Jesmo li svi mi zapravo Facebookovi pokusni kunići?

Jesmo li svi mi zapravo Facebookovi pokusni kunići?

Ovoga je vikenda odjeknula vijest kako je Facebook u 2012. godini proveo eksperiment nad svoja 689.003 korisnika. Ukratko, njime je dokazano da su emocije koje se šire putem društvenih mreža, točnije Facebookovog News Feeda, zarazne – ono što se prikazivalo na njemu, bilo pozitivno ili negativno obojeno, utjecalo je na buduće ponašanje i postove ispitanika, koji su nakon toga pokazivali slično raspoloženje. Studija je digla popriličnu prašinu, jer nitko ne voli da ga se tretira poput zamorca, i to bez njegovog znanja, a dovela se u pitanje i etičnost cijelog istraživanja. No, radi li zapravo Facebook konstantno eksperimente nad nama i treba li nas upravo to više zabrinjavati?

eksperiment

Ovoga je vikenda odjeknula vijest kako je Facebook u 2012. godini proveo eksperiment nad svoja 689.003 korisnika. Ukratko, njime je dokazano da su emocije koje se šire putem društvenih mreža, točnije Facebookovog News Feeda, zarazne – ono što se prikazivalo na njemu, bilo pozitivno ili negativno obojeno, utjecalo je na buduće ponašanje i postove ispitanika, koji su nakon toga pokazivali slično raspoloženje. Dakle, i bez “stvarne” interakcije s ljudima i bez obzira na to što nije bilo verbalne komunikacije, dokazalo se da se emocije mogu “prenositi”. Studija je digla popriličnu prašinu, jer nitko ne voli da ga se tretira poput zamorca, i to bez njegovog znanja, a dovela se u pitanje i etičnost cijelog istraživanja. No, radi li zapravo Facebook konstantno eksperimente nad nama i treba li nas upravo to više zabrinjavati?

Naravno, nismo ni sumnjali da Facebook na ovaj način nije prekršio uvjete korištenja – ako ih niste pročitali, znajte da ste registracijom pristali na njih, a samim time i na to da se nad vama vrše razna testiranja, odnosno da se informacije koje se prikupe o vama mogu koristiti za istraživanja. Sami istraživači smatraju da se nije trebala dići tolika prašina oko svega, jer je utjecaj “bio minimalan”, a cilj (provjeriti tezu, ali i poboljšati Facebookovu uslugu) bio je opravdan sredstvom. No, manipulacija je ipak manipulacija, napisao je jedan komentator, bez obzira na to koliko malen njen doseg bio – a i činjenica da korisnici nisu obaviješteni o tome da se nad njima vrši eksperiment daleko je od znanstvene etičnosti.

Nad nama se vrše svakodnevni “eksperimenti”

Razumljivo je da je dobar dio osoba zabrinut oko načina na koji se “manipulira” onime što vide na mjestu koje je postalo sastavni dio njihovih života. No, kako je Josh Constine iz TechCruncha dobro istaknuo jutros, mi ne koristimo “pravi” Facebook. Ili Twitter ili Google ili bilo koji drugi servis. Koristimo verziju prilagođenu nama, nastalu nakon raznih testiranja ili, nazovimo to tako, eksperimentiranja. Svatko od nas vidi druge informacije, koje nam se plasiraju sukladno mnoštvu parametara. No, Facebook (uz Google) tu možda prednjači – promjene algoritma prikaza sadržaja u News Feedu korisnika, odnosno Edgeranka, su toliko česte da smo gotovo prestali obraćati pozornost na njih. Dok nam se nekada davno prikazivalo apsolutno sve na tom centralnom Facebookovom mjestu – svaka objava prijatelja, svaka njihova aktivnost, uključujući i rezultate koje su osvojili na raznim igrama – sve dok nije sadržaja bilo toliko mnogo da ga se moralo početi rangirati, po relevantnosti. A tko je određivao što je relevantno? Mi sami i Facebook. Ono na što smo bolje reagirali ili što je izazvalo veću reakciju osoba iz naše zajednice postavilo bi nam se na vrh News Feeda, a ono što je manje relevantno bilo bi zakopano negdje duboko ili se ne bi prikazivalo uopće na tom dijelu društvene mreže.

Uvjeti korištenja nisu prekršeni, ali...
Uvjeti korištenja nisu prekršeni, ali…

Onda je došao problem “zaglupljivanja” i spamanja – na što korisnici lakše kliknu? Na neki šaljiv sadržaj, poput memea ili stripova, na kakav nagradni sadržaj, na onaj koji viče na nas da kliknemo na njega… Facebook je odlučio stati na kraj tom, kako kaže, manje kvalitetnom sadržaju i prikazivati nam ono za što on smatra da bi nam moglo biti zanimljivije, poput vijesti. Drugim riječima, ova društvena mreža je shvatila da nas “zaglupljuje” i odlučila je to barem donekle promijeniti (ali u isto vrijeme dopustiti veću vidljivost sadržaja koji je novčano podmazan oglašavanjem).

Da, do svega toga se došlo “eksperimentiranjem” nad nama i našim ponašanjem – ali razlika je u tome što se testiranje nije radilo u znanstvene svrhe, nego u svrhu poboljšavanja proizvoda. I Facebookov algoritam će doživjeti još mnogo promjena, u to ne sumnjamo. Osobno, nije mi čak ni problem što dolazi do te “manipulacije” ako će ona doista poboljšati kvalitetu i relevantnost onoga što se prikazuje – i dokle god sam svjesna da se to događa. No, može li Facebook doista znati što je “dobro za nas”?

Novi servisi, nova pravila

Kako je ova društvena mreža upletena u sve sfere našeg života, evo jednog banalnog primjera koji se odnosi na osnovne ljudske odnose. Recimo da se oporavljate od prekida veze. Druga strana vam je možda i dalje “prijatelj” na Facebooku. S obzirom na to da ste, dok je cvala vaša ljubav, konstanto bili u interakciji na ovoj društvenoj mreži, dosta vremena nakon nemilog raskida Facebook će i dalje smatrati tu osobu relevantnom i stavljati vam njene statuse na sam vrh. Na prozorčiću za chat ta će osoba još neko vrijeme biti na prvome mjestu, mameći vas da joj pošaljete poruku. Teško se prisiliti i maknuti tu osobu s liste prijatelja, stoga se agonija možda produžuje, a oporavak traje duže no što bi trajao da društvenih mreža nema. No, to je njihov utjecaj – svjesno smo ih uveli u naše živote i sada one donose neke nove obrasce ponašanja i reakcije. Nisu ni bili potrebni posebni eksperimenti da bismo to zaključili.

"Magični" Edgerank odgovoran je za ono što vidimo i što ne vidimo na News Feedu.
“Magični” Edgerank odgovoran je za ono što vidimo i što ne vidimo na News Feedu.

Inače, znate li kako Facebook rangira vaše prijatelje i njihov sadržaj koji ćete vidjeti? Parametara ima mnogo, ali možda će vam najbolji pokazatelj biti ovakva skripta. Samo prevucite poveznicu FB Friends Ranking u alatnu traku (bookmark) i nakon što se prijavite na Facebook kliknite na nju. Izlistat će vam se popis prijatelja – na vrhu ste vjerojatno vi sami, a zatim slijede prijatelji poredani “po važnosti”. Što je manja brojčana vrijednost uz njihovo ime, to je veća vjerojatnost da ćete njihove postove vidjeti u News Feedu.

Ne sviđa vam se što vidite? Možda previše obitavate na nečijim profilima ili klikate po njihovim postovima koje susrećete u News Feedu, pa Facebook smatra tu osobu relevantnijom? Ili je popis baš onakav kakav bi trebao biti?

[youtube]http://youtu.be/QxVZYiJKl1Y[/youtube]

Bez obzira na zaključke koje ste izvukli iz ovog malog “eksperimenta”, imajte uvijek na umu da, za razliku od stvarnoga života, Facebook i njegov News Feed uvijek će imati iksić u gornjem desnom uglu da ga možete deaktivirati. Sjetite se da i dobrim dijelom ono što vidite ne samo da je isfiltrirano, nego i nije realno. Uvijek možete sadržaj iz News Feeda zamijeniti nečim drugim. Recimo, inspirativnim citatima. Ili možete lako maknuti sav sadržaj koji vam ide na živce – uključujući i prijatelje. Ili jednostavno sve slike zamijenite likom Ryana Goslinga. Pa da vidimo što će taj eksperiment donijeti.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital u doba krize nudi investicije do 10.000 eura

Razvijate li softverska ili hardverska rješenja, a projekt vam je u inkubacijskoj fazi, Fil Rouge Capital nudi investicije do 10 tisuća eura.

Startupi i poslovanje

Bolt pokreće dostavu u 6 gradova Hrvatske; idealnu za isporuku malih paketa unutar jednog sata

Sve je manje putnika u automobilima Bolt vozača, no od danas nadomjestak prometu učinit će dokumenti, namirnice i druge potrepštine koje korisnici požele poslati svojima najbližima ili kolegama s posla.

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Kultura 2.0

Bruketa&Žinić&Grey i Brigada kao odgovor na krizu pokreću proizvodnju toaletnog papira

Krizna vremena zahtijevaju krizne mjere, a koronavirus nikoga nije ostavio ravnodušnim. Absolut Vodka okrenula se sanitetskom alkoholu, Airbus i Jaguar proizvodnji respiratora, a hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey i Brigada - toaletnom papiru!

Kultura 2.0

MUP licencirao tehnologiju Pokemon GO-a za praćenje kršitelja samoizolacije!

U doba krize uzrokovane virusom COVID-19, mnoge institucije okreću se nekonvencionalnim rješenjima za suzbijanje širenja pandemije.

Kultura 2.0

Zbog prisilne digitalizacije gospodarstva i društva u izolaciji, Hrvatska prvi put prvak DESI indeksa!

Europska komisija ove godine odlučila je nešto ranije objaviti Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. godinu ne bi li oraspoložila građane Europske unije u ovim tmurnim danima - naime, indeksi država članica EU otišli su značajno u vis, a Hrvatska među njima prednjači!