Što developeri žele? Dobru plaću i organizirani posao. Što ne žele? Više team buildinga.

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Što developeri žele? Dobru plaću i organizirani posao. Što ne žele? Više team buildinga.

Zanimljivo, sve ono što oglasi za posao i regruteri stavljaju u vrh kao povlastice kojima žele privući developere - team building, Play Station i slično - developerima zapravo uopće nije bitno, ističe se u komentarima na rezultate istraživanja "Što developeri žele" zagrebačke tech tvrtke Leapbit.

Leapbit je podatke skupljao između 23. studenog i 5. prosinca, a njihovu anketu ispunilo je 675 developera. S obzirom na procjenu da u Hrvatskoj ima oko 20.000 developera, uzorak je reprezentativan. A zanimalo ih je što developeri – trenutno najtraženiji ljudi koje tvrtke privlače sve velikodušnijim i domišljatijim povlasticama – od svojih poslodavaca doista žele kad su u pitanju plaća i benefiti, kultura tvrtke te procesi zapošljavanja i onboardinga.

Daj mi moju lipu, daj mi moju kunu…

Iz Leapbita otkrivaju da su dobili doista puno vrijednih rezultata, toliko da će uvide predstavljati kroz četiri izvještaja. U prvom od njih otkrivaju što developeri žele što se tiče plaća, zašto bi dali otkaz te kako biraju poslodavca. Voditeljica marketinga u Leapbitu, Željka Babić, komentira:

Količina uvida koje smo dobili iznenadila je i nas, ali na ovo istraživanje smo se odlučili baš zato da brojkama potkrijepimo ili opovrgnemo uvriježena mišljenja što je developerima važno i kako ih privući. Mislim da će to koristiti ne samo nama, nego i developerima i svima u tehnološkoj zajednici.

Jedan od uvida je i da je sad, crno na bijelom i potkrijepljeno brojkama, jasno – plaća najvažnija. Dobru plaću 64,8 % ispitanika navelo je kao prvi faktor kod odlučivanja gdje žele raditi, a malu plaću njih 55,2 % kao razlog davanja otkaza.

Prosječna developerska plaća: 15,5 tisuća kuna

A što se plaća tiče, prosječna neto plaća svih sudionika ankete je otprilike dvostruka hrvatska prosječna plaća – 15.479 kn. Od toga su, očekivano najplaćeniji freelanceri s prosječnom plaćom od 21,6 tisuća kuna, a slično su plaćeni developeri u nedeveloperskim tvrtkama i onima koje razvijaju vlastiti proizvod s oko 14,5 tisuća kuna mjesečno. Najmanje su, izgleda, plaćeni developeri u agencijama s prosječnih 12,6 tisuća kuna mjesečno.

Plaćom je, međutim, zadovoljno tek 39% developera. Na pitanje o idealnoj plaći – a to je ona koja pokriva sve troškove za optimalan život i iznos uz koji kod odabira posla novac više najvažniji faktor odgovaraju ovako: juniorima je to 10.413 kn, onima na mid razini 14.861, a seniorima 21.214 kn.

Zaboravite team building, u oglasu navedite plaću

Na pitanje koliko su im važni PlayStation, kauči i stolni tenis tek 4% njih odgovara da im je to izrazito važno, a 10% njih je uglavnom važno. Tek nešto više od 5% ispitanika navodi team buildinge i neformalna uredska druženja među 5 najvažnijih faktora kod odabira tvrtke.

Otud i komentar s početka teksta: rijetko koja tvrtka u oglasu za posao navest će iznos plaće pravdajući se da ona ovisi o vještinama i iskustvu svakog pojedinog kandidata (iako, pritisnute kritikama developera, to sve češće rade), a gotovo svaka se hvali timskim izletima, uredskim druženjima, igraćim konzolama i stolnim nogometom.

Osim uredskih benefita, prehrane, pića, rekreacijskih i zdravstvenih pogodnosti, tehnološke tvrtke kao čest mamac u oglasima za posao navode najnovije tehnologije i zanimljive projekte. To je, čini se, dobar mamac za privlačenje developera jer su učenje novih stvari i izazovni projekti na drugom i trećem mjestu faktora koji su presudni kod odabira poslodavca.

Doduše, na moderne tehnologije više “padaju” developeri, dok je developerkama bitniji fleksibilan rad, odnosno mogućnost kombiniranja rada od kuće i u uredu.

Kako otjerati developere?

Istraživanje donosi i zanimljive uvide za sve tvrtke koje bi teškom mukom privučene developere željele zadržati.

Za početak bi se trebale truditi biti dobro organizirane jer je neorganiziranost drugi razlog zbog kojeg developeri daju otkaz (nakon premale plaće, ali s vrlo malom razlikom u postocima). Također, voditelji tvrtki i timova trebali bi se truditi osigurati developerima dovoljno izazovnih projekata – 34,75% njih kao jedan od razloga odlaska navodi nezanimljive projekte. I, ne najmanje važno, dajte im priliku da napreduju i to po jasnim kriterijima – da je presporo napredovanje razlog za odlazak kaže 36,45% ispitanika, a njih 35,77% muče i nejasni kriteriji napredovanja.

Za više informacija Leapbit je objavio i cjelokupni izvještaj O plaćama, kriterijima za odabir tvrtke, otkazima i preferiranoj radnoj kulturi. I to je tek prvi od četiri izvještaja njihovog istraživanja “Što developeri žele”, prvog toliko opsežnog istraživanja želja i stavova developera prema benefitima, poslu i poslodavcima.

U sljedeća tri nastavka, koja će objaviti tijekom siječnja, doznat ćemo i što developeri vole ili ne vole kod procesa zapošljavanja i onboardinga, koji benefiti su im doista bitni te čime motivirati freelance developere da se vrate u okrilje hrvatskih tvrtki.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Što Infobipova akvizicija Netokracije znači za hrvatsku tehnološku scenu i Netokracijin tim

Najveća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj nas je upravo akvizirala, a mi nastavljamo urednički neovisno pratiti startup i developersku scenu, a globalno stvarati kvalitetan developerski sadržaj.

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Karijere

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.