Što developeri žele? Dobru plaću i organizirani posao. Što ne žele? Više team buildinga.

Što developeri žele? Dobru plaću i organizirani posao. Što ne žele? Više team buildinga.

Zanimljivo, sve ono što oglasi za posao i regruteri stavljaju u vrh kao povlastice kojima žele privući developere - team building, Play Station i slično - developerima zapravo uopće nije bitno, ističe se u komentarima na rezultate istraživanja "Što developeri žele" zagrebačke tech tvrtke Leapbit.

Leapbit je podatke skupljao između 23. studenog i 5. prosinca, a njihovu anketu ispunilo je 675 developera. S obzirom na procjenu da u Hrvatskoj ima oko 20.000 developera, uzorak je reprezentativan. A zanimalo ih je što developeri – trenutno najtraženiji ljudi koje tvrtke privlače sve velikodušnijim i domišljatijim povlasticama – od svojih poslodavaca doista žele kad su u pitanju plaća i benefiti, kultura tvrtke te procesi zapošljavanja i onboardinga.

Daj mi moju lipu, daj mi moju kunu…

Iz Leapbita otkrivaju da su dobili doista puno vrijednih rezultata, toliko da će uvide predstavljati kroz četiri izvještaja. U prvom od njih otkrivaju što developeri žele što se tiče plaća, zašto bi dali otkaz te kako biraju poslodavca. Voditeljica marketinga u Leapbitu, Željka Babić, komentira:

Količina uvida koje smo dobili iznenadila je i nas, ali na ovo istraživanje smo se odlučili baš zato da brojkama potkrijepimo ili opovrgnemo uvriježena mišljenja što je developerima važno i kako ih privući. Mislim da će to koristiti ne samo nama, nego i developerima i svima u tehnološkoj zajednici.

Jedan od uvida je i da je sad, crno na bijelom i potkrijepljeno brojkama, jasno – plaća najvažnija. Dobru plaću 64,8 % ispitanika navelo je kao prvi faktor kod odlučivanja gdje žele raditi, a malu plaću njih 55,2 % kao razlog davanja otkaza.

Prosječna developerska plaća: 15,5 tisuća kuna

A što se plaća tiče, prosječna neto plaća svih sudionika ankete je otprilike dvostruka hrvatska prosječna plaća – 15.479 kn. Od toga su, očekivano najplaćeniji freelanceri s prosječnom plaćom od 21,6 tisuća kuna, a slično su plaćeni developeri u nedeveloperskim tvrtkama i onima koje razvijaju vlastiti proizvod s oko 14,5 tisuća kuna mjesečno. Najmanje su, izgleda, plaćeni developeri u agencijama s prosječnih 12,6 tisuća kuna mjesečno.

Plaćom je, međutim, zadovoljno tek 39% developera. Na pitanje o idealnoj plaći – a to je ona koja pokriva sve troškove za optimalan život i iznos uz koji kod odabira posla novac više najvažniji faktor odgovaraju ovako: juniorima je to 10.413 kn, onima na mid razini 14.861, a seniorima 21.214 kn.

Zaboravite team building, u oglasu navedite plaću

Na pitanje koliko su im važni PlayStation, kauči i stolni tenis tek 4% njih odgovara da im je to izrazito važno, a 10% njih je uglavnom važno. Tek nešto više od 5% ispitanika navodi team buildinge i neformalna uredska druženja među 5 najvažnijih faktora kod odabira tvrtke.

Otud i komentar s početka teksta: rijetko koja tvrtka u oglasu za posao navest će iznos plaće pravdajući se da ona ovisi o vještinama i iskustvu svakog pojedinog kandidata (iako, pritisnute kritikama developera, to sve češće rade), a gotovo svaka se hvali timskim izletima, uredskim druženjima, igraćim konzolama i stolnim nogometom.

Osim uredskih benefita, prehrane, pića, rekreacijskih i zdravstvenih pogodnosti, tehnološke tvrtke kao čest mamac u oglasima za posao navode najnovije tehnologije i zanimljive projekte. To je, čini se, dobar mamac za privlačenje developera jer su učenje novih stvari i izazovni projekti na drugom i trećem mjestu faktora koji su presudni kod odabira poslodavca.

Doduše, na moderne tehnologije više “padaju” developeri, dok je developerkama bitniji fleksibilan rad, odnosno mogućnost kombiniranja rada od kuće i u uredu.

Kako otjerati developere?

Istraživanje donosi i zanimljive uvide za sve tvrtke koje bi teškom mukom privučene developere željele zadržati.

Za početak bi se trebale truditi biti dobro organizirane jer je neorganiziranost drugi razlog zbog kojeg developeri daju otkaz (nakon premale plaće, ali s vrlo malom razlikom u postocima). Također, voditelji tvrtki i timova trebali bi se truditi osigurati developerima dovoljno izazovnih projekata – 34,75% njih kao jedan od razloga odlaska navodi nezanimljive projekte. I, ne najmanje važno, dajte im priliku da napreduju i to po jasnim kriterijima – da je presporo napredovanje razlog za odlazak kaže 36,45% ispitanika, a njih 35,77% muče i nejasni kriteriji napredovanja.

Za više informacija Leapbit je objavio i cjelokupni izvještaj O plaćama, kriterijima za odabir tvrtke, otkazima i preferiranoj radnoj kulturi. I to je tek prvi od četiri izvještaja njihovog istraživanja “Što developeri žele”, prvog toliko opsežnog istraživanja želja i stavova developera prema benefitima, poslu i poslodavcima.

U sljedeća tri nastavka, koja će objaviti tijekom siječnja, doznat ćemo i što developeri vole ili ne vole kod procesa zapošljavanja i onboardinga, koji benefiti su im doista bitni te čime motivirati freelance developere da se vrate u okrilje hrvatskih tvrtki.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni mediji

Influenceri i marketing imaju problema. Možemo li ih riješiti “otkazivanjem” Maje Šuput?

Profesionalno i etički dvojbeni sponzorski angažmani, korištenje djeteta za promociju brendova, skupljanje lajkova na najintimnijim životnim situacijama, licemjerje i umiveni aktivizam - samo su neki od grijeha domaćih influencera. Kako i zašto je jednoj angažiranoj ekipi prekipjelo baš na kampanji poznate pjevačice?

Startupi i poslovanje

Narek Verdian, CTO Glova o tehnologijama, skaliranju i novom europskom “remote hubu”

S CTO-om Glova, dostavnog servisa koji danas zapošljava preko 500 IT stručnjaka, razgovarali smo o tehnološkim strategijama, alatima i skaliranju aplikacije ove vrste.

Što ste propustili

Istraživanje

Za povećanu online kupnju u 2021. najviše su zaslužni – pripadnici “Boomer” generacije!

Mogli smo očekivati kako će online kupnja rasti, ali koja kategorija proizvoda bilježi najveću kupnju, kolika je prosječna vrijednost kupnje i koje generacije dominiraju u online shoppingu?

Startupi i poslovanje

Što lokalizaciju igara čini uspješnom? Ekipa iz Nanobita podijelila je svoja iskustva s nama

Prilagodba casual igara za drugo tržište na prvi pogled možda djeluje banalno, ali riječ je o multidisciplinarnom procesu o kojem uvelike ovisi koliko će igra biti uspješna bez obzira izašla ona u Čileu, Rusiji ili Australiji.

Startupi i poslovanje

Microsoft preuzima Activision Blizzard za 68,7 milijardi dolara!

Svjetski tech gigant preuzeo je svjetskog gaming giganta. Što slijedi?

Startupi i poslovanje

Evo kako Tacta u Belgiji dokazuje da IT projekti u javnom sektoru ne moraju biti spori i dosadni

Nomen est omen, kaže dobro poznata latinska poslovica. A znate li što znači ime Tacta? The Art of Complexity Taming, a označava upravo ono što Tacta tim s užitkom radi – rješava operativne kompleksnosti klijenata i čini njihov posao učinkovitim i lakšim. A to im polazi za rukom čak i kada su u pitanju klijenti iz javnog sektora!

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Društvene mreže

Napokon sam našao jednu, brzu aplikaciju za sve privatne poruke, od WhatsAppa do Slacka – TEXTS!

"Texts" Amerima znači "SMS" odnosno "poruka" što je - koliko god nepraktično - odlično ime za aplikaciju koja vam daje jedno sučelje za privatne poruke na iMessages, WhatsAppu, Telegramu, Signalu, Messengeru, ali i Instagram, LinkedIn, Twitter, Slack i Discord DM-ovima.