Jesmo li svi mi zapravo Facebookovi pokusni kunići?

Jesmo li svi mi zapravo Facebookovi pokusni kunići?

Ovoga je vikenda odjeknula vijest kako je Facebook u 2012. godini proveo eksperiment nad svoja 689.003 korisnika. Ukratko, njime je dokazano da su emocije koje se šire putem društvenih mreža, točnije Facebookovog News Feeda, zarazne – ono što se prikazivalo na njemu, bilo pozitivno ili negativno obojeno, utjecalo je na buduće ponašanje i postove ispitanika, koji su nakon toga pokazivali slično raspoloženje. Studija je digla popriličnu prašinu, jer nitko ne voli da ga se tretira poput zamorca, i to bez njegovog znanja, a dovela se u pitanje i etičnost cijelog istraživanja. No, radi li zapravo Facebook konstantno eksperimente nad nama i treba li nas upravo to više zabrinjavati?

eksperiment

Ovoga je vikenda odjeknula vijest kako je Facebook u 2012. godini proveo eksperiment nad svoja 689.003 korisnika. Ukratko, njime je dokazano da su emocije koje se šire putem društvenih mreža, točnije Facebookovog News Feeda, zarazne – ono što se prikazivalo na njemu, bilo pozitivno ili negativno obojeno, utjecalo je na buduće ponašanje i postove ispitanika, koji su nakon toga pokazivali slično raspoloženje. Dakle, i bez “stvarne” interakcije s ljudima i bez obzira na to što nije bilo verbalne komunikacije, dokazalo se da se emocije mogu “prenositi”. Studija je digla popriličnu prašinu, jer nitko ne voli da ga se tretira poput zamorca, i to bez njegovog znanja, a dovela se u pitanje i etičnost cijelog istraživanja. No, radi li zapravo Facebook konstantno eksperimente nad nama i treba li nas upravo to više zabrinjavati?

Naravno, nismo ni sumnjali da Facebook na ovaj način nije prekršio uvjete korištenja – ako ih niste pročitali, znajte da ste registracijom pristali na njih, a samim time i na to da se nad vama vrše razna testiranja, odnosno da se informacije koje se prikupe o vama mogu koristiti za istraživanja. Sami istraživači smatraju da se nije trebala dići tolika prašina oko svega, jer je utjecaj “bio minimalan”, a cilj (provjeriti tezu, ali i poboljšati Facebookovu uslugu) bio je opravdan sredstvom. No, manipulacija je ipak manipulacija, napisao je jedan komentator, bez obzira na to koliko malen njen doseg bio – a i činjenica da korisnici nisu obaviješteni o tome da se nad njima vrši eksperiment daleko je od znanstvene etičnosti.

Nad nama se vrše svakodnevni “eksperimenti”

Razumljivo je da je dobar dio osoba zabrinut oko načina na koji se “manipulira” onime što vide na mjestu koje je postalo sastavni dio njihovih života. No, kako je Josh Constine iz TechCruncha dobro istaknuo jutros, mi ne koristimo “pravi” Facebook. Ili Twitter ili Google ili bilo koji drugi servis. Koristimo verziju prilagođenu nama, nastalu nakon raznih testiranja ili, nazovimo to tako, eksperimentiranja. Svatko od nas vidi druge informacije, koje nam se plasiraju sukladno mnoštvu parametara. No, Facebook (uz Google) tu možda prednjači – promjene algoritma prikaza sadržaja u News Feedu korisnika, odnosno Edgeranka, su toliko česte da smo gotovo prestali obraćati pozornost na njih. Dok nam se nekada davno prikazivalo apsolutno sve na tom centralnom Facebookovom mjestu – svaka objava prijatelja, svaka njihova aktivnost, uključujući i rezultate koje su osvojili na raznim igrama – sve dok nije sadržaja bilo toliko mnogo da ga se moralo početi rangirati, po relevantnosti. A tko je određivao što je relevantno? Mi sami i Facebook. Ono na što smo bolje reagirali ili što je izazvalo veću reakciju osoba iz naše zajednice postavilo bi nam se na vrh News Feeda, a ono što je manje relevantno bilo bi zakopano negdje duboko ili se ne bi prikazivalo uopće na tom dijelu društvene mreže.

Uvjeti korištenja nisu prekršeni, ali...
Uvjeti korištenja nisu prekršeni, ali…

Onda je došao problem “zaglupljivanja” i spamanja – na što korisnici lakše kliknu? Na neki šaljiv sadržaj, poput memea ili stripova, na kakav nagradni sadržaj, na onaj koji viče na nas da kliknemo na njega… Facebook je odlučio stati na kraj tom, kako kaže, manje kvalitetnom sadržaju i prikazivati nam ono za što on smatra da bi nam moglo biti zanimljivije, poput vijesti. Drugim riječima, ova društvena mreža je shvatila da nas “zaglupljuje” i odlučila je to barem donekle promijeniti (ali u isto vrijeme dopustiti veću vidljivost sadržaja koji je novčano podmazan oglašavanjem).

Da, do svega toga se došlo “eksperimentiranjem” nad nama i našim ponašanjem – ali razlika je u tome što se testiranje nije radilo u znanstvene svrhe, nego u svrhu poboljšavanja proizvoda. I Facebookov algoritam će doživjeti još mnogo promjena, u to ne sumnjamo. Osobno, nije mi čak ni problem što dolazi do te “manipulacije” ako će ona doista poboljšati kvalitetu i relevantnost onoga što se prikazuje – i dokle god sam svjesna da se to događa. No, može li Facebook doista znati što je “dobro za nas”?

Novi servisi, nova pravila

Kako je ova društvena mreža upletena u sve sfere našeg života, evo jednog banalnog primjera koji se odnosi na osnovne ljudske odnose. Recimo da se oporavljate od prekida veze. Druga strana vam je možda i dalje “prijatelj” na Facebooku. S obzirom na to da ste, dok je cvala vaša ljubav, konstanto bili u interakciji na ovoj društvenoj mreži, dosta vremena nakon nemilog raskida Facebook će i dalje smatrati tu osobu relevantnom i stavljati vam njene statuse na sam vrh. Na prozorčiću za chat ta će osoba još neko vrijeme biti na prvome mjestu, mameći vas da joj pošaljete poruku. Teško se prisiliti i maknuti tu osobu s liste prijatelja, stoga se agonija možda produžuje, a oporavak traje duže no što bi trajao da društvenih mreža nema. No, to je njihov utjecaj – svjesno smo ih uveli u naše živote i sada one donose neke nove obrasce ponašanja i reakcije. Nisu ni bili potrebni posebni eksperimenti da bismo to zaključili.

"Magični" Edgerank odgovoran je za ono što vidimo i što ne vidimo na News Feedu.
“Magični” Edgerank odgovoran je za ono što vidimo i što ne vidimo na News Feedu.

Inače, znate li kako Facebook rangira vaše prijatelje i njihov sadržaj koji ćete vidjeti? Parametara ima mnogo, ali možda će vam najbolji pokazatelj biti ovakva skripta. Samo prevucite poveznicu FB Friends Ranking u alatnu traku (bookmark) i nakon što se prijavite na Facebook kliknite na nju. Izlistat će vam se popis prijatelja – na vrhu ste vjerojatno vi sami, a zatim slijede prijatelji poredani “po važnosti”. Što je manja brojčana vrijednost uz njihovo ime, to je veća vjerojatnost da ćete njihove postove vidjeti u News Feedu.

Ne sviđa vam se što vidite? Možda previše obitavate na nečijim profilima ili klikate po njihovim postovima koje susrećete u News Feedu, pa Facebook smatra tu osobu relevantnijom? Ili je popis baš onakav kakav bi trebao biti?

[youtube]http://youtu.be/QxVZYiJKl1Y[/youtube]

Bez obzira na zaključke koje ste izvukli iz ovog malog “eksperimenta”, imajte uvijek na umu da, za razliku od stvarnoga života, Facebook i njegov News Feed uvijek će imati iksić u gornjem desnom uglu da ga možete deaktivirati. Sjetite se da i dobrim dijelom ono što vidite ne samo da je isfiltrirano, nego i nije realno. Uvijek možete sadržaj iz News Feeda zamijeniti nečim drugim. Recimo, inspirativnim citatima. Ili možete lako maknuti sav sadržaj koji vam ide na živce – uključujući i prijatelje. Ili jednostavno sve slike zamijenite likom Ryana Goslinga. Pa da vidimo što će taj eksperiment donijeti.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Što ste propustili

Vodič

Što je esport i zašto bi vas za njega trebalo biti briga?

Čuli ste za esport, ali samo u prolazu? Ne brinite, na jednom mjestu donosimo sve važne informacije o ovom globalnim fenomenu koji danas prati više od 400 milijuna ljudi.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Internet marketing

Prvi Euro Effie za hrvatsku agenciju! Imago Ogilvy nagrađen za kampanju Boranka

Sinoć su u Bruxellesu dodijeljene najprestižnije europske nagrade za marketinšku učinkovitost – Euro Effie. Zlatna Effie nagrada po prvi put pristiže i u Hrvatsku, zahvaljujući reklamnoj agenciji Imago i kampanji Boranka, osmišljenoj za Savez izviđača Hrvatske.

Kultura 2.0

Formalno obrazovanje, neformalni klub: Čemu kultni KSET već 43 godine uči svoje članove?

Što znači sudjelovati u nečem većem od nas samih? KSET je klub koji je u odajama bivše kotlovnice okupio desetke generacija, dajući im prostor da šire svoje vidike kroz nova poznanstva, hobije i aktivnosti. Ususret Tech Consultant meetupu u KSET-u otkrivamo što studentima to iskustvo zapravo donosi u profesionalnom smislu.

Izrada web stranica

Novi Tomato web: Poslovni ciljevi, korisničke potrebe i agile, ruku pod ruku

Na ovogodišnjoj dodjeli nagrada SoMo Borac najboljim web projektom u protekloj godini proglašen je redizajn web stranice Tomato.com.hr, koji su za A1 razvili Netgen i Locastic u suradnji s OptimIT-om i CROZ-om.

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.