Ovoga je vikenda odjeknula vijest kako je Facebook u 2012. godini proveo eksperiment nad svoja 689.003 korisnika. Ukratko, njime je dokazano da su emocije koje se šire putem društvenih mreža, točnije Facebookovog News Feeda, zarazne – ono što se prikazivalo na njemu, bilo pozitivno ili negativno obojeno, utjecalo je na buduće ponašanje i postove ispitanika, koji su nakon toga pokazivali slično raspoloženje. Studija je digla popriličnu prašinu, jer nitko ne voli da ga se tretira poput zamorca, i to bez njegovog znanja, a dovela se u pitanje i etičnost cijelog istraživanja. No, radi li zapravo Facebook konstantno eksperimente nad nama i treba li nas upravo to više zabrinjavati?
Sjećam se tehnološki pradavne 2010. g., zlatnog doba iPhonea, Twittera i društvenih mreža, kad smo bili pionirski fensi i kul, a Kevin Systrom i Mike Krieger prepoznali su trenutak progresivne instant-nostalgije. Ubacili su tada Instagram u App Store, i krenulo je ludilo fotografiranja, filtriranja i pretvaranja prizora iz 2010. u polaroidske bljeskove iz 1977. A danas? Ono što je nekad bio superkul fotoaparat prištekan na online univerzum, pretvorio se u još jedan informativni i reklamni alat - kojega modna industrija vrlo dobro koristi.
Kako ste na ovaj kišni dan? Ne, nemojte mi reći, pogledat ću vaš Facebook profil. Oh, romantično ste raspoloženi? Stavili ste fotografiju kapljica na staklu uz poveznicu na kakvu ljubavnu pjesmu? Volite zvuk kiše koja udara o krovove? Ili ste možda iskoristili ove neradne dane i zbrisali na kakvu egzotičniju lokaciju s koje upravo postavljate slike plaže, prekrasne hrane i odličnog provoda? Mi koji čamimo kod kuće, ljuti jer je pala kiša na dan koji smo planirali provesti na otvorenom, uzrujani zbog nogometa, politike i svega ostaloga što nas tišti ovih dana, još smo ljući jer vidimo vaš savršen život na društvenim mrežama. No, što ćete dobiti od nas? Ono što ste i željeli - lajk.
Upworthy je jedna od stranica s viralnim sadržajem čije ste objave teško mogli zaobići na društvenim mrežama, "lajkali" je ili ne. Nalik potomku TED Talksa i BuzzFeeda, ovaj se medij odlikuje kratkim i djeljivim sadržajem koji je u toliko mjeri društveno angažiran da se ne može automatski nazvati spamom, i dovoljno banalan i kratak da ne zamara pretjerano svoje pratitelje. U zanimljivom i ponešto ironičnom zaokretu, isti taj Upworthy sada se dao u misiju da svojim novim metričkim alatom internet očisti od lako djeljivog sadržaja koji služi za privlačenje klikova.
HootSuite, platforma za upravljanje društvenim medijima, doživjela je mali redizajn, uz novi logo i novi raspored velikih i malih slova u imenu (od sad Hootsuite), ali i uvođenjem novih značajki i alata kojima se proces upravljanja društvenim mrežama želi automatizirati te tako tvrtkama i brendovima smanjiti trošak i vrijeme utrošeno na stvaranje društvene strategije.
Ovih sam dana pratila nastanak jedne vijesti. U nedostatku boljeg izraza, nazvat ću to tim pojmom, jer doista ne znam kako bih imenovala nešto što nastane "iz zraka", a opet odjekne u medijima. Od godinama starog lančanog e-maila, čija povijest seže do 2007., a možda i ranije, do toga da se u zemljama regije praktički već naveliko dila drogom koja mirisom i okusom podsjeća na jagode, i to pred školama, jer su cilj djeca. No, povucimo tu kočnicu i provjerimo kako je u nekoliko dana došlo do "vijesti" koja je obišla regiju, kronološkim redoslijedom.
Kako su se sve više približavali izbori za Europski parlament, tako su i političke kampanje postajale sve aktivnije i glasnije, a pošteđene nisu bile ni društvene mreže. I naši su političari konačno shvatili njihovu vrijednost u komunikaciji s mogućim biračima, no nisu svi baš polovili u potpunosti koncept "komunikacije". Uzmimo za primjer dva predstavnike iste liste, Ružu Tomašić i Tomislava Karamarka, koji je svojevremeno navodno podigao cijelu dramu oko manjka lajkova (netko nije "pazio na satu" - zar nismo utvrdili da je broj fanova manje bitan?). Ne budi lijen, odlučili smo napraviti malu analizu dvije strategije i objasniti zašto je Ruža na Facebooku preskočila Karamarka kao kozlića.
Uz program „Odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom“ na hrvatskom tržištu u jesen 2014. u Londonskoj školi za odnose s javnošću postaju dostupna dva nova certificirana programa – Marketing i oglašavanje na tražilici Google te Marketing i komunikacija na društvenim mrežama.
Za vrijeme izbora u SAD-u 2010. i 2012. godine Facebook je tamošnjim glasačima omogućio da putem posebnog gumba, na kojemu je pisalo I'm a Voter (Ja sam glasač) obznane svojim prijateljima i ostatku svijeta da su glasali za svog favorita (naravno, ne i za kojega). Ova opcija će sada biti globalno dostupna, tako da i glasači u Europskoj uniji mogu putem ove društvene mreže obznaniti kako su obavili svoju građansku dužnost i izišli na izbore za Europski parlament.
Upoznajte Nuke Suite, 'social' marketing platformu koju koriste brendovi poput FNAC-a, Nissana, Havasa, OMD-a i Publicisa, a od nedavno i Pepe Jeans London. Mladi Francuzi pokrenuli su Nuke Suite 2012., a već su 2013. osvojili Cristal Awards nagradu za najbolji startup. Danas, dvije godine nakon osnivanja, njihovu platformu koristi 150 različitih brendova iz više od 35 zemalja.
Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.
Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.
Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.
