Domaći MeshPoint ide u Ugandu graditi internetsku infrastrukturu u kriznim područjima

Domaći MeshPoint ide u Ugandu graditi internetsku infrastrukturu u kriznim područjima

Od hrvatske izbjegličke rute do ruralne Ugande: nakon sedam godina bezuspješnog traženja financiranja, MeshPoint je dobio prvi grant. U idućih godinu dana postavit će četiri Wi-Fi lokacije, obučiti lokalne timove za njihovo održavanje, a dugoročno dio tehnologije pokušati proizvoditi i u Ugandi.

Kad u izbjegličkom kampu, nakon potresa ili u udaljenom ruralnom području nestane telekomunikacijske infrastrukture, uspostaviti internet obično znači dovesti stručnjake, opremu i vrijeme. Valent Turković želi to svesti na jedan uređaj i jedan gumb.

On razvija MeshPoint, prijenosni komunikacijski sustav namijenjen kriznim područjima, izbjegličkim kampovima i drugim lokacijama na kojima treba brzo uspostaviti mrežu, bez potrebe za mrežnim stručnjakom na terenu. Sedam je godina pokušavao pronaći financiranje, ali uvijek je dobivao istu kritiku. Za humanitarne fondove MeshPoint je bio previše tehnološki zahtjevan, a za tehnološke fondove previše humanitaran.

Sada je projekt došao do prvog granta i nije morao postati prihvatljivim jednom od ta dva svijeta. Uz pomoć AI agenata pronašli su lokalne organizacije koje su odgovarale uvjetima jednog afričkog grant programa, javili se nekolicini njih i brzo uspostavili suradnju s ugandskim AccessPlussom. Lokalna organizacija postala je nositelj projekta, MeshPoint tehnički partner, a projekt su podržali Internet Society i Internet Society Foundation. Zajedno su napisali projekt i dobili grant.

Ironija je u tome što je MeshPoint od početka nastao upravo iz potrebe da se tehnologija prilagodi ljudima na terenu. Projekt je pokrenut 2015., tijekom izbjegličke krize koja je prolazila kroz Slavoniju i Baranju. Valent je tada bio na terenu u Belom Manastiru, Opatovcu, Đakovu i drugim tranzitnim točkama. Kada bi stigla prva veća grupa izbjeglica, mobilne mreže bi pale, a velike humanitarne organizacije nisu imale jednostavno rješenje za uspostavljanje interneta na terenu.

Iz tog improviziranog sustava nastala je ideja o uređaju koji mora biti dovoljno snažan za stotine korisnika, ali dovoljno jednostavan da ga na terenu može pokrenuti netko tko nije mrežni stručnjak, a Valent nam otkriva sve detalje projekta u Ugandi i buduće planove.

Sad već pomalo legendarna fotografija volontera koji izbjeglicama u ruksaku “nose internet”.

U Ugandi će internet pretvoriti u lokalnu infrastrukturu

U idućih godinu dana MeshPoint i AccessPluss moraju postaviti četiri Wi-Fi lokacije u Lokungu, u distriktu Lamwo uz granicu s Južnim Sudanom i blizu izbjegličkog kampa Palabek. Mreža će pokrivati tehničku školu, zdravstveni centar, trgovački centar i centar za prihvat izbjeglica.

Projekt pritom nije zamišljen kao infrastruktura koju će dugoročno održavati ljudi iz Hrvatske. Plan je obučiti 24 polaznika, od kojih bi 19 trebale biti žene, a njih petero postat će Network Ambassadors. Oni će biti osposobljeni za osnovno održavanje mreže, ali i za edukaciju zajednice o digitalnim vještinama što je dio plana za drugu fazu projekta ističe Valent:

U drugoj fazi planirano je povezivanje srednje škole na internet, dok bi lokalne poljoprivredne zadruge putem interneta mogle lakše doći do kupaca izvan regije. Projekt uključuje i edukaciju o sigurnom korištenju Mobile Moneya, zaštiti od prijevara i online nasilju.

Zašto je ovakav model uopće potreban postaje još jasnije kada se pogleda cijena interneta. U Ugandi poslovna namjenska veza od 100 Mbps može stajati nekoliko tisuća dolara mjesečno, dok će četiri MeshPointove lokacije koštati oko 184 dolara mjesečno, objašnjava Valent.

Nakon prve godine cilj je prijeći na model u kojem će se mreža sama financirati. Korisnici bi pristup plaćali kroz vaučere, a prihod bi trebao pokrivati troškove četiri SIM kartice koje se nalaze u MeshPoint uređajima i lokalnog tehničara. Iskustvo iz ranijeg projekta u Ugandi pokazalo im je da cijena pristupa mora biti dovoljno niska da bi model bio održiv pa će se korištenje mreže pratiti od samog početka, navodi Valent:

Cilj nije prodati što više uređaja, nego biti alat koji lokalne organizacije poput AccessPlussa mogu same postaviti, održavati i skalirati.

Valent istovremeno pokušava riješiti i praktičan problem uvoza tehnologije. Jedna od opcija je proizvodnja MeshPointa izravno u Ugandi. Plan je na lokalno dostupan Wi-Fi router instalirati MeshPoint firmware i dodati 3D-tiskano kućište. Time bi se izbjegao dio problema s uvozom i carinom, a lokalnim organizacijama omogućilo da dio sustava proizvode i održavaju same:

Time se spajaju dvije stvari koje sam prethodnih pet godina gradio odvojeno, a to su 3D Tvornica koja zna izraditi industrijska kućišta i MeshPoint firmware koji radi na standardnim OpenWrt platformama.

AI je vratio MeshPoint

MeshPoint je imao trnovit put nastanka. Nakon što je pandemija 2020. zaustavila Smart City projekte kroz koje je planirao dalje razvijati projekt, Valent se počeo baviti 3D printanjem. Planirao je raditi na oba projekta, ali je pokretanje nove tvrtke zahtijevalo toliko vremena i energije da za MeshPoint više nije ostajalo dovoljno ni jednog ni drugog.

To se promijenilo krajem 2025., kada se 3D Tvornica počela oslanjati na AI agente. Automatizacijom dijela poslovnih procesa, Valent je oslobodio više od polovice vremena koje je dotad trošio na operativni dio posla i dio tog vremena vratio MeshPointu.

AI mu pritom nije samo omogućio da radi brže, nego je pomogao riješiti i tehničko usko grlo koje je godinama bilo jedan od najvećih problema projekta. MeshPointu su ranije nedostajali ljudi koji razumiju algoritme za usmjeravanje prometa u mesh mrežama na razini koja im je bila potrebna. Takve stručnjake nije bilo lako pronaći, a još manje ih je mali projekt mogao zaposliti, ističe Valent:

Tako su razvili novi APEX Routing Mesh Protocol i izgradili simulirani laboratorij s 2000 čvorova koji oponaša stvarne topologije gradova poput Münchena i Berlina. Valent danas procjenjuje da tročlani tim uz AI može odraditi posao za koji bi prije trebalo osam do deset ljudi, napominje Valent:

AI mi je omogućio da odradim stvari koje prije nisam mogao ni da sam imao novca da zaposlim ljude.

Ipak, iskustvo s razvojem MeshPointa naučilo ga je da nije svaka tehnologija koju mogu napraviti nužno tehnologija koju trebaju napraviti. Godinama su razvijali vlastiti baterijski sustav, da bi na kraju zaključili kako je bolje koristiti gotovu bateriju, navodi Valent:

Bolje se zaljubiti u problem, nego u rješenje.

Na europskoj startup konferenciji The Europas u Londonu, MeshPoint je proglašen najboljim europskim humanitarnim tehnološkim proizvodom. Nagradu je sponzorirao UNICEF.

Uganda je za MeshPoint novi početak

Valent u idućih pet godina vidi primjenu sustava u izbjegličkim kampovima, područjima pogođenima katastrofama i ruralnim zajednicama u istočnoj Africi, Latinskoj Americi i jugoistočnoj Aziji. Istodobno razgovaraju s nekoliko hrvatskih gradova i tvrtki koje se bave Wi-Fi tehnologijom i Smart City rješenjima.

Dugoročno, MeshPoint bi trebao postati otvorena platforma na kojoj će lokalne organizacije moći same postavljati i održavati mreže, a treće strane razvijati dodatne funkcionalnosti. Valent to uspoređuje s “App Storeom za pametne gradove” gdje bi isti hardver, operativni sustav i mrežna infrastruktura mogli dobiti različite module, od meteoroloških stanica i detekcije plinova do videoanalitike, pametne rasvjete i povezivanja robota.

U svakom slučaju, MeshPointu želimo sreću u Ugandi jer time će zatvoriti krug koji je počeo prije više od deset godina s improviziranim ruterima i baterijama na izbjegličkoj ruti, a završit će sa sustavom koji bi lokalnim ljudima trebao omogućiti da sami postave, održavaju i dalje razvijaju vlastitu mrežu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Umjetna inteligencija

U kojem vrtiću ima slobodnih mjesta? GIS Cloud je napravio kartu Zagreba i otkrio gdje je situacija najgora

Kada ste roditelj vrtićanca, rujan može biti prilično stresan. Hoće li dijete dobiti mjesto, gdje još ima slobodnih kapaciteta i koliko je situacija loša u vašem dijelu grada? Kada biste barem sve te informacije mogli dobiti jednostavno tako da Claudeu ili ChatGPT-ju napišete što želite saznati. Zahvaljujući GIS Cloudu odsada se i to može, a sve zato što su odlučili snažno prigrliti AI.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Vodič

Nikola Žinić za Netokraciju otkriva kako optimizirati brend za AI preporuke

Upit danas nije samo jedno pitanje, upit je razgovor. A u tom razgovoru AI je taj koji bira hoće li te preporučiti.

Netokracija Podcast

AI razvija AI brže nego što ga ljudi mogu razumijeti

AI modeli napreduju brže nego što ih možemo razumjeti, testirati i kontrolirati. U drugoj epizodi sedme sezone Netokracija podcasta razgovaramo o novoj fazi AI utrke, u kojoj umjetna inteligencija postaje alat kojim razvijamo novu generaciju AI-ja.

Obrazovanje

Otvorene prijave za DUMP Internship: besplatne edukacije iz programiranja, marketinga, dizajna i multimedije

DUMP Udruga mladih programera ponovno otvara prijave za DUMP Internship, edukativni program namijenjen mladima koji žele steći praktična znanja i iskustvo u području marketinga, multimedije, dizajna ili programiranja.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Veliki intervjui

AI piše više koda nego ikad, a software ne razvijamo brže

AI danas može proizvesti više koda nego što ga razvojni timovi mogu pregledati, testirati i održavati. No ako brže "pišemo" kod, a sporije provjeravamo što smo zapravo izgradili, jesmo li doista postali produktivniji?

Startupi

LAUNCHub zatvorio novi fond od 65 milijuna eura, a Hrvatska je među ključnim tržištima

Što se promijenilo u pet godina? LAUNCHub je od fonda koji je 2021. aktivno tražio hrvatske startupe došao do toga da Hrvatsku danas navodi među ključnim tržištima, uz partnera sa sjedištem u Zagrebu. Za nastavak ulaganja upravo je zatvorio prvi dio novog fonda od 65 milijuna eura.