Fond 500 Emerging Europe: Oduševili su nas hrvatski osnivači, aktivno tražimo u koga uložiti

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Fond 500 Emerging Europe: Oduševili su nas hrvatski osnivači, aktivno tražimo u koga uložiti

Podružnica globalnog fonda ima novo ime i novih 70 milijuna dolara za uložiti, 500 Emerging Europe, u skladu s novim fokusom na investicije u zemlje srednje i istočne Europe. Nedavno su prilike za ulaganje tražili u Zadru i Zagrebu.

Turska podružnica globalnog fonda 500 Startups nedavno je objavila da su prikupili novih 50 milijuna i planiraju prikupiti još 20 milijuna eura te da dobar dio tog novca žele uložiti u startupe iz, kako kažu, šireg područja istočne i srednje Europe. Dosad su, i to prilično uspješno, ulagali uglavnom u turske startupe da bi u posljednjih par godina proširili interes na Poljsku i Mađarsku, a sad taj interes žele produbiti i otkriti neka nova, srodna tržišta.

U skladu s tim, fond je promijenio ime iz 500 Istanbul u 500 Emerging Europe.

Među potencijalnim prilikama za ulaganje svakako na umu imaju i hrvatske startupe, zbog čega je investitorica iz 500 Global/500 Emerging Europe Tunya Irkad nedavno gostovala na konferenciji Infobip Shift u Zadru, ali i održala “office hours”, odnosno upoznavanje s domaćim osnivačima, u Zagrebu.

Zašto fokus na ovu regiju?

Dosadašnjim ulaganjima u turske startupe i tri jednoroga koja su pritom prepoznali dokazali su potencijal lokalnih timova koji grade tvrtke globalnih ambicija otpočetka, baš zato jer dolaze s tržišta koja su “na marginama” tehnološke industrije, objašnjava Tunya:

Vjerujemo da upravo tako rade i osnivači iz srednje i istočne Europe. Ne razmišljaju uopće o lokalnom uspjehu, nego od prvog dana grade globalne biznise koji lakše i brže skaliraju.

To je takozvani populacijski paradoks: iz zemalja s malim brojem stanovnika dolaze kompanije koje su globalne otpočetka, baš zbog toga što nemaju dovoljno veliko lokalno ili regionalno tržište na kojem mogu zasnivati biznis.

To je bio put kojim su Izrael i Estonija, zemlje s najvećim brojem jednoroga po glavi stanovnika, postale zemlje zrelog startup ekosustava i to je obrazac koji sve više uočavamo u ovom dijelu Europe.

A to itekako vrijedi i za hrvatske startupe koji od prodaje na domaćem tržištu teško da bi preživjeli, a kamoli rasli, jednostavo su prisiljeni razmišljati u globalnim okvirima otpočetka.

Fond 500 Emerging Europe planira investirati u startupe u ranoj fazi razvoja, ulažu do milijun eura i nemaju preferencija što se tiče niše – otvoreni su za startupe i svih sektora, a osobito one koji prate globalne trendove. Cilj im je pronaći startupe kojima njihovo ulaganje, znanje i povezanost mogu pomoći u skaliranju na globalno tržište.

“Kvaliteta hrvatskih osnivača stvorit će nove jednoroge”

Aktivno traže hrvatske startupe u koje bi uložili jer, kaže Tunya, oduševila ju je kvaliteta ovdašnjih osnivača:

U Zagrebu sam imala prilike upoznati se s oko 20 startupa i najviše su me oduševile kvaliteta i sposobnost osnivača. Mislim da hrvatski startup ekosustav, nakon što je stvorio dva jednoroga, ima potencijala doživjeti eksponencijalni rast.

Vjerujem da ćemo vidjeti sve više i više kvalitetnih osnivačkih timova koji će stvoriti još više hrvatskih jednoroga. Naravno, želimo ih upoznati.

Kvaliteta osnivača je upravo ono što je njoj osobno, ali i fondu za koji skauta, najvažnije kod odluke o investiciji. Ideja, proizvod, veličina i potencijal tržišta, poslovni model – sve je to važno i naravno da procjenjuju koja je kompetitivna prednost poslovnog modela ili proizvoda u odnosu na postojeće. Ali kvaliteta osnivača je presudna.

A kad kaže da ju je oduševila kvaliteta hrvatskih osnivača, pitam Tunyu da pojasni što točno misli pod tim:

Prvenstveno tražimo jake i sposobne osnivačke timove, a to se, naravno, s određenom sigurnošću može procijeniti iz njihovih životopisa i dotadašnjeg iskustva. Ali zanimaju nas i timovi koji možda nemaju impresivan CV, ali su gladni uspjeha, što također pokazuje potencijal da zgrabe svoj dio tržišta.

A upravo na tom putu ih 500 Emerging Europe želi pogurati.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Programiranje

Miro Jurić već 23 godine radi u Microsoftu u Redmondu, a nama je otkrio tajne uspješnog developer managmenta

Kročiti u sjedište operativnog sustava kojeg koristiš cijeli svoj život, kojeg poznaješ po pozadini predivne livade i oblaka, stvarno je nezaboravno iskustvo. Ipak, ono što te još više iznenadi je razgovor s Hrvatom koji tamo radi 23 godine i koji je s tobom podijelio sve što zna o developer managementu.

Što ste propustili

Intervju

“Mi smo jedni od onih koji su na kraju izgubili novac investitora.”

Tim je riječima Jasenko Hadžić, suosnivač startupa Tame, na LinkedInu najavio zatvaranje tvrtke nakon 6,5 godina rada na projektu. Iskren i otvoren pristup ovakvim temama na našim se područjima rijetko viđa, zbog čega je ta objava privukla mnogo reakcija, mahom pozitivnih.

Sponzorirano

Savjeti za početak (studentske) IT karijere, otkriva Matko Čeme iz IN2 grupe (i FERIT-a)

Matko Čeme, uz svoju ulogu Voditelja podrške i implementacije za "healthcare" rješenja u IN2 grupi, godinama radi sa studentima na FERIT-u i u Algebri. Ovo su njegovi savjeti za početak tehnološke karijere.

Tehnologija

30. godina od prvog SMS-a: Kako je privatni kanal postao alat za B2C komunikaciju

Na 30. obljetnicu SMS-a prolazimo specifičnosti SMS kanala komunikacije koji je preživio dolazak interneta, pametnih telefona i messaging aplikacija, a s Infobipovim stručnjacima otkrivamo i zbog čega je na kraju opstao.

Tehnologija

Panika, izgubljeni podaci, ransomware: Kako spriječiti i liječiti sigurnosne incidente?

Napadi hakera, malware i ransomware ne događaju se nekom drugom. Kako takve napade spriječiti i što učiniti ako se ipak dogode - s tehničke, ali i ljudske strane, saznali smo od konzultanta za cybersigurnost Tomislava Poljaka.

Intervju

Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Zanimljivi projekti i dobra plaća nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Tehnologija

ReversingLabs: Kad radite s petabajtima podataka, tehnički izazovi su jedinstveni i često pomiču sve granice

Vodeće društvene mreže, antivirusne kompanije, korporacije i vladine agencije širom svijeta od malicioznog softvera štite se koristeći tehnologije razvijene u Zagrebu. S kakvim se sve izazovima susreću jer su stvorili najveću svjetsku bazu malwarea ispričali su nam voditelji tehničkih timova ReversingLabsa.