Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na "zimu" u investicijama i kako?

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Unatoč trendovima na globalnoj sceni, gdje vrijednosti tehnoloških dionica na burzama strmoglavo padaju, dekakorni odgađaju izlazak na burzu, a ostali startupi hrpimice otpuštaju ljude i stežu remen, hrvatskim startupima i dalje ide jako dobro.

Startupe trese kriza, a Rimac je prikupio 500 milijuna

Stoji to u uvodu pregleda investicija prvog tromjesečja 2022. kojeg je u svom drugom izdanju nedavno objavio Startup Report, urednika Bernarda Ivezića:

Kad smo popisali sve investicije u hrvatske startupe u kvartalu, došli smo do 98,44 milijuna dolara ili okruglo 700 milijuna kuna. Toliko su poslovni anđeli, VC-evi i EU uložili u domaće startupe od 1. do 3. mjeseca 2022. Brojka je možda i veća jer se u kripto dijelu pojavio niz projekata koji su prikupljali kapital kroz NFT mintove. Broj investicija je bio 22.

U usporedbi s istim kvartalom prošle 2021., ukupna suma je manja, ali broj investicija veći  – tad je u 17 ulaganja u domaće startupe uloženo bilo 245,1 milijuna dolara.

Ivezić je tim povodom okupio tim koji su činili dobri poznavatelji domaće scene i ljudi iz vodećih VC fondova, a koji su komentirali podatke, investicijsko okruženje i predviđali daljnje trendove. Odgovor na pitanje hoće li drugi kvartal biti bolji ili lošiji već znamo – samo runda od 500 milijuna koju je prikupio Rimac već itekako premašuje ulaganja u prvom kvartalu!

Istraživački tim Startup Reporta, besplatnog magazina Jutarnjeg lista, napravio je pregled investicija u hrvatske startupe u zadnjih godinu dana.

No, što s onima koji nisu Rimac?

Nego prikupljaju tek 500 tisuća, a ne milijuna, za početak razvoja posla. Ili pak s onima kojima treba nekoliko (desetaka) milijuna za intenzivan rast i širenje? Kakva je investicijska klima među domaćim startupima i očekuju li zatopljenje ili zahlađenje pitala sam Vedrana Blagusa iz fonda South Central Ventures i Stevicu Kuharskog iz Fil Rouge Capitala, koji su obojica bili dio istraživačkog tima Startup Reporta) i Ivayla Simova iz Eleven Venturesa (koji je prije samo koji mjesec najavljivao da traže hrvatske startupe u koje bi uložili).

Valuacije padaju, treba pokazati otpornost na krizu, investicije će dobivati samo najbolji

Vedran komentira kako će VC fondovi koji su aktivni u Europi, a kojih je sve više, i dalje tražiti kompanije za investiranje:

Ono što će se sigurno dogoditi, a već se i događa, valuacije su krenule padati. Smatram da će se proces dobivanja valuacije u ranijim fazama malo produljiti jer će većina VC-eva više gledati na traction, go-to-market strategiju te put do profitabilnosti unutar nekoliko godina dok će se faza „subvencioniranog“ rasta preko investicija smanjiti.

Ukratko, seed kompanije sa zdravim poslovnim modelom će dobiti financiranje, dok će kompanije u fazi rasta trebati pokazati otpor na krizu i put prema profitabilnost te će onda lakše dolaziti do investicija.

Stevica kaže da će pipke krize osjetiti svi – i klasične kompanije, i investitori i startupi. U najvećoj opasnosti prema njemu su startupi u fazi dokazivanja tržišta jer im se tržište smanjuje, a kapital postaje nedostupan. Scaleupi će sporije rasti i teško dokazivati napuhane valuacije iz prethodnih razdoblja, a jedini koji su donekle zaštićeni su startupi u pre-seed i seed fazi. Ali, i među njima će investiciju moći dobiti samo najbolji.

Osnivači se još suočavaju s krizom, ali hrvatski startupi su u najboljoj formi dosad

OK, zima svakako dolazi, a u kakvoj formi je dočekuje domaća startup scena? Je li otpornija na krizu i koliko im je danas lakše ili teže privući ulagače nego prije? Vedran kaže da su domaći startupi u najboljoj formi dosad, s čim se slaže i Stevica:

Aktivno sudjelujem u domaćoj i regionalnoj startup zajednici od 2012. Primjetno je povećanje kvalitete ideja, ali i osnivača u ranoj razvojnoj fazi. Zreliji startupi i scaleupi imaju problem nerealnih očekivanja, čak i sada, kad kriza ozbiljno kuca na vrata i iz tog razloga se muče sa zatvaranjem investicijskih runda.

Ivaylo iz Elevena kaže da mu se čini da se osnivači još nisu potpuno suočili s promjenom situacije, niti potpuno prihvatili činjenicu da će u ovim okolnostima ulaganja moći prikupiti samo najbolji:

Investitori se brže prilagode od osnivača, posebno onih koji su posljednjih godina gledali kako njihovi poznanici i susjedi iz startup okruženja postaju jednorozi.

Za one koji imaju dovoljno novca na računu, dodaje, će biti odličnih prilika za akviziciju onih startupa koji ostaju bez novca.

Smanjiti troškove, ali nastaviti rast

Kad smo već kod toga, mnogi startupi su trenutno na muci – pridružiti se nizu onih koji otpuštaju ljude i smanjuju troškove i time si produžiti trajanje trenutnih zaliha, ali smanjiti rast ili nastaviti ulagati u rast pa temeljem toga pokušati prikupiti novu rundu.

Simov kaže – sve navedeno:

Startupi se trebaju riješiti viška troškova, svih tržišta i proizvoda koji nisu ključni i prekobrojne radne snage. Trebaju optimizirati troškove, ali nastaviti rast, što je lakše reći, nego učiniti. Nova metrika na koju se trebaju fokusirati je Burn Multiple (Net Burn / Net New ARR), koja pokazuje i rast i efikasnost.

Vedran jednostavno savjetuje nastavak rasta i potragu za novim investicijama. Jer, ako startup uspori ili prestane s rastom, u tom slučaju će mu tek biti teško prikupiti novo ulaganje.

Stevica, s druge strane, savjetuje osnivače da se odmaknu od razmišljanja o tržištu i investitorima te okrenu fokusu na – kupce:

Kupac je kralj! Ako se radi o B2B startupu koji nema dokazani poslovni model, neka ga dokaže čim prije. Onima na B2C tržištu treba streloviti rast korisnika, monetizacija tu nije bitna dok se ne dođe do 4-5 milijuna korisnika.

Investitori se u težim vremenima okreću manje rizičnim investicijama, a to je u VC svijetu B2B. Osnivači trebaju svojim startupom rješavati probleme drugim kompanijama i startupima, moraju biti potrebni, a ne samo zgodan dodatak poslovanju.

Zarađeni novac ili novac od investicije ne smije se olako trošiti i bezglavo ulagati u razvoj novih modula i produkata. Ako kriza zaista bude teška, konkurencija koja nije bila spremna na nju će prestati postojati pa će preživjeli startupi preuzeti i njihove klijente. Ako treba rezati i davati otkaze, odluku treba donijeti brzo. Poanta je da se startup održi i dočeka bolja vremena.

“Preživjet će oni koji znaju da je investicija sredstvo, a ne cilj”

Preživjet će, i nove runde ulaganja prikupiti, samo oni najbolji, slažu se svi moji sugovornici. Ali, koji su to, odnosno, što znači najbolji startupi? Za Stevicu su to oni koji razumiju da je investicija sredstvo, a ne cilj te oni koji će rasti 20% i više iz mjeseca u mjesec, posebno u sljedećih 12 mjeseci. U Elevenu iz svog portfelja izdvajaju healthtech startupe kao najotpornije na previranja na tržištu.

Za one koji prikupljaju novu rundu, posebno ako su u fazi rasta i ta runda je pozamašna, Vedran ima savjet:

Hrvatska više nije nepoznanica u VC svijetu, pričajte sa stranim fondovima, odletite do njih, pokažite im da konkurirate ostalim kompanija u svijetu. Imam osjećaj da i dalje veliki broj osnivača, bilo early stage ili growth, priča samo s par VC fondova i očekuje da će zatvoriti veliku investicijsku rundu. A nitko ne razmišlja da ode do njih, izgradi odnos s njima ili kontaktira barem 50 njih!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?