Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa....

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Nema soka od marakuje. Nemaju Playstation. Opet rafting. Tragedije su to koje hrvatski developeri ponekad ipak moraju otrpjeti na poslu. Neki, nedajbože, moraju i komunicirati s kolegama ili klijentima. A najteže im je kad u inboks sleti šesti headhunter toga dana koji nudi dobro plaćenu i uzbudljivu poslovnu priliku u brzorastućoj, dinamičnoj i inovativnoj kompaniji.

Developerske tragedije

Česte su to predrasude o developerima, a s kojima se tvrtka Leapbit odlučila našaliti u svojoj kampanji Developerske tragedije. Međutim, leapbitovci kroz istraživanje Što developeri žele idu korak dalje, pa su, osim površne šale na njihov račun i poigravanja sa stereotipovima, odlučili istražiti što doista developere muči, kakvi su i što vole, a što ne.

Odnosno, kako kažu, odlučili su se i pri upravljanju ljudima te zapošljavanju voditi podacima, analizama i istraživanjima, kao u drugim aspektima posla. I ne brzati sa zaključcima što developeri žele ili ne žele kako bi bili zadovoljni. 

Leapbit je nastao 2018. odvajanjem core tehnološkog tima iz Superbeta, a danas razvijaju vlastite proizvode, platformu za igaming Flex. Trenutno ih je dvadesetak, većina zaposlenika su developeri, a posvećenost razvoju ljudskih potencijala i zadovoljstvu ljudi je dio kulture tvrtke.

Što različiti developeri žele?

Voditeljica marketinga Željka Babić pojašnjava:

Employer brandingu smo odlučili pristupiti sistemski i izraditi ozbiljno istraživanje koje će nam dati uvide o raznim grupama developera, razlici zadovoljstva i očekivanja developera raznih profila: freelance, agencijskih, onih koji rade na razvoju internih proizvoda i onih koji rade u nedeveloperskim tvrtkama.

Kako bismo dobili relevantne podatke odabrali smo platformu Peekator koja nam je pružila tehnološko rješenje, ali i podršku sociologa koji su proaktivno pomogli da ispravno osmislimo anketu i formuliramo pitanja tako da dobijemo visokovrijedne podatke koje ćemo onda mjesecima analizirati i izvoditi zaključke.

Posebno ih zanima što misle i kako se osjećaju freelance developeri, dodaje Luka Juričinec, voditelj ljudskih potencijala u Leapbitu:

Odljev mozgova kroz freelance angažmane ne ide u prilog jačanja hrvatske IT scene. Bez ikakvih predrasuda smo postavili niz pitanja iz kojih želimo saznati kako doista rade ti developeri, koliko su zadovoljni ili ne u usporedbi s ostale tri skupine te usporediti što im mogu ponuditi hrvatske tvrtke u odnosu na freelance angažman. A iskreno nas zanima  razlika zadovoljstva, očekivanja, razmišljanja tih skupina developera.

U najboljem interesu svih: developera, tvrtki, zajednice, HR-ovaca…

Željka naglašava da ono što komuniciraju u kampanji Developerske tragedije ne opisuje kakvi developeri jesu, nego kako ih mediji i društvo doživljavaju:

Zanima nas jesmo li pogodili. Nakon ankete znat ćemo više, ne puno i ne sve, ali neke uvide ćemo dobiti. A i nadamo se da će nam svi iz IT zajednice u tome pomoći. Vjerujemo da je ovo u najboljem interesu i developera, tvrtki, IT medija, stručnih udruga i HR-ovaca.

Da bi anketom dobili što kvalitetnije podatke i bolji uvid, pozivaju što više developera da je ispune i kažu što im je na umu. Kako bi ih za to malo motivirali, svaki sudionik istraživanja može sudjelovati u nagradnom natječaju na Leapbitovom LinkedInu i osvojiti vikend s Teslom Y (zaposlenici Leapbita inače imaju Teslu na raspolaganju za vikend-izlete, ali ova koju nude u nagradnoj igri noviji je model).

Anketa traje do 5. prosinca, a rezultate planiraju predstaviti sredinom prosinca na Leapbitovoj webstranici, Facebooku i Linkedinu.

Istraživanje će, dodaje HR-ovac Luka, i Leapbitu pomoći u organizaciji tvrtke, posla i procesa. Jer, što bolje razumiju što developeri žele, tim bolje će im moći pružiti upravo to:

Na nama je i odgovornost kako posložiti firmu, procese, projekte tako da osiguramo optimalne uvjete za rad. I o tome je ova anketa. Postoji puno šala i frustracija oko određenih projektnih metoda. Trudimo se učiti i testirati upravljanja koja će stvoriti jednu zdravu i ugodnu sredinu koja će služiti tvrtki i njezinim ljudima.

Može li se developere kupiti (samo) novcem?

IT tvrtke svjesne su da se na tržištu ne natječu samo za klijente, nego i kao poslodavci za developere. U tom natjecanju doista je lako upasti u zamku natjecanja u raznim, smislenim ili besmislenim pogodonostima koje nude, otud i šala na račun razmaženog developera nezadovoljnog jer u kantini nema soka od marakuje ili kave s certificiranim porijeklom. Programere se, s druge strane, već dugo ne može kupiti Playstationom ili uredskim zabavama, a u posljednje vrijeme ni samo novcem. Željka se slaže:

Opasno je temu zadovoljstva programera svesti na novac i benefite. Kod nas nije upitno da ljudima osiguramo natprosječne plaće, edukacije, benefite koji ih rasterećuju od dnevnih briga da se mogu posvetiti programiranju, ali vjerujemo da trebamo hraniti i njihove interese, motivaciju da uče i razvijaju se, ulažu u sebe i dobiju dovoljno izazova da rastu.

Iza komične kampanje krije se, dakle, ozbiljan pokušaj dobivanja uvida o tome što je doista ključno da bi programeri bili sretni i zadovoljni na poslu. Je li to sok od marakuje, craft pivo, lijep ured, velika plaća, što zahtjevniji ili što manje zahtjevni projekti, kontakt s klijentima ili programiranje sa slušalicama na ušima, rad iz ureda ili od kuće….recite nam developeri, ispunite anketuJedva čekamo saznati!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Zoka

    Zoka

    27. 11. 2021. u 1:26 pm Odgovori

    Fundamentalni promašaji i kod glavnog HRa, i kod CMOa. Vrhunski programeri nisu djeca koje tvrtka treba usmjeravati, educirati ili na neki drugi način “zaštititi od svijeta” (to je možda slučaj za juniore).

    U trenutnim uvjetima tržišta, jednostavno nema modela ni nefinancijske kompenzacije koja bi rad za lokalnog posrednika učinila primamljivijim od “cut the middle man” pristupa i freelanceanja. Kad čovjeku dobije puni iznos na ruke za koji ga agencija inače prodaje, sam će birat želi li na stolni nogomet, sistematski, spa vikend ili sok od marakuje. Sve drugo je mazanje očiju jeftinim trikovima.

    > Odljev mozgova kroz freelance angažmane ne ide u prilog jačanja hrvatske IT scene.

    Odljev mozgova kroz freelance angažmane jača hrvatsku IT scenu jer stvara jasniju sliku o vrijednosti pojedinca na tržištu. Ne ide u prilog middle manu koji uzima proviziju, naravno da je problematično kad se uloga takvog posrednika postane upitna.

    > Opasno je temu zadovoljstva programera svesti na novac i benefite.

    Opasno je temu zadovoljstva programera maskirati benefitima i “mazati” oči jeftinim marketinškim trikovima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Startupi i poslovanje

DoorDash preuzima Wolt… Jesu li preuzimanja postala konstanta dostavljačkih aplikacija?

Američki DoorDash preuzimanjem finskog Wolta dobiva 23 europska tržišta, među njima i hrvatsko. Prošlu, poslovno rekordnu godinu, Wolt je završio s 47, a DoorDash sa 400 milijuna eura gubitka. Čini se da su u industriji dostavljačkih aplikacija spajanja i preuzimanja te milijunski gubici jedina konstanta.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.