Fond 500 Emerging Europe: Oduševili su nas hrvatski osnivači, aktivno tražimo u koga uložiti

Fond 500 Emerging Europe: Oduševili su nas hrvatski osnivači, aktivno tražimo u koga uložiti

Podružnica globalnog fonda ima novo ime i novih 70 milijuna dolara za uložiti, 500 Emerging Europe, u skladu s novim fokusom na investicije u zemlje srednje i istočne Europe. Nedavno su prilike za ulaganje tražili u Zadru i Zagrebu.

Turska podružnica globalnog fonda 500 Startups nedavno je objavila da su prikupili novih 50 milijuna i planiraju prikupiti još 20 milijuna eura te da dobar dio tog novca žele uložiti u startupe iz, kako kažu, šireg područja istočne i srednje Europe. Dosad su, i to prilično uspješno, ulagali uglavnom u turske startupe da bi u posljednjih par godina proširili interes na Poljsku i Mađarsku, a sad taj interes žele produbiti i otkriti neka nova, srodna tržišta.

U skladu s tim, fond je promijenio ime iz 500 Istanbul u 500 Emerging Europe.

Među potencijalnim prilikama za ulaganje svakako na umu imaju i hrvatske startupe, zbog čega je investitorica iz 500 Global/500 Emerging Europe Tunya Irkad nedavno gostovala na konferenciji Infobip Shift u Zadru, ali i održala “office hours”, odnosno upoznavanje s domaćim osnivačima, u Zagrebu.

Zašto fokus na ovu regiju?

Dosadašnjim ulaganjima u turske startupe i tri jednoroga koja su pritom prepoznali dokazali su potencijal lokalnih timova koji grade tvrtke globalnih ambicija otpočetka, baš zato jer dolaze s tržišta koja su “na marginama” tehnološke industrije, objašnjava Tunya:

Vjerujemo da upravo tako rade i osnivači iz srednje i istočne Europe. Ne razmišljaju uopće o lokalnom uspjehu, nego od prvog dana grade globalne biznise koji lakše i brže skaliraju.

To je takozvani populacijski paradoks: iz zemalja s malim brojem stanovnika dolaze kompanije koje su globalne otpočetka, baš zbog toga što nemaju dovoljno veliko lokalno ili regionalno tržište na kojem mogu zasnivati biznis.

To je bio put kojim su Izrael i Estonija, zemlje s najvećim brojem jednoroga po glavi stanovnika, postale zemlje zrelog startup ekosustava i to je obrazac koji sve više uočavamo u ovom dijelu Europe.

A to itekako vrijedi i za hrvatske startupe koji od prodaje na domaćem tržištu teško da bi preživjeli, a kamoli rasli, jednostavo su prisiljeni razmišljati u globalnim okvirima otpočetka.

Fond 500 Emerging Europe planira investirati u startupe u ranoj fazi razvoja, ulažu do milijun eura i nemaju preferencija što se tiče niše – otvoreni su za startupe i svih sektora, a osobito one koji prate globalne trendove. Cilj im je pronaći startupe kojima njihovo ulaganje, znanje i povezanost mogu pomoći u skaliranju na globalno tržište.

“Kvaliteta hrvatskih osnivača stvorit će nove jednoroge”

Aktivno traže hrvatske startupe u koje bi uložili jer, kaže Tunya, oduševila ju je kvaliteta ovdašnjih osnivača:

U Zagrebu sam imala prilike upoznati se s oko 20 startupa i najviše su me oduševile kvaliteta i sposobnost osnivača. Mislim da hrvatski startup ekosustav, nakon što je stvorio dva jednoroga, ima potencijala doživjeti eksponencijalni rast.

Vjerujem da ćemo vidjeti sve više i više kvalitetnih osnivačkih timova koji će stvoriti još više hrvatskih jednoroga. Naravno, želimo ih upoznati.

Kvaliteta osnivača je upravo ono što je njoj osobno, ali i fondu za koji skauta, najvažnije kod odluke o investiciji. Ideja, proizvod, veličina i potencijal tržišta, poslovni model – sve je to važno i naravno da procjenjuju koja je kompetitivna prednost poslovnog modela ili proizvoda u odnosu na postojeće. Ali kvaliteta osnivača je presudna.

A kad kaže da ju je oduševila kvaliteta hrvatskih osnivača, pitam Tunyu da pojasni što točno misli pod tim:

Prvenstveno tražimo jake i sposobne osnivačke timove, a to se, naravno, s određenom sigurnošću može procijeniti iz njihovih životopisa i dotadašnjeg iskustva. Ali zanimaju nas i timovi koji možda nemaju impresivan CV, ali su gladni uspjeha, što također pokazuje potencijal da zgrabe svoj dio tržišta.

A upravo na tom putu ih 500 Emerging Europe želi pogurati.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Što ste propustili

Karijere

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Dizajn

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih

Kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu i postojanju pravnih preduvjeta usprkos, rijetke su domaće IT tvrtke koje su zaposlile radnike iz Ukrajine koji nisu i prije radili za njih.