10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Nema puno organizacija u Hrvatskoj koje se mogu pohvaliti time da su pratile startup zajednicu od njenih početaka. Jedna od njih definitivno je Lean Startup Hrvatska tj. odnedavno Smion.

Kako kažu sami, krenuli su mladi i puni ambicije za stvaranjem promjena 2013. godine, kada je hrvatski startup ekosustav bio tek u nastajanju i kada je riječ “startup” još uvijek bila novost. Organizirali su prve meetupe, radionice i predavanja.

Deset godina kasnije, iza njih je 67 projekata, 230+ edukacija i radionica, 50+ evenata i 3+ tisuće korisnika, od kojih smo neke pratili i na Netokraciji.

Ulazeći u novo desetljeće, iza sebe ostavljaju poznato ime, ali ne i nasljeđe i iskustvo. Danas im je želja odmaknuti se od fraze lean startupa, stvoriti branding koji će im olakšati poslovanje na međunarodnom tržištu i dugoročno bolje komunicirati njihovu kulturu i viziju. Iskoristili smo stoga priliku da s Filipom Stipančićem, koji je pokrenuo ovu priču uz Miru Hegedića, prokomentiramo desetljeće njihovog rada – posebno obilježenog lean startup metodologijom, kao i okolnosti na domaćoj startup i poduzetničkoj sceni koje su pratile njihove aktivnosti.

Nije sve tako lean kako se čini

S obzirom na to da je domaća poduzetnička scena bila dugo skeptična o svojstvima i mogućnostima startupa pa se znalo mahati rukom i samo na spomen te fraze ili čak odbijati suradnje jer se osnivače istih zbog korištenja tog termina okarakteriziralo kao nadobudne, a projekte preambicioznima, tržišno neprilagođenima i neostvarivima – zanimalo me kako smo iz tog nepovjerenja došli do trenutka kada je scena bila spremna otvoriti oči. I zašto su, na kraju, Filip i Miro 2013. odabrali baš lean startup metodologiju da u tome pomognu poduzetnicima malih i velikih tvrtki?

Filip kaže da je za njih odlučujući faktor bilo saznanje da se neizvjesno može u nekoj mjeri kontrolirati. Do tad su već znali dosta o “lean management” i “lean manufacturing” metodologiji primjenjivoj u organizacijskim i proizvodnim procesima pa je razumjeti logiku lean startupa, na temelju ovih znanja, bilo vrlo intuitivno.

Istovremeno, primjena principa i lean startup metodologije je donekle suprotna ljudskoj prirodi. Vjerojatno zato što je metodologija racionalna, temeljena na znanstvenoj metodi. Stoga smo znali da u tom području primjene, treba poraditi i njom smo se počeli više baviti.

Kad su tek kretali, jedna od motivacija da se posvete upravo lean startup metodologiji bila im je i što su vidjeli kako je metodologija rijetko pravilno korištena, pogotovo u samom početku razvoja startupa.

Svi su razumjeli što lean startup govori da je ispravno, ali nisu znali kako ili nisu mogli to primijeniti.

Filip dodaje kako je danas slična situacija, tim više jer od osnivača početnika gotovo nitko više ni ne zna što je lean startup – no oni koji pročitaju knjigu, vraćaju se puni dojmova, dodaje. Što se primjene tiče, smatra da je većini osnivača i dalje navika ganjati svoju ideju, dok im je primjena ključnih principa lean startupa (ili customer developmenta bolje rečeno) predaleko izvan zone komfora.

“I dalje nedostaje strategija i sinergija svih koji utječu na razvoj startup ekosustava”

Naravno da se tu otvorilo i pitanje koliko se (ni)je domaća startup scena promijenila od njezinih početaka do danas. Filip odmah ističe važnost primjera koji dokazuju da se iz Hrvatske može uspjeti na globalnoj tech sceni.

Mislim da je to motivator i značajna promjena, jer sada nakon niza vrlo uspješnih startupa koji posluju na međunarodnom tržištu, značajnih investicija i akvizicija, više nitko ne može reći da nešto nije moguće. Ali to su uglavnom zasluge pojedinaca, a ne nečeg “domaćeg”. I dalje nedostaje strategija i sinergija svih koji utječu na razvoj startup ekosustava, po tom pitanju nismo daleko odmaknuli.

Danas je dostupno i znatno više kapitala. Iako velik broj startupa u ranoj fazi ne treba financiranje, svi ga žele. Većom dostupnosti kapitala, potaknulo se i više početnika da pokušaju, što pozitivno utječe na rast ekosustava.

Iako naš startup ekosustav ima svojih boljki, imaju ih i drugi. U čemu smatra da smo dobri, a u čemu možemo biti bolji?

S obzirom na veličinu populacije i gospodarstva, mislim da imamo vrlo uspješnih primjera za što je najzaslužnija kvalitetna i educirana radna snaga. Dobri smo također u lokalnoj povezanosti, mala smo zemlja i međusobno se članovi ekosustava poznaju.

Napravljena je potporna infrastruktura u mnogim gradovima i mjestima. Većina aktivnosti koje se provode za razvoj ekosustava nisu komercijalne i ovise o osvojenim projektima ili grantovima, a istovremeno ne postoji na nacionalnoj razini analiza ili strategija koja bi usmjerila put razvoja i izgradnje ekosustava. Iz tog razloga ekosustav je fragmentiran i postoji preklapanja u aktivnostima koje su diktirane dostupnosti sredstava za financiranje.

Ako gledamo geografsku raspodjelu, Zagreb i dalje ima daleko najviše toga za ponuditi, ali su se posljednjih godina počeli isticati “lokalni heroji” koji ispred svojih gradova i županija rade na razvoju startup ekosustava. Posebno dobrim smatram specijalizaciju u nišama koju zastupaju pojedine organizacije iz manjih sredina.

Na pitanje od koga možemo učiti, ne čudi što Filip spominje vječni startuperski uzor Estoniju, koja je riješila interna pitanja, a sad je u fazi globalizacije i privlačenja talenata iz drugih krajeva svijeta.

Oni su uz pomoć vladine inicijative financirane EU novcem formirali organizaciju koja radi na praćenju ekosustava, povezuje i educira dionike te uklanja regulatorne prepreke.

Još 2020. Filip je na Netokraciji u serijalu članaka obradio u tančine venture building model koji je sve popularniji na domaćoj tech sceni.

Potreba za novim znanjima u zajednici i dalje postoji

Kao pratioci razvoja domaće startup scene, LSC tim je rastao i sazrijevao sa zajednicom, a danas baš zbog toga mogu svoja znanja i iskustva prenositi novim osnivačima. U kontekstu toga, iz netokratske perspektive, znam koliko mi kao medij moramo vagati do kojih osnova se vraćamo za te nove generacije. Nekome s iskustvom nije se lako vratiti u cipele onih koji tek počinju, no Filipu i timu upravo je to posao…

Mi se često vraćamo u cipele početnika jer ih vodimo kroz programe koje smo izradili upravo za njih. Za pojedince i timove na početku startup puta. Iako je u svijetu puno toga rečeno, napisano i snimljeno, potreba za novim znanjima i dalje postoji.

U moru raznog sadržaja teško je razaznati što je relevantno i kako primijeniti materijale. U današnjoj hiperprodukciji sadržaja, ovo će biti još teže. Stoga je uz strukturirani startup program i stručno vodstvo, mnogo učinkovitije napraviti prve korake. Također kada uočimo potrebu, napravimo materijal za početnike, tako je primjerice nastao naš startup rječnik ili vodič za pokretanje startupa.

S obzirom na to da mnoga znanja ipak jesu dostupnija danas nego su bila prije, zanimalo me i imaju li oni u timu osjećaj da razina početničkog znanja u zajednici napreduje? Da osnivači ipak odrade nekakav due diligence prije nego krenu u realizaciju ideje?

To je vrlo individualno, ovisi o znatiželji i intelektu osnivača. Sjajno je dobiti u program osobu koja uči brže od tempa koji zadaje program. Takvi redovito budu najuspješniji i pruži im se posebna podrška. Nažalost, češći je slučaj da timovi preskaču korake jer misle da znaju (o tržištu i korisnicima) više nego li je to slučaj.

Tu su vjerojatno najpodatniji učenici propali osnivači. Oni koji su jednom imali neuspješan startup i naučili su na svojim greškama, a sada žele biti brži i učiti na tuđim greškama. Sjajne su također i žene, jer za razliku od muškaraca imaju više strpljenja za učenje. Tu se vraćamo na onu temu primjene lean startup i customer development metodologije…

Kako radi smion tim?

Iznimno se trudimo da svaki projekt koji započnemo bude uspješan i za sada je to zaista tako. Do sada nismo imali projekt u kojem nismo ostvarili zadane ciljeve. Ali to ne znači da sve ide glatko i često se suočavamo s raznim izazovima na koje moramo osmisliti rješenja. Najčešće su to izazovi koji se tiču privlačenja i angažmana zajednice oko osmišljanja i stvaranja rješenja. Ili usklađivanja očekivanja s mogućnostima partnera na projektu.

Tako ima i situacija kad ih netko angažira za izvođenje na projektu koji je osmišljen, ali bez stvarnog razumijevanja potreba korisnika.

Papir trpi sve, ali u fazi realizacije može se dogoditi da nema dovoljno zainteresiranih korisnika ili da sadržaj projekta uopće nije moguće izvesti u planiranom obliku. Iako to nije naša odgovornosti, tako formirani projekti ne ostvaruju očekivani pozitivan utjecaj i nastojimo ih izbjeći u širokom luku.

S druge strane, postoje oni projekti koji donose i više nego što su očekivali.

Na početku rata u Ukrajini pozvani smo napraviti projekt za srednjoškolce iz Ukrajine koji borave u Hrvatskoj. Cilj je bio predstaviti im startup poduzetništvo u prehrambenom sektoru kao jednu od karijernih opcija, s obzirom da se radilo o učenicima završnih godina srednje škole.

Kada smo krenuli u istraživanje, došli smo do podatka da u cijeloj Hrvatskoj postoji ukupno 70 djece. Mi smo ih trebali 20 dovesti u Zagreb na bootcamp od dva dana. Zvučalo je kao nemoguća misija. U konačnici smo okupili i angažirali više od njih 20, ali ono što najviše pamtimo je njihova zahvalnost i zadovoljstvo sudjelovanjem u ovakvom programu.

Novo poglavlje s fokusom na izgradnju ekosustava

Jubilarna godina često sa sobom nosi neke korjenite promjene, a Smion tim krenuo je s idejom da osvježi vizualni identitet, no dok su tražili pomoć u promjeni vizualnog, dobili su sugestiju da promisle i o promjeni imena… Tako je nastao Smion.

Proces rebrendinga je trajao gotovo godinu dana, uz sve druge projekte i aktivnosti na kojima smo radili, trebalo je donijeti niz odluka, izraditi sadržaj i implementirati kroz razne materijale, web itd. Iako smo se savjetovali s drugim kolegama koji su prošli nedavno kroz isti preces, uzelo nam je mnogo više energije, vremena i resursa nego li smo planirali. I da, naučili smo dosta iz toga.

Postoji li neka unutarnja promjena koja će pratiti ovu vanjsku?

Mislim da smo na temelju iskustva i sagledavanja trenutnih potreba i trendova također i sami evoluirali. Smion smo predstavili kao “Ecosystem Development Hub” jer Smion se zalaže za pokretanje i razvoj poduzetničkih ekosustava. Ključan dio naše misije je stvarati zajednice, razvijati talente i pomoći poduzetnicima riješiti teške probleme u svijetu.

Kao Ecosystem Development Hub pružamo 4 ključna rješenja za potrebna za pokretanje i razvoj startup ekosustava.

Kroz strateško savjetovanje pomažemo izgraditi interne kapacitete onih koji će razvijati ekosustav i pružamo podršku u izgradnji startup ekosustava od samih početaka. Zatim pomažemo u izgradnji i razvoju zajednice, privlačenju dionika i njihov angažman kroz inovacijska događanja. Da bismo razvili talente unutar zajednice i omogućili pristup tržištu, provodimo edukacije i mentorsku podršku.

I u konačnici dizajniramo i implementiramo startup i inovacijske programe, specijalizirani za razvoj alata i programa za startupe u ranoj fazi. Od ideje do izlaska na tržište. Za što koristimo stručno znanje i podršku timovima prema najboljim praksama.

Za kraj, s obzirom na to da su vodili kroz proces inoviranja zbilja raznolike timove, od najmlađih do seniora, stručnjake iz raznih industrija, iz privatnog i javnog sektora, velike i male timove – zanimalo nas je postoji li jedna poruka i savjet koji bi svima njima mogli dati? Kaže Filip: “Budite jako strastveni oko problema koji želite riješiti.”

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.