Autorizacija plaćanja selfijem mijenja način na koji kupujemo

Autorizacija plaćanja selfijem i otiskom prsta promijenit će način na koji kupujemo online

Prema istraživanju Masterindex, u Hrvata je sve veća svijest o beskontaktnim plaćanjima, koja se od svibnja 2014. godine sa 63% povećala na 90% u svibnju 2015., a potom i na 95% u travnju 2016. godine. No, koliko se zapravo ovaj oblik plaćanja koristi i kamo ovaj trend ide, otkriva nam Sanja Žigić, direktorica tvrtke MasterCard u Hrvatskoj.

Sanja Zigic

Isto istraživanje otkriva i korištenje beskontaktnih plaćanja – ono se povećalo s 10% u svibnju 2014., preko 32% u svibnju 2015. na 40% u travnju 2016. godine. Sve to pokazuje da Hrvati vole plaćati brzo i sigurno, jednostavnim prislanjanjem kartice na POS uređaj, što je idealan način za male kupnje do 100 kuna, bez PIN-a ili potpisa, ali i za iznose veće od 100 kuna za koje su PIN ili potpis potrebni, kaže Sanja Žigić i osvrće se na trend beskontaktnog plaćanja u Europi.

Europljani koriste beskontaktne kartice i obavljaju mobilna plaćanju preko uređaja s NFC tehnologijom u 36 zemalja, bez obzira radi li se o trgovačkim lancima, trgovinama, parkiralištima, samoposlužnim automatima, javnom gradskom prijevozu ili taksi prijevoznicima. Obujam potrošnje ostvarene MasterCard i Maestro beskontaktnim karticama je u 2015. narastao za čak 183% u odnosu na godinu prije. Podaci su ujedno pokazali da je u 2015. broj izdanih beskontaktnih kartica i uređaja porastao za 50% te da je u četvrtom kvartalu 2015. u prosjeku 13% svih transakcija izvršenih na prodajnim mjestima u Europi bilo beskontaktno.

Idealan primjer je javni prijevoz u Londonu. Naime, ondje je 2012. omogućeno plaćanje prijevoza u busu i metrou beskontaktnim karticama. Transakcije su brže, gužve su manje, a svakodnevica putnika jednostavnija. Također, prema bazi podataka MasterCard Data Warehouse, u Češkoj je u 2015. godini čak 77% MasterCard transakcija provedenih u trgovinama bilo beskontaktno, u Poljskoj ta brojka iznosi 55%, Mađarskoj 40% te u Slovačkoj 38%. U četvrtom kvartalu 2015. godine u prosjeku je 13% svih transakcija izvršenih na prodajnim mjestima u Europi bilo beskontaktno.

Volimo biti povezani

Woman shopping online --- Image by © Laura Doss/Corbis

Korisnicima se sviđa ono što im ubrzava i pojednostavljuje svakodnevni život, smatra naša sugovornica, a beskontaktno plaćanje poprilično je promijenilo način ne samo na koji kupujemo, nego i na koji koristimo mobilne uređaje koji su nekoć bili namijenjeni prvenstveno – komunikaciji.

Digitalni svijet pruža više prilika za povezivanje trgovaca i kupaca, a time potiče evoluciju kupnje i plaćanja. Prema podacima GSMA Intelligencea, u svibnju 2016. na svijetu postoji više od 7,8 milijardi mobilnih priključaka te više od 4,7 milijardi korisnika mobilnih telefona, što predstavlja rast od 4,7%, odnosno 4,76% u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Ove brojke još jednom potvrđuju da mobilna tehnologija postaje sve popularnija kod potrošača, a novo mjesto trgovine se, osim na zaslone računala, seli na zaslone pametnih telefona. Tako se predviđa da će korisnici mobilnih telefona i tableta do 2019. ostvariti gotovo 200 milijardi mobilnih transakcija pri online kupnji godišnje. Mogućnosti koje nude pametni telefoni u kombinaciji s najnovijim standardima platnih terminala postavljenih u posljednje četiri godine u Europi vode prema budućnosti u kojoj će svugdje biti dostupna plaćanja pametnim telefonima.

Nova tehnologija samo otkriva i potiče onaj iskonski ljudski nagon – volimo biti povezani. Kao što volimo u svakom trenutku komunicirati s nama dragim osobama, tako sve više želimo u bilo kojem trenutku osjetiti povezanost s omiljenim brendovima ili kupovati u omiljenoj trgovini. Želimo uslugu prilagođenu i povezanu s nama, zato ovaj trend pruža beskonačne mogućnosti.

U dinamičnom svijetu tvrtke moraju ostati inovativne, stoga nije čudno da se u implementaciji rješenja i inovacija i MasterCard obraća startupima. Od 2014. kroz program Start Path ova je tvrtka pružila operativnu podršku, mentorstvo i ulaganja za više od 60 startupa. Startupi koji sudjeluju u programu mogu očekivati poslovne mogućnosti u MasterCardu, pristup partnerima kompanije, a na raspolaganju su im i mentori posebno prilagođeni njihovim potrebama. Tu su i bliske suradnje s europskim startupima kao što su Rainbird, dopay, Invoice Sharing i Universal Basket – primjerice, Rainbird koristi tehnologiju umjetne inteligencije kako bi razvio alat za prodajno savjetovanje za MasterCard.

Mobilni novčanici ubrzat će i olakšati kupovinu

MasterCard photo library2013

Potrošači traže digitalne prečice, ali tu treba imati u prvom planu i sigurnost, posebice kod online kupovine. Naša sugovornica tu ističe rješenje MasterCard® SecureCode, osobni kod poznat korisniku kartice i banci, no ne i trgovcima. Na ovaj način korisnici kartica mogu biti sigurni da će svaka njihova transakcija biti zasebno provjerena i odobrena.

Naše istraživanje MasterIndex iz izdanja u izdanje potvrđuje da je internetska kupnja sve popularnija među Hrvatima što nam ukazuje na to da potrošači traže digitalne prečice koje pružaju brzinu, jednostavnost i odlično iskustvo te nagovješćuje da smo spremni i za sljedeći stupanj u razvoju plaćanja – digitalna rješenja poput našeg MasterPassa. Ovaj digitalni novčanik pojednostavljuje iskustvo internetske kupnje i plaćanja i čini ga mogućim sa svih povezanih uređaja, bilo u fizičkim prodavaonicama, iz mobilnih aplikacija ili na internetu, a očekuje se i u Hrvatskoj.

Mobilni novčanici će pokazati svoju snagu ubrzavanjem i olakšavanjem procesa kupnje u online svijetu jer oni, osim funkcije plaćanja, omogućuju i da se identificirate kao korisnik ili odobrite plaćanje biometrijskim zapisom. Autorizacija plaćanja selfijem i otiskom prsta je već prisutna na tržištu i u nadolazećim godinama će promijeniti i olakšati način na koji kupujemo i plaćamo online.

A kako razvijati proizvode za digitalnu trgovinu, MasterCard će otkriti 1. lipnja na OMGcommerceu. Predbilježite se na newsletter i osigurajte si prioritetni popust!

[yikes-mailchimp form=”1″ submit=”Želim prioritetni popust za OMGcommerce!”]

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.