Domaći osnivači i dalje ne vjeruju regionalnim fondovima, iako će im oni u recesiji biti najveća pomoć

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Domaći osnivači i dalje ne vjeruju regionalnim fondovima, iako će im oni u recesiji biti najveća pomoć

Zašto se obratiti regionalnom fondu u globalnom svijetu? Ususret lansiranju novog CS4 fonda vrijednog 75 milijuna eura, s Janom Habermannom protresli smo ovo pitanje, kao i novu strategiju fonda te promjene u svijetu startupa iz kojih je proizašla.

U domaćim startup grupama, najčešći savjet za osnivače koji se spremaju na traženje investicija je da se upute tamo gdje je najveća koncentracija VC novca, bilo da je riječ o Silicijskoj dolini, New Yorku ili Londonu. Fondovi koji imaju regionalnu prisutnost često su previđeni u tim razgovorima iz niza razloga – manji su, manje su zvučna imena, percipiraju se kao lošija odskočna daska za globalno tržište.

No dodatan razlog za skepsu su i regionalni fondovi, akceleratori i inkubatori koji su bili aktivni na samom početku razvoja startup ekosustava u istočnoj Europi, čije su relativno niske investicije nosile sa sobom vrlo visoku cijenu i razvodnile kako udjele, tako i mogućnosti za daljnje investicije kod startupa koji su ih prihvatili.

Iako su takve transakcije danas vrlo rijetke, regionalni se fondovi i dalje u domaćoj zajednici često percipiraju kao nešto što je bolje preskočiti. Jan je tih zadrški vrlo svjestan:

Kada je osnovan Credo 2010. godine, to je bilo potaknuto upravo time da u regiji nitko nije investirao onako kako bi se to trebalo činiti. Ne samo da su udjeli bili “razvodnjeni”, već je i upravljačka moć koja je došla s uvjetima investicije bila nesrazmjerna, pogotovo kad je riječ o pravu veta [po. u. blocking rights]. Pravo veta može biti pogotovo problematična u teškim vremenima i presuditi startupu. Većina regionalnih fondova više tako ne radi, ali naravno da treba vremena da se promijeni percepcija.

Trendu traženja investicija globalno doprinijela su i događanja tijekom “korona-krize”, smatra Jan, kada se počelo događati mnogo ulaganja “na daljinu”, što nije uobičajena praksa. Dapače, prema podacima koje je prikupio Crunchbase, broj startupa kao i visina sredstava uloženih u 2021. godini dosegli su svoj rekord, gotovo dvostruko nadmašivši prethodne godine. To, na veliku žalost regionalnih startupa, vjerojatno nije trend koji će se nastaviti, smatra Jan, već dio ciklusa investiranja koji sad ulazi u svoju silaznu fazu.

Regionalni fondovi mogu brže donijeti odluke

Upravo će se sad pokazati kako su regionalni VC fondovi itekako potrebni i imaju značajnu ulogu u zdravom ekosustavu, ističe Jan, a njihov najveći značaj je za startupe u ranoj fazi razvoja.

Regionalni fondovi su specijalizirani fondovi, kao i svi drugi, objašnjava Jan – na većim tržištima fondovi se specijaliziraju po nišama, dok se na manjim specijaliziraju za geografska područja, koja imaju svoje posebnosti i treba ih razumjeti.

Kada je riječ o ulaganjima u ranoj fazi, bitno je da je startupima kapital geografski lako dostupan. Tu je i niz drugih prednosti – ulagači u regiji imaju već razvijene mreže kontakata, razumiju regionalne uvjete poslovanja, prirodu ljudi i što ih motivira te lako mogu doći do referenci za bilo kojeg osnivača.

Sve to zajedno znači da mogu bolje procijeniti potencijal startupa u ranoj fazi i brže donijeti odluku. Zbog toga je u konačnici i startupima lakše osigurati investiciju od regionalnog fonda.

Habermann navodi kako je regionalni ekosustav sazrio u proteklih deset godina te vjeruje da će u bližoj budućnosti ovdje još više ulagati.

Fokus na rane investicije

Stvari se mijenjaju, dodaje Jan, kod kasnijih serija ulaganja. Već u Seriji A, a pogotovo u sljedećim serijama – startupima je puno lakše doći do kapitala velikih globalnih fondova i veza koje s njima dolaze. Zato su i u Credu odlučili promijeniti strategiju i snažnije se fokusirati na rane investicije:

U prošlosti smo se osiguravali veće fondove kako bismo startupima u koje ulažemo u ranoj fazi mogli ponuditi follow-on investicije. Međutim, kroz godine smo primijetili kako naši uspješni startupi u Seriji A mogu bez problema osigurati investicije u globalnim fondovima. Naša follow-on investicija često više ne samo nije potrebna, već može i stvoriti tenzije. Credo je specijaliziran i postiže najbolje rezultate i multiple upravo u najranijoj fazi ulaganja u regionalne startupe – tu najviše dolaze do izražaja ranije spomenute prednosti regionalnih fondova.

To ne znači da su follow-on investicije u potpunosti izbacili iz računice – one će i dalje biti dostupne, ističe Jan, za startupe koji imaju potencijala, ali možda još nisu dobili traction koji im treba da bi osigurali dovoljna sredstva od drugih fondova:

Kada smo pokretali fond, ciljali smo na 60 do 75 milijuna, dosegli smo gornju granicu i još ostali “prebukirani”, tako da postoji mogućnost i opportunity fonda.

“Vjerujem da je u regiji Credo ostavio svoj trag i da ćemo ovdje više investirati”

Novi fond CS4 iznosi 75 milijuna eura, a iz njega će Credo investirati od 100 tisuća do 5 milijuna eura investicije za startupe od pre-seed faze do serije A.

Fond je i dalje geografski orijentiran na područje srednje i istočne europe te osnivače u dijaspori, a sastoji se od nekih novih i nekih redovnih ulagača, kao što su RSJ PE, Isomer, Cendana Capital, Aternus, Atomico i Sequoia Capital, uz osnivače UiPatha, Avasta, Adastre, Productboarda, Rohlik.cz, Pale Fire Capitala i drugih.

Timu se pridružuju i Guillaume Fournier koji donosi iskustvo rada u startupu iz prve ruke iz portfeljne tvrtke Pricefx, Maciej Gnutek u Credo stiže iz Innovation Nesta, a Karolina Mrozkova u tim donosi petogodišnje prekooceansko iskustvo iz White Star Capitala.

No što to sve znači za domaće startupe, s obzirom na razmjerno mali broj startupa u koje je Credo uložio na području Hrvatske, Srbije i Slovenije? Jan vjeruje kako će se taj trend promijeniti i kako se Credo širi van matičnih država i uže se povezuje s ekosustavom u okolnim državama:

Riječ je o kombinaciji 2 čimbenika. Kada smo osnovali fond, bili smo najbolje umreženi upravo na domaćem terenu i trebalo nam je vremena da se proširimo prema jugoistočnoj Europi. Druga stvar koju treba uzeti u obzir je da postoji korelacija između veličine države i ekosustava te broja startupa koji se u njemu osniva. Iako se populacija ovih zemalja nije promijenila, ekosustav je svakako sazrio u proteklih deset godina i nadam se da smo uspjeli u njemu ostaviti svoj trag. Zato vjerujem da ćemo u bližoj budućnosti ovdje još više ulagati.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko K

    Marko K

    14. 10. 2022. u 9:45 am Odgovori

    Istina je da startupi izbjegavaju domaće fondove koji ne prate trendove i ne znaju procijeniti priliku a i nude premalo kapitala za preveliki udjel. Često se događa da domaći fond i ne odgovori na upit dok recimo strani razvikaniji u pravilu odgovori Ali i dotični Credo nije baš poznat po ulaganju u domaće startupe, nadajmo se da će sada biti bolje. Ali u pravu su glede orjentacije na pre-seed i seed, jer jednom kada startup dobije seed i uspješan je, potražiti će A rundu kod poznatijeg i razvikanijeg fonda a ne regionalnog jer to nosi poznanstva i utjecaj te veće iskustvo i znanje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Programiranje

Miro Jurić već 23 godine radi u Microsoftu u Redmondu, a nama je otkrio tajne uspješnog developer managmenta

Kročiti u sjedište operativnog sustava kojeg koristiš cijeli svoj život, kojeg poznaješ po pozadini predivne livade i oblaka, stvarno je nezaboravno iskustvo. Ipak, ono što te još više iznenadi je razgovor s Hrvatom koji tamo radi 23 godine i koji je s tobom podijelio sve što zna o developer managementu.

Što ste propustili

Startupi

“Mi smo jedni od onih koji su na kraju izgubili novac investitora.”

Tim je riječima Jasenko Hadžić, suosnivač startupa Tame, na LinkedInu najavio zatvaranje tvrtke nakon 6,5 godina rada na projektu. Iskren i otvoren pristup ovakvim temama na našim se područjima rijetko viđa, zbog čega je ta objava privukla mnogo reakcija, mahom pozitivnih.

Sponzorirano

Savjeti za početak (studentske) IT karijere, otkriva Matko Čeme iz IN2 grupe (i FERIT-a)

Matko Čeme, uz svoju ulogu Voditelja podrške i implementacije za "healthcare" rješenja u IN2 grupi, godinama radi sa studentima na FERIT-u i u Algebri. Ovo su njegovi savjeti za početak tehnološke karijere.

Tehnologija

30. godina od prvog SMS-a: Kako je privatni kanal postao alat za B2C komunikaciju

Na 30. obljetnicu SMS-a prolazimo specifičnosti SMS kanala komunikacije koji je preživio dolazak interneta, pametnih telefona i messaging aplikacija, a s Infobipovim stručnjacima otkrivamo i zbog čega je na kraju opstao.

Tehnologija

Panika, izgubljeni podaci, ransomware: Kako spriječiti i liječiti sigurnosne incidente?

Napadi hakera, malware i ransomware ne događaju se nekom drugom. Kako takve napade spriječiti i što učiniti ako se ipak dogode - s tehničke, ali i ljudske strane, saznali smo od konzultanta za cybersigurnost Tomislava Poljaka.

Intervju

Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Zanimljivi projekti i dobra plaća nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Intervju

ReversingLabs: Kad radite s petabajtima podataka, tehnički izazovi su jedinstveni i često pomiču sve granice

Vodeće društvene mreže, antivirusne kompanije, korporacije i vladine agencije širom svijeta od malicioznog softvera štite se koristeći tehnologije razvijene u Zagrebu. S kakvim se sve izazovima susreću jer su stvorili najveću svjetsku bazu malwarea ispričali su nam voditelji tehničkih timova ReversingLabsa.