Što developeri žele? Dobru plaću i organizirani posao. Što ne žele? Više team buildinga.

Što developeri žele? Dobru plaću i organizirani posao. Što ne žele? Više team buildinga.

Zanimljivo, sve ono što oglasi za posao i regruteri stavljaju u vrh kao povlastice kojima žele privući developere - team building, Play Station i slično - developerima zapravo uopće nije bitno, ističe se u komentarima na rezultate istraživanja "Što developeri žele" zagrebačke tech tvrtke Leapbit.

Leapbit je podatke skupljao između 23. studenog i 5. prosinca, a njihovu anketu ispunilo je 675 developera. S obzirom na procjenu da u Hrvatskoj ima oko 20.000 developera, uzorak je reprezentativan. A zanimalo ih je što developeri – trenutno najtraženiji ljudi koje tvrtke privlače sve velikodušnijim i domišljatijim povlasticama – od svojih poslodavaca doista žele kad su u pitanju plaća i benefiti, kultura tvrtke te procesi zapošljavanja i onboardinga.

Daj mi moju lipu, daj mi moju kunu…

Iz Leapbita otkrivaju da su dobili doista puno vrijednih rezultata, toliko da će uvide predstavljati kroz četiri izvještaja. U prvom od njih otkrivaju što developeri žele što se tiče plaća, zašto bi dali otkaz te kako biraju poslodavca. Voditeljica marketinga u Leapbitu, Željka Babić, komentira:

Količina uvida koje smo dobili iznenadila je i nas, ali na ovo istraživanje smo se odlučili baš zato da brojkama potkrijepimo ili opovrgnemo uvriježena mišljenja što je developerima važno i kako ih privući. Mislim da će to koristiti ne samo nama, nego i developerima i svima u tehnološkoj zajednici.

Jedan od uvida je i da je sad, crno na bijelom i potkrijepljeno brojkama, jasno – plaća najvažnija. Dobru plaću 64,8 % ispitanika navelo je kao prvi faktor kod odlučivanja gdje žele raditi, a malu plaću njih 55,2 % kao razlog davanja otkaza.

Prosječna developerska plaća: 15,5 tisuća kuna

A što se plaća tiče, prosječna neto plaća svih sudionika ankete je otprilike dvostruka hrvatska prosječna plaća – 15.479 kn. Od toga su, očekivano najplaćeniji freelanceri s prosječnom plaćom od 21,6 tisuća kuna, a slično su plaćeni developeri u nedeveloperskim tvrtkama i onima koje razvijaju vlastiti proizvod s oko 14,5 tisuća kuna mjesečno. Najmanje su, izgleda, plaćeni developeri u agencijama s prosječnih 12,6 tisuća kuna mjesečno.

Plaćom je, međutim, zadovoljno tek 39% developera. Na pitanje o idealnoj plaći – a to je ona koja pokriva sve troškove za optimalan život i iznos uz koji kod odabira posla novac više najvažniji faktor odgovaraju ovako: juniorima je to 10.413 kn, onima na mid razini 14.861, a seniorima 21.214 kn.

Zaboravite team building, u oglasu navedite plaću

Na pitanje koliko su im važni PlayStation, kauči i stolni tenis tek 4% njih odgovara da im je to izrazito važno, a 10% njih je uglavnom važno. Tek nešto više od 5% ispitanika navodi team buildinge i neformalna uredska druženja među 5 najvažnijih faktora kod odabira tvrtke.

Otud i komentar s početka teksta: rijetko koja tvrtka u oglasu za posao navest će iznos plaće pravdajući se da ona ovisi o vještinama i iskustvu svakog pojedinog kandidata (iako, pritisnute kritikama developera, to sve češće rade), a gotovo svaka se hvali timskim izletima, uredskim druženjima, igraćim konzolama i stolnim nogometom.

Osim uredskih benefita, prehrane, pića, rekreacijskih i zdravstvenih pogodnosti, tehnološke tvrtke kao čest mamac u oglasima za posao navode najnovije tehnologije i zanimljive projekte. To je, čini se, dobar mamac za privlačenje developera jer su učenje novih stvari i izazovni projekti na drugom i trećem mjestu faktora koji su presudni kod odabira poslodavca.

Doduše, na moderne tehnologije više “padaju” developeri, dok je developerkama bitniji fleksibilan rad, odnosno mogućnost kombiniranja rada od kuće i u uredu.

Kako otjerati developere?

Istraživanje donosi i zanimljive uvide za sve tvrtke koje bi teškom mukom privučene developere željele zadržati.

Za početak bi se trebale truditi biti dobro organizirane jer je neorganiziranost drugi razlog zbog kojeg developeri daju otkaz (nakon premale plaće, ali s vrlo malom razlikom u postocima). Također, voditelji tvrtki i timova trebali bi se truditi osigurati developerima dovoljno izazovnih projekata – 34,75% njih kao jedan od razloga odlaska navodi nezanimljive projekte. I, ne najmanje važno, dajte im priliku da napreduju i to po jasnim kriterijima – da je presporo napredovanje razlog za odlazak kaže 36,45% ispitanika, a njih 35,77% muče i nejasni kriteriji napredovanja.

Za više informacija Leapbit je objavio i cjelokupni izvještaj O plaćama, kriterijima za odabir tvrtke, otkazima i preferiranoj radnoj kulturi. I to je tek prvi od četiri izvještaja njihovog istraživanja “Što developeri žele”, prvog toliko opsežnog istraživanja želja i stavova developera prema benefitima, poslu i poslodavcima.

U sljedeća tri nastavka, koja će objaviti tijekom siječnja, doznat ćemo i što developeri vole ili ne vole kod procesa zapošljavanja i onboardinga, koji benefiti su im doista bitni te čime motivirati freelance developere da se vrate u okrilje hrvatskih tvrtki.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Tvrtke i poslovanje

7 savjeta za učinkovitu izradu poslovnog plana (posebno za one koji nemaju vremena)

Nisu bez razloga velikani povijesti od Sun Tzua do Dwight D. Eisenhowera pričali o planiranju kao o svetom gralu uspjeha - i ne stoji bez razloga ona narodna: dobra organizacija je pola posla.

Novost

Peta kriptomarka Hrvatske pošte su neponovljivi profesor Baltazar i njegovi izumi

Peto izdanje kriptomarke, koja dolazi u analognom i digitalnom obliku, Hrvatska pošta pustila je u optjecaj!

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Zašto je ovogodišnji Infobip Shift bio za nas najgori, ali i najbolji?

Infobip Shift za nas nije počeo idealno, ali je završio savršeno. Otkrili smo više o umjetnoj inteligenciji i developerskoj produktivnosti te snimili ispovijesti 6 startupa o izazovima, atmosferi među VC-jevima i planovima za iduću godinu.

Tvrtke i poslovanje

16 lekcija koje sam kao suvlasnik digitalne agencije naučio o poslovanju u SAD-u

Pet godina redovito posjećujem SAD, ne bih li upoznao zemlju i proširio poslovanje naše agencije na to tržište. Puno se toga razlikuje od Hrvatske i Europe općenito, a u ovom tekstu dijelim najvažnije lekcije. 

Tvrtke i poslovanje

Sretan mu 25. rođendan: Kako smo počeli koristiti Googleove proizvode – i zašto (ne)ćemo nastaviti?

Povodom Googleovog rođendana prisjećamo se njegove prošlosti, nepobitnog utjecaja na sve digitalno što danas radimo, ali gledamo i u blisku budućnost koju će obilježiti dvije ključne riječi - umjetna inteligencija i monopol. Nismo propustili priliku ni nostalgično se prisjetiti pozivnica za Gmail, Googleovih pokušaja da napravi društvenu mrežu ili prvih susreta s Googleom, što je za neke zapravo bio YouTube.

Novost

U ZICER-u startupe čeka 150.000 eura, a prijave za akceleracijske programe traju još samo ovaj tjedan

Vodeći hrvatski startup hub ZICER otvorio i program za uspješno lansiranje na globalno tržište.

Tehnologija

500 tisuća korisnika koristi tehnologiju ovog hrvatskog AI startupa

S vremena na vrijeme, pojavi se neki startup koji marljivo radi "ispod radara", a onda odluči podijeliti svoju priču. Prvi donosimo intervju s TensorPixom koji od nedavno broji preko pola milijuna korisnika.

Izvještaj

Lekcije inženjerke iz Shopifya: kako koristiti AI za brži, bolji i lakši razvoj softvera?

Umjetna inteligencija i inženjeri. Nekada se vole, nekada mrze, ali činjenica je da AI inženjerima može olakšati pisanje koda... (ako i sami znaju što rade).