Konzole su krive: Kratka povijest gubljenja sati pred televizorom

Konzole su krive: Kratka povijest gubljenja sati pred televizorom

Bez obzira na to koliko godina imate, sigurno ste barem jednom zaigrali barem nešto na nekoj od konzola, bilo to na NES-u još u osamdesetima, prvom PlayStationu u devedesetima ili na nekoj novijoj inačici u ovom tisućljeću. Konzole su postale skoro pa sastavni dio svakoga doma, a kako je od kultnog NES-a došlo do 4K rezolucije i HDR tehnologije, odlučili smo se prisjetiti s pristojnom dozom nostalgije.

konzole

Moj prvi susret s videoigrama bio je krajem devedesetih godina prošloga stoljeća, a iako je ljubav prema njima prerasla u hobi, a potom i u posao, svejedno nikako ne možete zaboraviti onaj prvi trenutak “zaljubljivanja”. Prva konzola na kojoj sam imao prilike nešto odigrati bila je jedna od one gomile klonova NES-a koji su upravo tih godina kružile našim prostorima.

Zapravo, nisam imao nikakvog pojma o ičemu što se zove Nintendo ili SEGA dok nisam došao u neke zrelije godine, a igre “na žute kazetice” bile su dosta dugo moja jedina stvarnost. Tek sada, kada se u mislima vratim u to doba, shvaćam kako su zapravo te žute kazete bile piratske kopije igara za NES, odnosno Famicom.

Naravno, djeci to ništa nije bitno, tako da je ovo vjerojatna životna priča barem polovine djece rođenih osamdesetih ili devedesetih na ovim prostorima. Ipak, mnogi od nas nisu nikada vidjeli NES ili Famicom, ali igre su nam bile vrlo poznate. Jedini problem je što se NES igrao 1985., a ja sam Excitebike na svom klonu Famicoma igrao vjerojatno i poslije 2000.

Nintendo Entertainment System/Famicom (1985.)

NES i univerzalna ljubav svih gamera prema njemu zaista je nešto posebno. Nintendova konzola na scenu je stala sredinom osamdesetih i vjerojatno u tom trenutku prilično izmijenila čitav gaming svijet. Za one koji nikada nisu igrali NES, mogu samo reći kako su podosta propustili, a iako je u osamdesetima broj konzola bio prilično velik (PCEngine, Genesis pa čak i originalni GameBoy), nijedna nije (barem na mene) ostavila toliki utjecaj kao NES/Famicom.

Naravno, za sve one koji češu glavu na spomen Famicoma, trebao bih objasniti o čemu se radi. Naime, Famicom je “originalni” NES, odnosno NES za tržište Japana. 

Ah, osamdesete.

Razlog za postojanje dvije vrste iste konzole jest recesija koja je pogodila tržište igara osamdesetih i srezala profite za masivnih 97%. Tada je bilo dostupno mnoštvo konzola, a ne treba zaboraviti i konkurenciju od strane računala.

Nintendo je zato Famicom “upakirao” u vrlo elegantno sivo kućište kako bi ga prodao, ne kao igračku, već kao zabavan uređaj za svaku dnevnu sobu – kako i danas gledamo na konzole. Da nije bilo ove odluke, tržište igara bi bilo bitno drugačije, a Nintendo ne bi prodao više od 30 milijuna konzola samo u SAD-u.

Famicom je originalni NES namijenjen tržištu Japana.

Kada je riječ o igrama, NES je na svojim velikim sivim kazetama donio originalnog Super Marija, što je samo po sebi razlog uključivanja u svaku moguću listu kultnih konzola, ali naravno da ne stajemo ovdje. NES je imao više-manje sve što vam treba na vrhuncu svoje moći:

  • Legend of Zelda
  • Castelvania
  • Super Mario Bros.
  • Balloon Fight
  • Donkey Kong
  • Mario (inače, omiljena igra mog tate)
  • Galaga
  • Excitebike

Vjerujem da bi svatko dao novce da može ove igre igrati danas na velikom televizoru i u lijepoj rezoluciji. Srećom za neke, Nintendo je ove godine izbacio NES Classic Edition, koji u sebi sadrži 30 najpoznatijih naslova za NES, radi preko HDMI ulaza i savršen je.

NES Classic za novo doba.

Jedini problem? Rasprodan je i u SAD-u.

Originalni PlayStation (1994.)

Kada je Sony 1988. sklopio dogovor s Nintendom kako bi svoju CD-ROM tehnologiju ugradili u tada nadolazeći SNES, rijetki su znali kako je riječ o dogovoru koji će obilježiti povijest igara. Stvar gaming legendi, Nintendo PlayStation, trebao je biti suradnja između dva giganta, ali je ipak tek dan nakon otkrivanja suradnje na CES sajmu 1991. Nintendo prekinuo sve veze sa Sonyjem, koji je zatim vjerojatno rekao: “Pa dobro, napravit ćemo mi svoju konzolu”, a ostalo je povijest. Ukratko.

Originalni PlayStation postavio je Sony kao globalni autoritet u konzolama i s više od 100 milijuna prodanih konzola osigurao da barem netko koga znate sigurno još ima PS1 negdje u kući. Ja znam da ja imam. PlayStation je bio konzola poslije koje je disk drive postao norma, što je jednostavno bilo i više nego dovoljno da ju lansira u sam vrh gaminga.

Imate li i vi svoj primjerak negdje kod kuće?

Kada je riječ o naslovima koji su uzdigli ovu konzolu u sam vrh gaming svemira, treba svakako spomenuti barem ove:

  • Crash Bandicoot
  • FIFA
  • PES
  • Gran Turismo
  • Resident Evil
  • Tekken
  • Tony Hawk’s Pro Skater

PlayStation 1 je vjerojatno toliko utkan u pop kulturu današnjice da mu ni NES ne dolazi blizu po sirovoj popularnosti. Dodajte tome i činjenicu kako je PlayStation ipak bio dostupan većem broju ljudi nego NES (u Hrvatskoj pogotovo) i dolazite do zaključka kako je velika većina današnjih gamera svoje prve doticaje sa”pravom” konzolom imalo upravo na ovom sivom ljepotanu.

Istina, Sony je 2000. izbacio i PSOne, ali meni nekako nikada neće biti toliko prirastao srcu kao originalni PS.

Xbox (2001.)

Microsoft je oduvijek bio tvrtka koja je radila jednu stvar vrlo dobro: operativne sustave. Vjerojatno je to bio razlog dosta čuđenja kada je 2001. izdao konzolu, koja je u gotovo svakom pogledu bila ispred svog vremena. Prije nego pričamo više o njoj, svakako treba znati jednu stvar: Xbox je uvijek bio lošije prodavan od PlayStationa i Sony je uvijek bio jača tvrtka kada je riječ o gamingu na konzolama, jer je, između ostalog, prvi počeo.

Originalni je Xbox bio pionir u nekim stvarima koje sada uzimamo zdravo za gotovo, poput toga da je bio prva konzola koja je u sebi imala hard disk. Danas je to sasvim normalno, ali u 2001. je ideja stavljanja hard diska u konzolu bila podosta revolucionarna. Disk, zajedno s sjajnim Xbox Live sustavom koji je omogućavao mrežno igranje i skidanje igara bez potrebe za diskom, učinili su Xbox pionirom nove generacije konzola, koja u malo drugačijem obliku traje i danas.

Xbox je po mnogočemu bio revolucionaran, ali opet je bio slabije prodavan od PlayStationa.

Budući da je Xbox imao i pravi ethernet port, online se igralo mnogo toga. Popularnost serijala Halo na Xboxu jedan je od razloga zašto su FPS igre i dalje vrlo popularne na konzolama, iako je, realno, lakše igrati na računalu. Xbox je uvijek lovio PlayStation kada je riječ o prodaji, ali nikako ga se ne smije zanemariti kao dostojnog suparnika, koji zaista ne zaostaje ni za čime, pogotovo danas.

PlayStation 4 PRO (2016.)

Ipak, 2016. je neko drugo vrijeme. Sve je online, sve je Wireless, sve je Wi-Fi. Sony PlayStation 4 PRO daleko je najimpresivnija konzola ikada napravljena, i njezine mogućnosti ne dostiže nitko, pa čak ni Xbox One S. Microsoft priprema tzv. Project Scorpio koji bi trebao biti mnogo bolji od PS4, ali ako nam ništa drugo u svijetu gaminga nije jasno, onda trebamo znati samo jedno: onaj koji je prvi vrlo vjerojatno pobjeđuje.

2016. godina zahtijeva i novu vrstu igraćih konzola.

4K i HDR su tehnologije budućnosti, a spajanje DualShock kontrolera s računalom putem Steama i PlayStation VR su samo neke od pogodnosti koje imate s ovom konzolom. Jednostavno je, ništa osim računala trenutno ne dolazi ni blizu novom PlayStationu kada je riječ o tehnologiji, ali se ipak postavlja pitanje broja ljudi koji zaista tu tehnologiju mogu iskoristiti.

Kao što sam i govorio u prethodnim tekstovima, PS4 Pro je savršen komad hardvera, ali nije razlog za upgrade ako već imate PS4 ili Xbox One. Ipak, nikako ne možemo Sonyju zanemariti kvalitetu novog PlayStationa, koji je u svakom slučaju jedno od najboljih rješenja za igranje koje trenutno možete naći (inače – trenutno možda najbolje na kojem možete nabaviti PS4 PRO jest webshop Hrvatskog Telekoma gdje uz tarife iz Magente 1 košta samo 1 kn, dok ostatak plaćate na rate).

Jedina mana? Forza je Xbox ekskluziva. Žao mi je, Sony, mene ste izgubili!

ponuda

Komentari

  1. Krešimir Šimunović

    Krešimir Šimunović

    27. 12. 2016. u 2:26 am Odgovori

    Sony Playstation prva konzola sa CD-ROM-om? Niti blizu istine, prva konzola je bila PC Engine CD-ROM (kao dodatak konzoli) 1988. godine. Philips CDi i Commodore CDTV su bili mulfiunkcijski uređaji sa mogućnoću igranja igrica,a pojavili su se 1991. godine. Sega Mega Drive je imala CD dodatak 1991. godine. Prva prava konzola sa ugrađenim CD-ROM uređajem je bila Commodore Amiga CD 32 1993. godine i prodavala se jako dobro u Europi dok Commodore nije bankrotirao. Kasnije su se pojavile konzole Atari Jaguar i 3DO koje su se pojavile 1993. godine te Sega Saturn koji se pojavio 1994. godine. Sve su imale ugrađene CD-ROM uređaje.

    • Ivan Šimić

      Ivan Šimić

      27. 12. 2016. u 9:48 am Odgovori

      Bok Krešimire,

      U potpunosti si u pravu, moj bed. Ono što sam mislio reći je da je PS1 zapravo označavao prelazak na disk medij sa cartridgea, ali nekako sam napisao nešto totalno drugačije. Hvala na kritici i impresivnom znanju o konzolama, i ispričavam se još jednom na pogrešci.
      Cheers

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Tehnologija

iPhone 11 – je li dovoljno dobar da me otjera s Androida?

Želite li dobiti autentično Apple iskustvo ne morate dati 15 tisuća kuna za iPhone 11 Pro Max, velike su šanse da će za veliku većinu ljudi i iPhone 11 biti vrlo dobar odabir.

Što ste propustili

Istraživanje

Veliko CX istraživanje: Za korisničko iskustvo banke, retail i bezalkoholna pića u Hrvatskoj zaslužile tek ocjenu – 3!

Peekator je hrvatski startup koji se bavi istraživanjem korisničkog iskustva, a nedavno obrađeni podaci više od 3000 anketiranih osoba, 13 tisuća komentara i 60 dubinskih intervjua bacili su potpuno novo svjetlo na uobičajene prakse na području tri značajna tržišta, a ovo je okvirna slika trenutnog stanja.

Izvještaj

Inchoo, Infinum i Hooloovoo do developera dopiru blogom, modnim brendom i “napuhanim” influencerima

Kako se brendirati kao dobro mjesto za posao prema developerima koji nisu impresionirani stolovima za stolni tenis ili igraćim konzolama? Otkrile su nam tri developerske tvrtke na konferenciji Employer Branding Zagreb.

Gaming

Razumjeti gamere, game dev i esport – otkud početi?

Pa možda najbolje od osnova: što je to tako dobro u igrama, ne potiču li one nasilje; zar razvoj video igara nije super zabavan posao i zašto esport još muku muči da postane punopravni sport? Kao dežurni gameri Netokracije, Ivan i ja preuzeli smo ovotjednu epizodu ne bi li vam odgovorima na ta pitanja približili svijet gaminga.

Izvještaj

Znate li otkud vam dolaze najbolji kandidati i kako se prijavljuju na vaše oglase?

O kandidatima, načinu kako se prijavljuju na poslove i kako uspješno doći do onih najkvalificiranijih otkrili smo više na Employer Branding konferenciji uz domaći regrutacijski alat TalentLyft.

Startupi i poslovanje

Toni Trivković, Split Tech City: Nismo htjeli slušati da se ne može, već pokazati da se može

“U Splitu je uvijek izazovno okupiti mlade na neko događanje. Njih dvjestotinjak na kišno subotnje jutro može značiti samo jedno - zaista su željeli motivaciju”.

Kolumna

Što vrh ima s time?

Kad te pozovu na panel s naslovom “Promjene dolaze s vrha (i kako do njega doći)?”, počneš opsesivno razmišljati o toj riječi - vrh.