Konzole su krive: Kratka povijest gubljenja sati pred televizorom

Konzole su krive: Kratka povijest gubljenja sati pred televizorom

Bez obzira na to koliko godina imate, sigurno ste barem jednom zaigrali barem nešto na nekoj od konzola, bilo to na NES-u još u osamdesetima, prvom PlayStationu u devedesetima ili na nekoj novijoj inačici u ovom tisućljeću. Konzole su postale skoro pa sastavni dio svakoga doma, a kako je od kultnog NES-a došlo do 4K rezolucije i HDR tehnologije, odlučili smo se prisjetiti s pristojnom dozom nostalgije.

konzole

Moj prvi susret s videoigrama bio je krajem devedesetih godina prošloga stoljeća, a iako je ljubav prema njima prerasla u hobi, a potom i u posao, svejedno nikako ne možete zaboraviti onaj prvi trenutak “zaljubljivanja”. Prva konzola na kojoj sam imao prilike nešto odigrati bila je jedna od one gomile klonova NES-a koji su upravo tih godina kružile našim prostorima.

Zapravo, nisam imao nikakvog pojma o ičemu što se zove Nintendo ili SEGA dok nisam došao u neke zrelije godine, a igre “na žute kazetice” bile su dosta dugo moja jedina stvarnost. Tek sada, kada se u mislima vratim u to doba, shvaćam kako su zapravo te žute kazete bile piratske kopije igara za NES, odnosno Famicom.

Naravno, djeci to ništa nije bitno, tako da je ovo vjerojatna životna priča barem polovine djece rođenih osamdesetih ili devedesetih na ovim prostorima. Ipak, mnogi od nas nisu nikada vidjeli NES ili Famicom, ali igre su nam bile vrlo poznate. Jedini problem je što se NES igrao 1985., a ja sam Excitebike na svom klonu Famicoma igrao vjerojatno i poslije 2000.

Nintendo Entertainment System/Famicom (1985.)

NES i univerzalna ljubav svih gamera prema njemu zaista je nešto posebno. Nintendova konzola na scenu je stala sredinom osamdesetih i vjerojatno u tom trenutku prilično izmijenila čitav gaming svijet. Za one koji nikada nisu igrali NES, mogu samo reći kako su podosta propustili, a iako je u osamdesetima broj konzola bio prilično velik (PCEngine, Genesis pa čak i originalni GameBoy), nijedna nije (barem na mene) ostavila toliki utjecaj kao NES/Famicom.

Naravno, za sve one koji češu glavu na spomen Famicoma, trebao bih objasniti o čemu se radi. Naime, Famicom je “originalni” NES, odnosno NES za tržište Japana. 

Ah, osamdesete.

Razlog za postojanje dvije vrste iste konzole jest recesija koja je pogodila tržište igara osamdesetih i srezala profite za masivnih 97%. Tada je bilo dostupno mnoštvo konzola, a ne treba zaboraviti i konkurenciju od strane računala.

Nintendo je zato Famicom “upakirao” u vrlo elegantno sivo kućište kako bi ga prodao, ne kao igračku, već kao zabavan uređaj za svaku dnevnu sobu – kako i danas gledamo na konzole. Da nije bilo ove odluke, tržište igara bi bilo bitno drugačije, a Nintendo ne bi prodao više od 30 milijuna konzola samo u SAD-u.

Famicom je originalni NES namijenjen tržištu Japana.

Kada je riječ o igrama, NES je na svojim velikim sivim kazetama donio originalnog Super Marija, što je samo po sebi razlog uključivanja u svaku moguću listu kultnih konzola, ali naravno da ne stajemo ovdje. NES je imao više-manje sve što vam treba na vrhuncu svoje moći:

  • Legend of Zelda
  • Castelvania
  • Super Mario Bros.
  • Balloon Fight
  • Donkey Kong
  • Mario (inače, omiljena igra mog tate)
  • Galaga
  • Excitebike

Vjerujem da bi svatko dao novce da može ove igre igrati danas na velikom televizoru i u lijepoj rezoluciji. Srećom za neke, Nintendo je ove godine izbacio NES Classic Edition, koji u sebi sadrži 30 najpoznatijih naslova za NES, radi preko HDMI ulaza i savršen je.

NES Classic za novo doba.

Jedini problem? Rasprodan je i u SAD-u.

Originalni PlayStation (1994.)

Kada je Sony 1988. sklopio dogovor s Nintendom kako bi svoju CD-ROM tehnologiju ugradili u tada nadolazeći SNES, rijetki su znali kako je riječ o dogovoru koji će obilježiti povijest igara. Stvar gaming legendi, Nintendo PlayStation, trebao je biti suradnja između dva giganta, ali je ipak tek dan nakon otkrivanja suradnje na CES sajmu 1991. Nintendo prekinuo sve veze sa Sonyjem, koji je zatim vjerojatno rekao: “Pa dobro, napravit ćemo mi svoju konzolu”, a ostalo je povijest. Ukratko.

Originalni PlayStation postavio je Sony kao globalni autoritet u konzolama i s više od 100 milijuna prodanih konzola osigurao da barem netko koga znate sigurno još ima PS1 negdje u kući. Ja znam da ja imam. PlayStation je bio konzola poslije koje je disk drive postao norma, što je jednostavno bilo i više nego dovoljno da ju lansira u sam vrh gaminga.

Imate li i vi svoj primjerak negdje kod kuće?

Kada je riječ o naslovima koji su uzdigli ovu konzolu u sam vrh gaming svemira, treba svakako spomenuti barem ove:

  • Crash Bandicoot
  • FIFA
  • PES
  • Gran Turismo
  • Resident Evil
  • Tekken
  • Tony Hawk’s Pro Skater

PlayStation 1 je vjerojatno toliko utkan u pop kulturu današnjice da mu ni NES ne dolazi blizu po sirovoj popularnosti. Dodajte tome i činjenicu kako je PlayStation ipak bio dostupan većem broju ljudi nego NES (u Hrvatskoj pogotovo) i dolazite do zaključka kako je velika većina današnjih gamera svoje prve doticaje sa”pravom” konzolom imalo upravo na ovom sivom ljepotanu.

Istina, Sony je 2000. izbacio i PSOne, ali meni nekako nikada neće biti toliko prirastao srcu kao originalni PS.

Xbox (2001.)

Microsoft je oduvijek bio tvrtka koja je radila jednu stvar vrlo dobro: operativne sustave. Vjerojatno je to bio razlog dosta čuđenja kada je 2001. izdao konzolu, koja je u gotovo svakom pogledu bila ispred svog vremena. Prije nego pričamo više o njoj, svakako treba znati jednu stvar: Xbox je uvijek bio lošije prodavan od PlayStationa i Sony je uvijek bio jača tvrtka kada je riječ o gamingu na konzolama, jer je, između ostalog, prvi počeo.

Originalni je Xbox bio pionir u nekim stvarima koje sada uzimamo zdravo za gotovo, poput toga da je bio prva konzola koja je u sebi imala hard disk. Danas je to sasvim normalno, ali u 2001. je ideja stavljanja hard diska u konzolu bila podosta revolucionarna. Disk, zajedno s sjajnim Xbox Live sustavom koji je omogućavao mrežno igranje i skidanje igara bez potrebe za diskom, učinili su Xbox pionirom nove generacije konzola, koja u malo drugačijem obliku traje i danas.

Xbox je po mnogočemu bio revolucionaran, ali opet je bio slabije prodavan od PlayStationa.

Budući da je Xbox imao i pravi ethernet port, online se igralo mnogo toga. Popularnost serijala Halo na Xboxu jedan je od razloga zašto su FPS igre i dalje vrlo popularne na konzolama, iako je, realno, lakše igrati na računalu. Xbox je uvijek lovio PlayStation kada je riječ o prodaji, ali nikako ga se ne smije zanemariti kao dostojnog suparnika, koji zaista ne zaostaje ni za čime, pogotovo danas.

PlayStation 4 PRO (2016.)

Ipak, 2016. je neko drugo vrijeme. Sve je online, sve je Wireless, sve je Wi-Fi. Sony PlayStation 4 PRO daleko je najimpresivnija konzola ikada napravljena, i njezine mogućnosti ne dostiže nitko, pa čak ni Xbox One S. Microsoft priprema tzv. Project Scorpio koji bi trebao biti mnogo bolji od PS4, ali ako nam ništa drugo u svijetu gaminga nije jasno, onda trebamo znati samo jedno: onaj koji je prvi vrlo vjerojatno pobjeđuje.

2016. godina zahtijeva i novu vrstu igraćih konzola.

4K i HDR su tehnologije budućnosti, a spajanje DualShock kontrolera s računalom putem Steama i PlayStation VR su samo neke od pogodnosti koje imate s ovom konzolom. Jednostavno je, ništa osim računala trenutno ne dolazi ni blizu novom PlayStationu kada je riječ o tehnologiji, ali se ipak postavlja pitanje broja ljudi koji zaista tu tehnologiju mogu iskoristiti.

Kao što sam i govorio u prethodnim tekstovima, PS4 Pro je savršen komad hardvera, ali nije razlog za upgrade ako već imate PS4 ili Xbox One. Ipak, nikako ne možemo Sonyju zanemariti kvalitetu novog PlayStationa, koji je u svakom slučaju jedno od najboljih rješenja za igranje koje trenutno možete naći (inače – trenutno možda najbolje na kojem možete nabaviti PS4 PRO jest webshop Hrvatskog Telekoma gdje uz tarife iz Magente 1 košta samo 1 kn, dok ostatak plaćate na rate).

Jedina mana? Forza je Xbox ekskluziva. Žao mi je, Sony, mene ste izgubili!

Komentari

  1. Krešimir Šimunović

    Krešimir Šimunović

    27. 12. 2016. u 2:26 am Odgovori

    Sony Playstation prva konzola sa CD-ROM-om? Niti blizu istine, prva konzola je bila PC Engine CD-ROM (kao dodatak konzoli) 1988. godine. Philips CDi i Commodore CDTV su bili mulfiunkcijski uređaji sa mogućnoću igranja igrica,a pojavili su se 1991. godine. Sega Mega Drive je imala CD dodatak 1991. godine. Prva prava konzola sa ugrađenim CD-ROM uređajem je bila Commodore Amiga CD 32 1993. godine i prodavala se jako dobro u Europi dok Commodore nije bankrotirao. Kasnije su se pojavile konzole Atari Jaguar i 3DO koje su se pojavile 1993. godine te Sega Saturn koji se pojavio 1994. godine. Sve su imale ugrađene CD-ROM uređaje.

    • Ivan Šimić

      Ivan Šimić

      27. 12. 2016. u 9:48 am Odgovori

      Bok Krešimire,

      U potpunosti si u pravu, moj bed. Ono što sam mislio reći je da je PS1 zapravo označavao prelazak na disk medij sa cartridgea, ali nekako sam napisao nešto totalno drugačije. Hvala na kritici i impresivnom znanju o konzolama, i ispričavam se još jednom na pogrešci.
      Cheers

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nasmijali smo se ‘Otvorenom’, a unutar IT zajednice se hejtamo, ne podržavamo – i ne poznajemo?

Jučerašnje Otvoreno dokaz je da ni javnost ni država i dalje ne razumiju IT. Može li tehnološka zajednica konačno pokazati razumijevanje sama prema sebi?

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Što ste propustili

Kultura 2.0

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

Intervju

Ovako izgleda Nanobitov proces razvoja igara koje svakodnevno igraju stotine tisuća ljudi

Hollywood Story i My Story jednostavno je igrati, ali koliko je jednostavno - ili komplicirano - napraviti uspješne 'casual' igre?

Startupi i poslovanje

I ove godine na Ladies of New Business, ali online! 5. i 6. studenog bavimo se temama o vodstvu

Kako osigurati kapital i u krizi, kako vođenjem drugih ne zaboraviti na sebe, koji su to izazovi upravljanja timovima i resursima u "novom normalnom" - pokrivamo sve bitne teme o ženskom vodstvu i poduzetništvu u doba krize na Ladies of New Business konferenciji.

Kultura 2.0

Ravnateljica preloške knjižnice okupila igrače Harry Potter igre od Las Vegasa do Hong Konga i napravila izložbu njihovih knjižnica

Maja Lesinger četiri je mjeseca radila na virtualnoj međunarodnoj izložbi Harry Potter: Wizards Unite the Libraries u koju su se uključili igrači, a posebice knjižničari diljem svijeta. No, baš njena knjižnica iz Preloga nije mogla završiti u izložbi jer nije mjesto od interesa u samoj igri.

Startupi i poslovanje

Bivši investitor u 500 Startups savjetuje hrvatske startupe: Akvizirajte klijente i korisnike od kojih ćete učiti!

Marvin Liao već 10 godina ulaže u startupe u srednjoj i istočnoj Europi, u zemljama poput Srbije i Ukrajine. U razgovoru za Netokracija Podcast daje praktične savjete za hrvatske tehnološke poduzetnike u doba pandemije!

Startupi i poslovanje

U Hrvatskoj se za poduzetništvo odlučuje tek svaki 12. građanin, možemo li to kao digitalna zajednica promijeniti?

Ako nema poduzetnika, nema niti poduzetničkog ekosustava, a u Hrvatskoj je niz uzroka doveo do toga da patimo od kroničnog manjka poduzetničke aktivnosti - postoji li među digitalcima znanje i energija da se to promijeni?