Jesmo li svi mi zapravo Facebookovi pokusni kunići?

Jesmo li svi mi zapravo Facebookovi pokusni kunići?

Ovoga je vikenda odjeknula vijest kako je Facebook u 2012. godini proveo eksperiment nad svoja 689.003 korisnika. Ukratko, njime je dokazano da su emocije koje se šire putem društvenih mreža, točnije Facebookovog News Feeda, zarazne – ono što se prikazivalo na njemu, bilo pozitivno ili negativno obojeno, utjecalo je na buduće ponašanje i postove ispitanika, koji su nakon toga pokazivali slično raspoloženje. Studija je digla popriličnu prašinu, jer nitko ne voli da ga se tretira poput zamorca, i to bez njegovog znanja, a dovela se u pitanje i etičnost cijelog istraživanja. No, radi li zapravo Facebook konstantno eksperimente nad nama i treba li nas upravo to više zabrinjavati?

eksperiment

Ovoga je vikenda odjeknula vijest kako je Facebook u 2012. godini proveo eksperiment nad svoja 689.003 korisnika. Ukratko, njime je dokazano da su emocije koje se šire putem društvenih mreža, točnije Facebookovog News Feeda, zarazne – ono što se prikazivalo na njemu, bilo pozitivno ili negativno obojeno, utjecalo je na buduće ponašanje i postove ispitanika, koji su nakon toga pokazivali slično raspoloženje. Dakle, i bez “stvarne” interakcije s ljudima i bez obzira na to što nije bilo verbalne komunikacije, dokazalo se da se emocije mogu “prenositi”. Studija je digla popriličnu prašinu, jer nitko ne voli da ga se tretira poput zamorca, i to bez njegovog znanja, a dovela se u pitanje i etičnost cijelog istraživanja. No, radi li zapravo Facebook konstantno eksperimente nad nama i treba li nas upravo to više zabrinjavati?

Naravno, nismo ni sumnjali da Facebook na ovaj način nije prekršio uvjete korištenja – ako ih niste pročitali, znajte da ste registracijom pristali na njih, a samim time i na to da se nad vama vrše razna testiranja, odnosno da se informacije koje se prikupe o vama mogu koristiti za istraživanja. Sami istraživači smatraju da se nije trebala dići tolika prašina oko svega, jer je utjecaj “bio minimalan”, a cilj (provjeriti tezu, ali i poboljšati Facebookovu uslugu) bio je opravdan sredstvom. No, manipulacija je ipak manipulacija, napisao je jedan komentator, bez obzira na to koliko malen njen doseg bio – a i činjenica da korisnici nisu obaviješteni o tome da se nad njima vrši eksperiment daleko je od znanstvene etičnosti.

Nad nama se vrše svakodnevni “eksperimenti”

Razumljivo je da je dobar dio osoba zabrinut oko načina na koji se “manipulira” onime što vide na mjestu koje je postalo sastavni dio njihovih života. No, kako je Josh Constine iz TechCruncha dobro istaknuo jutros, mi ne koristimo “pravi” Facebook. Ili Twitter ili Google ili bilo koji drugi servis. Koristimo verziju prilagođenu nama, nastalu nakon raznih testiranja ili, nazovimo to tako, eksperimentiranja. Svatko od nas vidi druge informacije, koje nam se plasiraju sukladno mnoštvu parametara. No, Facebook (uz Google) tu možda prednjači – promjene algoritma prikaza sadržaja u News Feedu korisnika, odnosno Edgeranka, su toliko česte da smo gotovo prestali obraćati pozornost na njih. Dok nam se nekada davno prikazivalo apsolutno sve na tom centralnom Facebookovom mjestu – svaka objava prijatelja, svaka njihova aktivnost, uključujući i rezultate koje su osvojili na raznim igrama – sve dok nije sadržaja bilo toliko mnogo da ga se moralo početi rangirati, po relevantnosti. A tko je određivao što je relevantno? Mi sami i Facebook. Ono na što smo bolje reagirali ili što je izazvalo veću reakciju osoba iz naše zajednice postavilo bi nam se na vrh News Feeda, a ono što je manje relevantno bilo bi zakopano negdje duboko ili se ne bi prikazivalo uopće na tom dijelu društvene mreže.

Uvjeti korištenja nisu prekršeni, ali...
Uvjeti korištenja nisu prekršeni, ali…

Onda je došao problem “zaglupljivanja” i spamanja – na što korisnici lakše kliknu? Na neki šaljiv sadržaj, poput memea ili stripova, na kakav nagradni sadržaj, na onaj koji viče na nas da kliknemo na njega… Facebook je odlučio stati na kraj tom, kako kaže, manje kvalitetnom sadržaju i prikazivati nam ono za što on smatra da bi nam moglo biti zanimljivije, poput vijesti. Drugim riječima, ova društvena mreža je shvatila da nas “zaglupljuje” i odlučila je to barem donekle promijeniti (ali u isto vrijeme dopustiti veću vidljivost sadržaja koji je novčano podmazan oglašavanjem).

Da, do svega toga se došlo “eksperimentiranjem” nad nama i našim ponašanjem – ali razlika je u tome što se testiranje nije radilo u znanstvene svrhe, nego u svrhu poboljšavanja proizvoda. I Facebookov algoritam će doživjeti još mnogo promjena, u to ne sumnjamo. Osobno, nije mi čak ni problem što dolazi do te “manipulacije” ako će ona doista poboljšati kvalitetu i relevantnost onoga što se prikazuje – i dokle god sam svjesna da se to događa. No, može li Facebook doista znati što je “dobro za nas”?

Novi servisi, nova pravila

Kako je ova društvena mreža upletena u sve sfere našeg života, evo jednog banalnog primjera koji se odnosi na osnovne ljudske odnose. Recimo da se oporavljate od prekida veze. Druga strana vam je možda i dalje “prijatelj” na Facebooku. S obzirom na to da ste, dok je cvala vaša ljubav, konstanto bili u interakciji na ovoj društvenoj mreži, dosta vremena nakon nemilog raskida Facebook će i dalje smatrati tu osobu relevantnom i stavljati vam njene statuse na sam vrh. Na prozorčiću za chat ta će osoba još neko vrijeme biti na prvome mjestu, mameći vas da joj pošaljete poruku. Teško se prisiliti i maknuti tu osobu s liste prijatelja, stoga se agonija možda produžuje, a oporavak traje duže no što bi trajao da društvenih mreža nema. No, to je njihov utjecaj – svjesno smo ih uveli u naše živote i sada one donose neke nove obrasce ponašanja i reakcije. Nisu ni bili potrebni posebni eksperimenti da bismo to zaključili.

"Magični" Edgerank odgovoran je za ono što vidimo i što ne vidimo na News Feedu.
“Magični” Edgerank odgovoran je za ono što vidimo i što ne vidimo na News Feedu.

Inače, znate li kako Facebook rangira vaše prijatelje i njihov sadržaj koji ćete vidjeti? Parametara ima mnogo, ali možda će vam najbolji pokazatelj biti ovakva skripta. Samo prevucite poveznicu FB Friends Ranking u alatnu traku (bookmark) i nakon što se prijavite na Facebook kliknite na nju. Izlistat će vam se popis prijatelja – na vrhu ste vjerojatno vi sami, a zatim slijede prijatelji poredani “po važnosti”. Što je manja brojčana vrijednost uz njihovo ime, to je veća vjerojatnost da ćete njihove postove vidjeti u News Feedu.

Ne sviđa vam se što vidite? Možda previše obitavate na nečijim profilima ili klikate po njihovim postovima koje susrećete u News Feedu, pa Facebook smatra tu osobu relevantnijom? Ili je popis baš onakav kakav bi trebao biti?

[youtube]http://youtu.be/QxVZYiJKl1Y[/youtube]

Bez obzira na zaključke koje ste izvukli iz ovog malog “eksperimenta”, imajte uvijek na umu da, za razliku od stvarnoga života, Facebook i njegov News Feed uvijek će imati iksić u gornjem desnom uglu da ga možete deaktivirati. Sjetite se da i dobrim dijelom ono što vidite ne samo da je isfiltrirano, nego i nije realno. Uvijek možete sadržaj iz News Feeda zamijeniti nečim drugim. Recimo, inspirativnim citatima. Ili možete lako maknuti sav sadržaj koji vam ide na živce – uključujući i prijatelje. Ili jednostavno sve slike zamijenite likom Ryana Goslinga. Pa da vidimo što će taj eksperiment donijeti.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Hrvati u posljednjih tjedan dana masone na portalima i društvenim mrežama spomenuli više od 6000 puta

Domaća internetska sfera posljednjih dana zaista puno priča o masonima. Komentari, članci i objave na društvenim mrežama vezani uz ovu temu ostvarili su čak 12 milijuna impresija.

Startupi i poslovanje

Potrebni koraci i obrasci: Kako zatvoriti paušalni obrt?

Nakon izmjena Općeg poreznog zakona mnogi su se paušalci našli u nezavidnoj poziciji. Nerijetki su se potom odlučili na zatvaranje obrta, ako i vi razmišljate - ovo su koraci koje trebate poduzeti.

Mobilno

Paniku oko koronavirusa iskoristili i brojni developeri; na Google Playu deseci (loših) aplikacija

Većina "coronavirus" aplikacija nije ni blizu kvaliteti, a služe kako bi kroz paniku "maznuli" po par tisuća skidanja.

Startupi i poslovanje

(Cro)AI ujedinjuje Microblink, Infobip i druge lidere tehnološke industrije u jednom cilju: AI naciji

Hrvatske trenutno nema na AI mapi svijeta. No, uz novoosnovanu udrugu CroAI, među čijim su se članovima našle tvrtke poput Infobipa, Microblinka, Poslovne Inteligencije i mnoge druge, ovdašnja IT zajednica napokon se može okupiti pod zajedničkim krovom kako bi ujedinjeno nastupala i to promijenila.

Intervju

Lude kombinacije hrvatskog CR4ZY-ja: prvo prodali tim, sad osnovali novi uz Ruse i Ukrajince

"CR4ZY je prodao tim", bile su riječi koje su odjekivale krajem prošle godine domaćim esportom, a iako se domaća organizacija sa sjedištem u Berlinu nije ugasila, mnogi su mislili kako se radi o početku kraja.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.