Hrvatske IT plaće 50% veće od domaćeg prosjeka, ali čine tek 40% prosjeka EU

Hrvatske IT plaće 50% veće od domaćeg prosjeka, ali čine tek 40% prosjeka EU

Tradicionalna godišnja analiza IT industrije koju predstavlja HGK za 2021. godinu pokazuje rast, rast i samo rast. Međutim, koliko nam brojke iz 2021. znače danas, kad su globalne gospodarske okolnosti, a posebno u tehnološkom sektoru, potpuno drugačije? Da bi se rast nastavio, hrvatski IT sektor treba transformaciju iz uslužnog u proizvodni i to - stratešku.

U hrvatskom IT sektoru je u 2021. godini poslovalo 12,1 % više poduzeća nego godinu prije, zapošljavali su 10,8 % više ljudi – 6547 IT poduzeća s 39.689 zaposlenih.

Poslovni prihodi su im rasli za 14,8 %, dobit (EBIDTA) za 31,4 %, a izvoz za 26,3 % i iznosi 11,9 milijardi kuna.

IT industrija prošle je godine dosegla 32,2 milijarde kuna prihoda te 4,56 milijardi kuna EBITDA-e. Povećao se i udio IT sektora u hrvatskom gospodarstvu: IT je u domaćem nefinancijskom sektoru činio 4,5 posto poduzeća, 3,9 posto zaposlenih, 3,7 posto prihoda te 6,3 posto izvoza.

I prosječna neto plaća u industriji rasla je za 8,4 % i iznosila je 9564,67 kuna, što je za 50 % više od prosječne hrvatske neto plaće.

Je li zapošljavanje doista trenutno najvruća tema u IT-ju?

Sve te sjajne brojke i rezultati domaće industrije prezentirani su na tradicionalnom godišnjem okupljanju Udruženja IT industrije Hrvatske gospodarske komore na kojem predstavljaju podatke za godinu prije. S obzirom da je uz izvanredan rast koji je obilježio 2021. došla i oštra bitka za zaposlenike, HGK je ovogodišnje okupljanje nazvao “IT & HR: Prilike i izazovi” te posvetio upravo temi razvoja kadra u IT-ju i zapošljavanja.

Prezentirani su i rezultati ankete koju je među zaposlenima u IT sektoru provela HGK, a koja je pokazala da im je kod odabira poslodavca najvažnija visina plaće i pogodnosti koje nudi poslodavac te izazovnost i smislenost projekata na kojima rade.

Sve smo to slušali još od kraja 2021. i u prvoj polovici ove godine. I sve to ostavlja dojam da gore navedene sjajne brojke stižu prekasno jer ništa ne govore o promijenjenim gospodarskim okolnostima tijekom ove godine, nadolazećoj recesiji i masovnim otpuštanjima u tehnološkim tvrtkama diljem SAD i Europe, a što će se sigurno odraziti i na stanje u hrvatskom IT-ju.

Plaće jesu rekordne, ali samo u hrvatskim okvirima

Tržište rada već se “relaksiralo” i već neko vrijeme nije bojno polje za talente, tako da privlačenje kadra sigurno neće biti glavna misao koja će zaokupljati hrvatske IT poduzetnike. Mučit će ih više kako zadržati rast iz prijašnjih godina i profitabilno poslovanje s ljudima koje su zaposlili u zlatnim godinama i ne biti dio onih vijesti o otpuštanjima. Na tu se temu osvrnuo glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja:

Za IT industriju u SAD-u usporavanje već ima implikacije, mnoge tehnološke kompanije otpuštaju zaposlene ili, u najboljem slučaju, ne zapošljavaju više. Budući da mnoge poznate kompanije ne stvaraju pozitivan novčani tijek, što je bilo izvedivo u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa, sada u uvjetima viših kamatnih stopa bit će skuplje refinancirati dospjeli dug.

Postavlja se pitanje koliko će takvih poduzeća dugoročno opstati. Kako je većina takvih industrija itekako naslonjena na IT industriju, bit će srednjoročnih posljedica i za IT. Upitno je kakva će biti dinamika rasta plaća u IT industriji u SAD-u, a posljedično i u svijetu.

A kad smo kod rasta plaća, plaće hrvatskih IT-jevaca jesu rekordne, istaknuto je u analizi HKG, ali samo u hrvatskim okvirima:

Brojke mogu djelovati zavaravajuće idealno dok se ne interpretiraju u kontekstu. Prema posljednjim podacima prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u IT industriji bila je na razini 40,9 posto prosjeka EU27. Što se tiče podataka u nama usporedivim zemljama, u Sloveniji je bila na razini 68,5 posto prosjeka EU27, u Bugarskoj 47,2 posto, a u Mađarskoj 45,9 posto.

87,7 % industrije čine uslužne tvrtke

Rješenje za oba izazova – opstanak i konkurentnost u kontekstu recesije i usporavanja globalnih gospodarskih aktivnosti, ali i dostizanja prosjeka EU po plaćama predsjednik Udruženja za IT HKG Alojzije Jukić vidi u – produktivizaciji.

Iako se trenutno govori kako se domaća tehnološka industrija transformira iz agencija koje rade za naručitelje u tvrtke s vlastitim proizvodom, brojke pokazuju da su u 2021. još uvijek 87,7 % domaće IT industrije činile uslužne tvrtke:

Treba raditi na poboljšanju zakonske i financijske regulative koja bi ubrzala transformaciju IT tvrtki prema kreatorima proizvoda i rješenja s kojima se može nastupati na domaćem i inozemnim tržištima.

Nova financijska regulativa svakako bi trebala uključivati i porezno rasterećenje plaća za takve tvrtke, poticati udruživanja tvrtki radi bržeg rasta i poticati zapošljavanja mladih, čime bi se podizala dugoročna održivost i konkurentnost hrvatske IT industrije.

U Strategiju pametne specijalizacije dodani digitalni proizvodi

Za prijelaz IT industrije s usluga na proizvode te za sredstva za istraživanje i razvoj tih proizvoda, ključna je revizija Strategije pametne specijalizacije (S3), rečeno je. HGK je s vodećim IT udruženjima i udrugama intenzivno radila na novoj verziji S3 koja je od 6. prosinca u postupku javnog savjetovanja, što znači da poduzetnici (i ostali zainteresirani) mogu iznijeti komentare, primjedbe i prijedloge.

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kazala je kako je upravo na temelju konzultacija s njima, u Strategiju dodana vertikala digitalnih proizvoda:

Uz postojećih pet vertikala, dodali smo i područje digitalnih produkata kako bi se IT sektor odmaknuo od servisnog dijela prema razvoju inovativnih proizvoda.

Mikluš Žigman je najavila i vaučere za digitalizaciju iz NPOO-a, inovacijski vaučer početkom sljedeće godine i fond rizičnog kapitala u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU posebno pogodan za financiranje novih tvrtki, a potom i IRI 3, program potpora za istraživačko-razvojne projekte koji svi željno iščekuju.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Toni Maric

    Toni Maric

    12. 12. 2022. u 6:26 pm Odgovori

    Prosjek 9500 kn za posao programera. To je porazno za rako slozen posao koji zahtijeva stalno usavrsavanje vise od bilo kojeg drugog posla. Vise zarade oni sta prodaju kupus na pazaru ili uzgajivaci ovaca, da ne govorimo o vodoinstalaterima i zidarima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.