,2 %, ovakav rast predstavlja značajan uspjeh i svjedoči o žilavosti IT industrije, ističu u izvješću Boris Žitnik iz OMNIAconsulta i Dalibor Subotičanec iz Tvornice istraživanja koji ga već četiri godine pripremaju.

Što je obilježilo hrvatsku IT industriju u 2020. godini?

  • U 2020. godini ukupni prihod hrvatske IT industrije dosegao je 27,81 milijardu kuna što predstavlja 3,7 % ukupnog prihoda nefinancijskog dijela gospodarstva zemlje.
  • Broj zaposlenika u IT industriji u 2020. gotovo je dosegao je 35.000 što predstavlja 3,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu zemlje.
  • Broj IT poduzeća u Hrvatskoj dosegao je 5.707, što je 4,1 % od ukupnog broja poduzeća u gospodarstvu zemlje.
  • Prosječna mjesečna neto plaća u hrvatskoj IT industriji u 2020. iznosila je 8.998 kuna i bila je gotovo 60 posto viša od prosječne neto plaće u gospodarstvu zemlje.
  • Izvoz IT industrije u 2020. godini premašio je 9 milijardi i predstavljao je 6,4 posto ukupnog izvoza gospodarstva Hrvatske.

I ove godine je kroz izvoz nastavljen rast koji nije značajno usporio unatoč pandemiji pa je upravo izvoz IT industrije okarakteriziran kako čuvar rasta domaćeg IT sektora. Dapače, u 2020. godini prihod IT industrije ostvaren na domaćem tržištu pao je za 0,8 %, dok je prihod ostvaren izvozom porastao za 13,0 %, skoro kao i 2019. godine. Udio izvoza u ukupnom prihodu domaće IT industrije konstantno raste te je prošle godine rastao za 32,5 %.

Kad je u pitanju razvijenost IT industrije na lokalnoj razini prednjači očekivano Grad Zagreb na koji otpada čak 78 % ukupnog prihoda hrvatske IT industrije. Na drugom je mjestu Istarska županija s udjelom od 5,1 %, a na trećemu Zagrebačka županija s 3,0 %. Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija zauzimaju posljednja tri mjesta na ljestvici prihoda hrvatske IT industrije. S druge strane, najveće stope rasta zabilježene su u Šibensko-kninskoj (35,1 %) i Požeško-slavonskoj županiji (28,5 %) te Karlovačkoj županiji (27,7 %).

Kada su u pitanju IT stručnjaci Hrvatske, samo u 2020. broj zaposlenih IT-jevaca porastao je za 5,8% odnosno na skoro 35 tisuća ljudi. Što je zapravo isti rast kao i u prethodnim godinama, u prosjeku 2 tisuće novozaposlenih IT stručnjaka po godini.

Raste i ulaganje u istraživanje i razvoj IT sektora unatoč pandemiji. Prošle je godine u R&D uloženo 718 milijuna kuna, što je 10,5% više nego u 2019. godini, a gotovo 240% više nego prije 5 godina.

Financijski izazovi, ekonomsko okružje i nepredvidivost tržišta trenutno su najveći izazovi startupa u Hrvatskoj.

Ove godine prvi put su za izvješće anketirani i osnivači hrvatskih startupa (definirani kao tvrtke mlađe od 7 godina). Od 73 tvrtke koje su ispunile anketu, 58 ih se smatra startupom. Najviše startupa na našoj sceni trenutno se nalazi u trećoj fazi kada poboljšavaju svoju uslugu i proizvod, privlače nove kupce i fokusiraju se na održivi rast. Najmanje je onih startupa koji se već šire na nova tržišta, razmišljaju o prodaji tvrtke; M&A ili IPO-u.

Većina startupera kao svoje najveće snage ističe: razvoj softvera, inovacije i istraživanje te poduzetništvo. Dok pola ispitanih osnivača startupa kao najveće izazove vidi financije, nešto manje njih ističe i ekonomsko okruženje te nepredvidivost na tržištu. Konkurencija, pristup relevantnim mrežama ili mentorima te izazovi povezani s novim i disruptivnim tehnologijama na dnu su liste izazova s kojima se danas startupi susreću.

Okretanje proizvodima umjesto uslugama (uz pomoć države)

Trenutno više od polovice zaposlenih IT stručnjaka u Hrvatskoj radi u IT uslužnim poduzećima odnosno njih oko 19 tisuća. Baš zato je i u uvodnom govoru Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, istaknuo kako je važno da se hrvatski IT odmakne od pretežno servisnog opredjeljenja odnosno IT usluga i da se okrene produktifikaciji, o čemu su se složili i drugi sudionici panela na konferenciji.

Sve više ćemo slušati tu napomenu u narednim godinama. Industrija se i sama sve više tome okreće: vidimo mnogo hrvatskih agencija koje pokreću svoje proizvode, sve više Software-as-a-Service tvrtki, a malo pomalo niču i hardverski startupi. Produktni know-how na domaćoj sceni definitivno ojačava no, ovakva analiza pri HGK uvijek nezaobilazno povlači pitanje, a što se može promijeniti na razini države?

Radoš ističe da se sa strane institucionalnih uvjeta trebaju napraviti “dvije stvari da konačno taj naš IT prodiše”.

  1. U postojećoj reviziji Strategije pametne specijalizacije IT industrija treba postati vertikala (HGK zajedno sa CISExom, HUP-om i CroAI-jem ima još 3 mjeseca da utječe na vladajuće oko toga i da Vlada odnosno nadležno Ministarstvo o tome odluči pozitivno).
  2. IT industrija treba aktivno sudjelovati u digitalnoj transformaciji društva (jedna od najvažnijih karika toga je da se u slaganje i provedbu Strategije digitalne transformacije uključe predstavnici IT industrije, kao i u pripremu drugih dokumenata koji se tiču Višegodišnjeg financijskog okvira EU).

Okupljeni predstavnici na panelu smatraju kako su upravo te stavke nužne kako bi pogurale hrvatsku IT industriju da bude što konkurentnija na europskom tržištu ne samo u segmentu IT usluga već i razvoja vlastitih rješenja.

Glavni krivci za sve – paušalci?

Za kraj je važno spomenuti da je u srednjoročnom razdoblju hrvatska IT industrija po dinamici rasta daleko najbrža djelatnost u hrvatskom gospodarstvu te bi po svim podacima trebala biti važna karika za oporavak i otpornost Hrvatske od posljedica pandemije. Međutim, ne bi se svi složili da su takve brojke dovoljno snažni argumenti da se donesu strateške važne odluke za industriju koje bi utjecale na spomenute dvije stavke.

Naime, Robert Blažinović, načelnik Sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odmah se po prezentiranju rezultata za 2021. godinu osvrnuo ni manje-ni više nego na “paušalce”:

Ono što mene zabrinjava, imate s jedne strane visoki broj novoosnovanih broj poduzeća, s druge strane taj visoki broj poduzeća ne korespondira s rastom prihoda i ne korespondira sa zapošljavanjem. Moje mišljenje je da je tu došlo do promjene okolnosti unutar sektora, a to je da se počeo otvarati veliki broj paušalnih obrta ili j.d.o.o.-a koje su pokrenuli zaposlenici koji su izašli iz drugih firmi, i to su ušle strane kompanije za koje ti zaposlenici vjerojatno rade. Što na neki način umanjuje našu konkurentnost u tom dijelu, ali će možda utjecati na kapacitet provedbe svega ovoga što je u uvodnim govorima spomenuto.

Načelnik Blažinović je ovdje krivo povezao neke brojke jer upravo broj novoosnovanih poduzeća u RH nije rastao u 2020., zapravo je u usporedbi s 2019. bilo manje tvrtki (5707 u odnosu na 5718)! I to možemo lako povezati s prošlogodišnjom izmjenom Općeg poreznog zakona koja je dovela do zatvaranja velikog broja paušalnih obrta, a ne obratno.

Summa summarum, poražavajuće je vidjeti kako i samo pojedinac krivo tumačeći jednu brojku radi vlastima podobne agende automatski poravnava teren svih visokih rezultata IT industrije, tobože ističući njezinu boljku zbog koje ona možda – ipak nije toliko sjajna da zaslužuje biti vertikalna i strateška?

Hrvatska IT industrija se dobro snalazi sama za sebe? Do kad?

Mislim da zato zaključak ovog teksta zahtijeva da se kroz sve predstavljeno zapravo vratimo na sam početak. Jer kao da nitko unatoč ponavljanjima ne sluša pa dozvolite da zaključim s uvodnom riječi Tomislava Radoša:

Moj dojam je da hrvatska IT industrija može puno više, a taj dojam sam stekao u razgovoru sa svim članicama IT udruženja pri HGK, a njihova je poruka jednoglasna: “Dajte nas pustite da se i mi raspojasamo do kraja, da i mi pokažemo koliko možemo – i da budemo prava strateška industrija RH”. Po svim ovim brojkama koje mi ovdje vidimo bilo bi zaista logično da je IT hrvatska perjanica, hrvatska strateška industrija. Međutim, onda dolazimo do toga da u nekim strateškim dokumentima IT kao industriju smo prepoznali tek prije 7-8 godina i još svake godine pokušavamo da ona zaista dođe do toga statusa.

Hrvatska IT industrija se dobro snalazi sama za sebe? Do kad? Do kad nam ode sva visoko-kvalificirana radna snaga…?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    09. 12. 2021. u 9:38 am Odgovori

    Već neko vrijeme imate seriju članaka u kojima se stalno žalite na status paušalnih obrta. Naravno, postoje iznimke. Ali je vrlo jasna svrha paušalnih obrta u Hrvatskoj.

    Takav sustav je možda kratkoročno dobar za pojedinca, ali dugoročno nas vodi u smjeru “puno apartmana niske vrijednosti” umjesto “ozbiljne hotele visoke vrijednost”.

    Ozbiljne tvrtke sa brojnim zaposlenima i kredibilitetom mogu u Hrvatsku dovesti puno veće investicije i ozbiljan novac nego paušalci čiji je doseg ograničen.

    Borbu bi trebalo voditi u drugom smjeru, a to je smanjivanje doprinosa na plaće veće od 2000 EUR, neovisno o struci. Na taj način bi se paušalci vratili u tvrtke, tvrtke bi mogle dobivati velike projekte, plaćati edukacije, davati stipendije i dugoročno podizati kvalitetu hrvatskog IT-a

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      09. 12. 2021. u 10:00 am Odgovori

      Ne žalimo se na status paušalnih obrta, mislim da si nešto možda protumačio krivo.

      Jer, mi se zapravo apsolutno slažemo s tobom Marko. Isticali smo već da su doprinosi na plaće korijen svih tih problema. Ali ono zašto se njih češće spominje je činjenica da nije rješenje “lov na paušalce”, rješenje je u reviziji zakona, a to se ne događa jer je lakše prebaciti lopticu na industriju i ljude – naći druge krivce. Branimo paušalce jer nije rješenje njih napadati, vlast dobro zna što je problem IT industrije, ali čini se da ne zna i ne želi napraviti bolje.

      Ako to dosad nije bilo jasno, nastojat ćemo svakako da bude ubuduće.

  2. Josip

    Josip

    09. 12. 2021. u 12:37 pm Odgovori

    Ta industrija je kod nas prenapuhana što se vidi iz brojki. 3.5% zaposlenih stvaraju 3.7% ukupnih prihoda što znači samo mrvicu bolje od prosjeka. Još je lošiji podatak da to ostvaruje 4.1% poduzeća umjesto da broj bude manji od 3.5%. To nije napredak, mi uglavnom jeftino štrikamo kod a to nije prava IT industrija. Za startupe nema novaca, ideje i kreativnost su tanki. Slabašno sve u svemu, čak nas i Srbija šije

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Intervju

Tena Turčinović preuzima poziciju Marketing Managera u Wolt Hrvatska

Tena Turčinović, donedavno Client Partner Manager u Httpoolu Hrvatska, od početka 2022. preuzima marketing Wolta u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Intervju

Što na internetu radi i voli: Vuk Vuković

Ekonomist i poduzetnik čija tvrtka se bavi politčkim i tržišnim predviđanjima otkrio nam je sve o svojim online navikama - omiljena javna osoba koju prati je Nassim Taleb (koji i prati njega!), obožava memeove, skoro je kupio Dogecoin zbog Elona Muska, želi više followera na Twitteru, na Instagramu ima gastro profil cookwithvuk!

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Digitalni marketing

Oglasio se Google: “Analytics nije ilegalan, ali neka EU i SAD što prije dogovore pravila”

Sporna mogućnost da digitalni servisi američkim tajnim službama moraju otkriti osobne podatke građana EU, zbog koje navodno krše GDPR, tek je teoretska i Google u 15 godina, koliko nudi Analytics, nije primio niti jedan takav zahtjev - tvrdi njihov glavni pravnik Kent Walker.

Digitalni marketing

Željka Košanski postaje Head of People Operations za Mediatoolkit i Bornfight

U 2022. godini Željka će pomoći u zapošljavanju 80 kolega u obje kompanije što je rast od 50% u Bornfightu, i čak 80% u Mediatoolkitu.

Analiza

Je li moguće? Hrvatski developeri zadovoljni su selekcijskim procesima, daju im ocjenu 7,6

Prijatelji, poznanici i kolege developerima su najčešći izvor informacija o otvorenim pozicijama i uvjetima rada u drugim tvrtkama. Juniori posao traže i na društvenim mrežama, a midovi gledaju i portale za zapošljavanje. U oglasu bi trebala biti navedena plaća, a na intervjuu budući šef.

Istraživanje

Za povećanu online kupnju u 2021. najviše su zaslužni – pripadnici “Boomer” generacije!

Mogli smo očekivati kako će online kupnja rasti, ali koja kategorija proizvoda bilježi najveću kupnju, kolika je prosječna vrijednost kupnje i koje generacije dominiraju u online shoppingu?