Kofein, Smion, Determ, Factory... Godinu za nama obilježili su rebrendinzi domaćih tvrtki

Kofein, Smion, Determ, Factory… Godinu za nama obilježili su rebrendinzi domaćih tvrtki

Već smo navikli da u dinamičnoj tehnološkoj industriji do promjena dolazi brzinom munje pa je tako 2023. godinu obilježilo, među ostalim, i nekoliko osvježenja raznih kompanija: od imena, boje, loga, odnosno svega onoga što čini jedan kompleksan proces zvan rebranding...

Naravno, rebrending nije samo vizualna promjena. To je složen i pomno osmišljen mehanizam koji zahtijeva duboko razumijevanje identiteta brenda, tržišnih trendova kao i potreba ciljane publike.

Zato smo za kraj ove godine odlučili napraviti jedan osvrt o rebrendingu i iz prve ruke saznati kako je izgledao čitav proces i je li polučio očekivane rezultate.

Naši sugovornici bili su Tomislav Krajačić, CEO i vlasnik agencije Kofein, Filip Stipančić, suosnivač tvrtke Smion, Igor Kranjčec, Head of Revenue u tvrtki Determ i Matej Sudar, suosnivač i CXO Factoryja.

Ne postoji “pravo vrijeme” za rebrending

Agencija Kofein je nakon 11 godina rada i zavidnog portfelja klijenata kojima su radili rebrending i sama je prošla fazu preispitivanja brenda (tzv. rethink). U jednom su se trenutku, kaže Tomislav, CEO i vlasnik agencije, našli u situaciji gdje su toliko posvetili rješavanju klijentskih brend izazova da su prestali raditi na vlastitom.

S obzirom na to da i sami prolaze rebrending, a isto su već napravili za brojne klijente, zanimalo nas je kako čitav proces izgleda iz klijentskog kuta:

Imamo vlastiti model po kojem radimo, ali ono što je bitno naglasiti jest da kroz proces imamo nekoliko radionica na kojima s klijentom gradimo njegov novi brend. Na finalnoj prezentaciji klijent već mora biti na istoj vibraciji svog novog brenda te se nerijetko događa transformacija i na poslovno-psihološkoj razini.

Kompromise po pitanju procedure i redoslijeda, kaže Tomislav, ne prave.

Mi smo spremni i uzimamo u obzir dinamiku, budžete i operativne procese brenda, ovisno radi li se o korporativnom, uslužnom, produktnom ili maloprodajnom brendu. Shvatili da mi moramo kormilariti od početka do kraja i svi projekti koji su tako odrađeni završili su s visokim stupnjem uspjeha.

Svima koji razmišljaju o rebrendingu Tomislav savjetuje da prvenstveno moraju prevladati strah od promjene i usmjeriti snage prema stvaranju brenda.

Ključ uspješne implementacije novog brenda

Važno je napomenuti i da ne postoji “pravo vrijeme” za rebranding te da je on samo jedan dio u ukupnom kolaču, dodaje Tomislav.

U našem procesu ulazimo duboko u poslovni model i procese tvrtke. Ako ste na primjer hotel 5* možete imati najbolju brend strategiju, ali ako nemate reguliran način ophođenja vaših zaposlenika prema gostu, zatim postavljen “quality of stay”, vaš brend nema vrijednost. Usuglašavanje s brendom se događa u detaljima, ne samo vanjskom prezentacijom.

Ima situacija, ističe Tomislav, kada je brend dobro postavljen, napravljen je novi vizualni identitet i knjiga standarda, ali pati izvedba. To je onda vrijeme za ulazak u srž problema i reprogramiranje brenda. Još je to jedan dokaz koliko je implementacija novog brenda u sve relevantne aspekte poslovanja proces koji zahtjeva strpljenje i ustrajnost.

Zato “korak po korak radimo stres test svake moguće situacije i aspekta poslovanja”, govori Tomislav i slikovito objašnjava:

Ako obučete dres Lea Messija na osobu prosječne fizičke aktivnosti niste dobili “sport performance machine” već “brand overpromise”. Tu nema kompromisa.

Rebrending kao obilježje nove etape

Slučajno ili ne, nekako se “potrefilo” da se rebrending Factoryja, Determa i Smiona dogodio otprilike s ulaskom u novo desetljeće poslovanja.

Nakon 10 godina rada Lean Startup Hrvatska postao je Smion i pod tim imenom se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava.

Iako je prvotna odluka bila da naprave promjenu vizualnog identiteta, ubrzo su shvatili da bez promjene imena neće ostvariti željeni efekt. Cilj im je bio, kaže Filip Stipančić, bolje komunicirati ono čime se bave:

Željeli smo stvoriti suvremen brend koji bolje komunicira ono čime se bavimo i koji će biti međunarodno prihvatljiv.

Cijeli proces trajao je, kaže, godinu dana:

Možda nije bilo potrebno da traje toliko, ali nije nam se žurilo i čekali smo da stvari sjednu na mjesto. Od ukupnog vremena, oko tri mjeseca je uloženo na definiranje imena, tri mjeseca na definiranje vizualnog identiteta, a preostalih šest mjeseci na primjenu svega, primarno web stranicu.

Na svemu navedenom radili su vanjski copywriteri i dizajneri, uz podršku internog tima, a prednost su dali freelancerici naspram agenciji:

Uzeli smo osobu za koju smo imali najbolju preporuku, nismo pretjerano ni istraživali druge mogućnosti.

Smion: “Oslonili smo se na vlastite prosudbe onoga što nam se sviđa i što želimo komunicirati”

“Na osnovu vrijednosti koje zastupamo birali smo između niza prijedloga, prvo imena, a zatim i logotipa”, prisjeća se Filip. Ime Smion odnosi se na pridjev koji se ne koristi u standardnom govoru osim kada želimo istaknuti nečiju hrabrost ili odvažnost, a to je upravo ono što bi ekipa iz Smiona rekla osnivaču startupa koji se odvaži riješiti težak problem. Nomen est omen, kaže stara latinska.

Filip Stipančić: “…’priuštiti’ (si) rebrending već je povlastica i treba uživati u procesu novog stvaranja koliko god je moguće.”

Smion smo predstavili kao Ecosystem Development Hub jer se zalaže za pokretanje i razvoj poduzetničkih ekosustava. Pružamo četiri ključna rješenja potrebna za pokretanje i razvoj startup ekosustava, a za komunikaciju svakog od rješenja koristi se druga boja kroz vizualni identitet.

Novi logotip je zapravo GIF koji se sastoji od pet različitih izvedenica logotipa povezanih s vrlinama koje traže u poduzetnicima: znatiželju, ustrajnost, intelekt, agilnost i hrabrost.

Filip smatra da je rebrending bio dobra odluka, ali iskreno dodaje:

Da smo prilikom odlučivanja znali koliko će vremena i energije uzeti, vjerojatno bismo ga odgađali još malo.

Za kraj imaju i poruku za sve one koji se odluče na rebrending:

Biti u poziciji u kojoj si možeš „priuštiti“ rebrending već je povlastica i treba uživati u procesu novog stvaranja koliko god je moguće.

Determ: “Strateški korak prema onome gdje se naš proizvod i naši korisnici već nalaze”

Do trenutka odluke o rebrendingu, tadašnji Mediatoolkit postojao je gotovo deset godina, međutim brend nije pratio razvoj ovog hrvatskog proizvoda specijaliziranog da pomogne ljudima i tvrtkama diljem svijeta u pronalaženju i razumijevanju relevantnih informacija iz online medija.

“Ime je bilo teško pamtljivo, a kad se nalaziš u industriji s više konkurenata, bitno je da su i brend i ime upečatljivi”, otkrio nam je u razgovoru Igor Kranjčec koji nosi titulu Head of Revenue u Determu i dodaje kako im je najvažniji dio u procesu bila odluka oko imena.

Imali su i određene kriterije prilikom odabira imena: trebalo je biti jednostavno, upečatljivo, različito, ali bez kulturnih konotacija u bilo kojem svjetskom jeziku, odražavati njihovu bit i podržavati .com domenu. Zvuči kao prilično izazovan posao, zar ne?

Determ je izvedenica od nekoliko pojmova koji u potpunosti odražavaju ono čime se bavimo: We find relevant terms. We determine which terms are important. We make companies more determined in decision-making.

Za razliku od imena, iza boja ne stoji neko dublje značenje. Boje odražavaju novu etapu razvoja brenda – nešto između ozbiljnog, korporativnog i zaigranog.

Ime i vizualni identitet novi, a vrijednosti – stare

Čitav proces trajao je nešto više od godinu dana, a u prvih šest mjeseci je bio uključen samo uži tim od četiri osobe koje su predstavljale i poslovnu i tech stranu firme. U drugoj fazi projekta uključili su se svi marketing i produktni timovi.

Kroz cijeli projekt nas je vodila fantastična ekipa iz Studija Size s kojima je suradnja bila fantastična od samog starta.

Rebrending su pomalo najavljivali kroz kraća videa putem društvenih mreža kojima su komunicirali grafičke elemente novog brenda, a uz to su angažirali i ključne osobe iz cijelog rebrendinga koji su najavljivali da se promjene događaju, istovremeno podsjećajući na ono što ostaje isto – njihove vrijednosti.

Ako niste probili ni budžet ni rok, nešto radite krivo

Kroz cijeli proces, kaže Igor, naučili su jako puno, a svima koje tek čeka ovaj proces poručuje da budu hrabri i vjeruju vanjskim agencijama:

Tko god je sudjelovao u cijelom ovom procesu je zasigurno poboljšao svoje vještine, naučio nešto novo iz svog područja i u konačnici sudjelovao u jednom velikom projektu na kakvom nema puno ljudi priliku raditi. Ako radite s vanjskim agencijama, dozvolite im da rade svoj posao, na kraju ćete vidjeti da je to najbolja odluka koju ste mogli donijeti.

Osam mjeseci nakon rebrendinga primjećuju da ih potencijalni klijenti više ne uspoređuju s “manjim” konkurentima, već s onim “većim”, s kojima se i sami žele boriti:

S tim nam je tržište pokazalo da je odluka bila dobra i da je cilj ostvaren.

Factory: “Zahvaljujući promjeni naziva tvrtke, postali smo pristupačniji stranim klijentima”

Suradnja sa stranim klijentima, fokus na strano tržište i specijalizacija u novoj tehnologiji aktivirali su potrebu za promjenom imena i virovitičkoj Plavoj tvornici. Tako je Plava tvornica 2016. godine postala Factory.

Zahvaljujući promjeni naziva tvrtke, postali smo pristupačniji stranim klijentima i samim time smo lakše i uspješnije dolazili do novih projekata i suradnji.

Tadašnji mini rebrending u najvećoj je mjeri bio usmjeren na naziv brenda i način komunikacije, dok je potpuni rebranding, također proveden u suradnji s agencijom Studio Size i također objavljen oko desete godišnjice tvrtke, obuhvatio promjenu cjelokupnog vizualnog identiteta, ali i fokusa i vizije.

Inspiraciju za naš novi logotip pronašli smo u data stackingu, simbolu za server, interpretiran kroz modernističko slovo F koje strukturom ima i 3D karakter i asocira na progresiju. Primarni cilj bio je napraviti jedinstven znak unutar modernističkog stila kojem se teži i koji će odgovarati brendu karakterno kako bi s ostalim elementima vizualnog identiteta ostavio željeni dojam.

Za odabir boja i fontova cilj je bio ići na jasnu, snažnu i odvažnu vizualnu kombinaciju koja odgovara arhetipu tzv. rulera kojeg smo u procesu definirali kao smjernicu za novi brend.

“Ako nešto nije rezoniralo s našim zaposlenicima, odmah smo tražili alternativu”

Najvažnije im je, kaže Matej, bilo da se svi zaposlenici mogu identificirati s novim vrijednostima, smjerom i vizualnim identitetom, tako da su zadovoljstvo redovno testirali interno: anketama, ali i na All Hands sastancima su se predstavljale nove faze i prikupljale povratne informacije.

Kako nam je transparentnost u organizaciji jedna od bitnih stavki, odluke su donošene na temelju feedbacka kojeg smo dobivali od naših zaposlenika. Ovo je možda razlog zašto je proces trajao duže on planiranog, ali to je bila ispravna odluka.

Sad slijedi stvaranje brand awarenessa

Osim marketing odjela koji je koordinirao proces s vanjskom brending agencijom, u proces rebrendinga je bila uključena i uprava tvrtke čija je zadaća bila jasno prenijeti agenciji vrijednosti, planove i viziju organizacije.

Proces rebrandinga je u konačnici bio sažetak svih vrijednosti koje mi u organizaciji živimo svaki dan i kao takav bio pripremljen za jasniju komunikaciju prema vlastitoj organizaciji i izvan nje. Baš iz tog razloga, drago nam je da smo dobili alat s kojim će svi Factory zaposlenici na isti način moći objasniti što je naš fokus, koje vrijednosti imamo u organizaciji i gdje se vidimo u budućnosti.

Iako je pred njima kompleksan posao implementacije i komunikacije novog brendinga putem društvenih mreža i medija, Factory je već dobio odlične povratne informacije – da sada cijela priča oko Factoryja izgleda još konkretnije i profesionalnije.

Kao što smo vidjeli na primjeru naših sugovornika, rebrending je efikasan alat za prilagođavanje brenda dinamičnim tržišnim uvjetima, ali je neophodno da bude vođen jasnom vizijom i pažljivim upravljanjem svih elemenata koji čine brend.

Ako se na sličan pothvat pripremate i sami, želimo vam dobrih ideja i – strpljenja!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Otvorene prijave za Europsko natjecanje u društevnoj inovaciji: Glavna nagrada 75.000 eura

Nagrada promiče društvene inovacije koje pružaju rješenja za društvene izazove i potiču održivi i inkluzivni rast u Europi.

Tvrtke i poslovanje

Pomozite nam doznati tko su, kako rade i što muči hrvatske SaaS tvrtke

Netokracija i SaaStanak udružili su se u istraživanju kako bismo prvi put u Hrvatskoj dobili pregled domaćeg "Software as a Service" ekosustava.

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.