Što developeri žele? Dobru plaću i organizirani posao. Što ne žele? Više team buildinga.

Što developeri žele? Dobru plaću i organizirani posao. Što ne žele? Više team buildinga.

Zanimljivo, sve ono što oglasi za posao i regruteri stavljaju u vrh kao povlastice kojima žele privući developere - team building, Play Station i slično - developerima zapravo uopće nije bitno, ističe se u komentarima na rezultate istraživanja "Što developeri žele" zagrebačke tech tvrtke Leapbit.

Leapbit je podatke skupljao između 23. studenog i 5. prosinca, a njihovu anketu ispunilo je 675 developera. S obzirom na procjenu da u Hrvatskoj ima oko 20.000 developera, uzorak je reprezentativan. A zanimalo ih je što developeri – trenutno najtraženiji ljudi koje tvrtke privlače sve velikodušnijim i domišljatijim povlasticama – od svojih poslodavaca doista žele kad su u pitanju plaća i benefiti, kultura tvrtke te procesi zapošljavanja i onboardinga.

Daj mi moju lipu, daj mi moju kunu…

Iz Leapbita otkrivaju da su dobili doista puno vrijednih rezultata, toliko da će uvide predstavljati kroz četiri izvještaja. U prvom od njih otkrivaju što developeri žele što se tiče plaća, zašto bi dali otkaz te kako biraju poslodavca. Voditeljica marketinga u Leapbitu, Željka Babić, komentira:

Količina uvida koje smo dobili iznenadila je i nas, ali na ovo istraživanje smo se odlučili baš zato da brojkama potkrijepimo ili opovrgnemo uvriježena mišljenja što je developerima važno i kako ih privući. Mislim da će to koristiti ne samo nama, nego i developerima i svima u tehnološkoj zajednici.

Jedan od uvida je i da je sad, crno na bijelom i potkrijepljeno brojkama, jasno – plaća najvažnija. Dobru plaću 64,8 % ispitanika navelo je kao prvi faktor kod odlučivanja gdje žele raditi, a malu plaću njih 55,2 % kao razlog davanja otkaza.

Prosječna developerska plaća: 15,5 tisuća kuna

A što se plaća tiče, prosječna neto plaća svih sudionika ankete je otprilike dvostruka hrvatska prosječna plaća – 15.479 kn. Od toga su, očekivano najplaćeniji freelanceri s prosječnom plaćom od 21,6 tisuća kuna, a slično su plaćeni developeri u nedeveloperskim tvrtkama i onima koje razvijaju vlastiti proizvod s oko 14,5 tisuća kuna mjesečno. Najmanje su, izgleda, plaćeni developeri u agencijama s prosječnih 12,6 tisuća kuna mjesečno.

Plaćom je, međutim, zadovoljno tek 39% developera. Na pitanje o idealnoj plaći – a to je ona koja pokriva sve troškove za optimalan život i iznos uz koji kod odabira posla novac više najvažniji faktor odgovaraju ovako: juniorima je to 10.413 kn, onima na mid razini 14.861, a seniorima 21.214 kn.

Zaboravite team building, u oglasu navedite plaću

Na pitanje koliko su im važni PlayStation, kauči i stolni tenis tek 4% njih odgovara da im je to izrazito važno, a 10% njih je uglavnom važno. Tek nešto više od 5% ispitanika navodi team buildinge i neformalna uredska druženja među 5 najvažnijih faktora kod odabira tvrtke.

Otud i komentar s početka teksta: rijetko koja tvrtka u oglasu za posao navest će iznos plaće pravdajući se da ona ovisi o vještinama i iskustvu svakog pojedinog kandidata (iako, pritisnute kritikama developera, to sve češće rade), a gotovo svaka se hvali timskim izletima, uredskim druženjima, igraćim konzolama i stolnim nogometom.

Osim uredskih benefita, prehrane, pića, rekreacijskih i zdravstvenih pogodnosti, tehnološke tvrtke kao čest mamac u oglasima za posao navode najnovije tehnologije i zanimljive projekte. To je, čini se, dobar mamac za privlačenje developera jer su učenje novih stvari i izazovni projekti na drugom i trećem mjestu faktora koji su presudni kod odabira poslodavca.

Doduše, na moderne tehnologije više “padaju” developeri, dok je developerkama bitniji fleksibilan rad, odnosno mogućnost kombiniranja rada od kuće i u uredu.

Kako otjerati developere?

Istraživanje donosi i zanimljive uvide za sve tvrtke koje bi teškom mukom privučene developere željele zadržati.

Za početak bi se trebale truditi biti dobro organizirane jer je neorganiziranost drugi razlog zbog kojeg developeri daju otkaz (nakon premale plaće, ali s vrlo malom razlikom u postocima). Također, voditelji tvrtki i timova trebali bi se truditi osigurati developerima dovoljno izazovnih projekata – 34,75% njih kao jedan od razloga odlaska navodi nezanimljive projekte. I, ne najmanje važno, dajte im priliku da napreduju i to po jasnim kriterijima – da je presporo napredovanje razlog za odlazak kaže 36,45% ispitanika, a njih 35,77% muče i nejasni kriteriji napredovanja.

Za više informacija Leapbit je objavio i cjelokupni izvještaj O plaćama, kriterijima za odabir tvrtke, otkazima i preferiranoj radnoj kulturi. I to je tek prvi od četiri izvještaja njihovog istraživanja “Što developeri žele”, prvog toliko opsežnog istraživanja želja i stavova developera prema benefitima, poslu i poslodavcima.

U sljedeća tri nastavka, koja će objaviti tijekom siječnja, doznat ćemo i što developeri vole ili ne vole kod procesa zapošljavanja i onboardinga, koji benefiti su im doista bitni te čime motivirati freelance developere da se vrate u okrilje hrvatskih tvrtki.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?