Autorizacija plaćanja selfijem mijenja način na koji kupujemo

Autorizacija plaćanja selfijem i otiskom prsta promijenit će način na koji kupujemo online

Prema istraživanju Masterindex, u Hrvata je sve veća svijest o beskontaktnim plaćanjima, koja se od svibnja 2014. godine sa 63% povećala na 90% u svibnju 2015., a potom i na 95% u travnju 2016. godine. No, koliko se zapravo ovaj oblik plaćanja koristi i kamo ovaj trend ide, otkriva nam Sanja Žigić, direktorica tvrtke MasterCard u Hrvatskoj.

Sanja Zigic

Isto istraživanje otkriva i korištenje beskontaktnih plaćanja – ono se povećalo s 10% u svibnju 2014., preko 32% u svibnju 2015. na 40% u travnju 2016. godine. Sve to pokazuje da Hrvati vole plaćati brzo i sigurno, jednostavnim prislanjanjem kartice na POS uređaj, što je idealan način za male kupnje do 100 kuna, bez PIN-a ili potpisa, ali i za iznose veće od 100 kuna za koje su PIN ili potpis potrebni, kaže Sanja Žigić i osvrće se na trend beskontaktnog plaćanja u Europi.

Europljani koriste beskontaktne kartice i obavljaju mobilna plaćanju preko uređaja s NFC tehnologijom u 36 zemalja, bez obzira radi li se o trgovačkim lancima, trgovinama, parkiralištima, samoposlužnim automatima, javnom gradskom prijevozu ili taksi prijevoznicima. Obujam potrošnje ostvarene MasterCard i Maestro beskontaktnim karticama je u 2015. narastao za čak 183% u odnosu na godinu prije. Podaci su ujedno pokazali da je u 2015. broj izdanih beskontaktnih kartica i uređaja porastao za 50% te da je u četvrtom kvartalu 2015. u prosjeku 13% svih transakcija izvršenih na prodajnim mjestima u Europi bilo beskontaktno.

Idealan primjer je javni prijevoz u Londonu. Naime, ondje je 2012. omogućeno plaćanje prijevoza u busu i metrou beskontaktnim karticama. Transakcije su brže, gužve su manje, a svakodnevica putnika jednostavnija. Također, prema bazi podataka MasterCard Data Warehouse, u Češkoj je u 2015. godini čak 77% MasterCard transakcija provedenih u trgovinama bilo beskontaktno, u Poljskoj ta brojka iznosi 55%, Mađarskoj 40% te u Slovačkoj 38%. U četvrtom kvartalu 2015. godine u prosjeku je 13% svih transakcija izvršenih na prodajnim mjestima u Europi bilo beskontaktno.

Volimo biti povezani

Woman shopping online --- Image by © Laura Doss/Corbis

Korisnicima se sviđa ono što im ubrzava i pojednostavljuje svakodnevni život, smatra naša sugovornica, a beskontaktno plaćanje poprilično je promijenilo način ne samo na koji kupujemo, nego i na koji koristimo mobilne uređaje koji su nekoć bili namijenjeni prvenstveno – komunikaciji.

Digitalni svijet pruža više prilika za povezivanje trgovaca i kupaca, a time potiče evoluciju kupnje i plaćanja. Prema podacima GSMA Intelligencea, u svibnju 2016. na svijetu postoji više od 7,8 milijardi mobilnih priključaka te više od 4,7 milijardi korisnika mobilnih telefona, što predstavlja rast od 4,7%, odnosno 4,76% u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Ove brojke još jednom potvrđuju da mobilna tehnologija postaje sve popularnija kod potrošača, a novo mjesto trgovine se, osim na zaslone računala, seli na zaslone pametnih telefona. Tako se predviđa da će korisnici mobilnih telefona i tableta do 2019. ostvariti gotovo 200 milijardi mobilnih transakcija pri online kupnji godišnje. Mogućnosti koje nude pametni telefoni u kombinaciji s najnovijim standardima platnih terminala postavljenih u posljednje četiri godine u Europi vode prema budućnosti u kojoj će svugdje biti dostupna plaćanja pametnim telefonima.

Nova tehnologija samo otkriva i potiče onaj iskonski ljudski nagon – volimo biti povezani. Kao što volimo u svakom trenutku komunicirati s nama dragim osobama, tako sve više želimo u bilo kojem trenutku osjetiti povezanost s omiljenim brendovima ili kupovati u omiljenoj trgovini. Želimo uslugu prilagođenu i povezanu s nama, zato ovaj trend pruža beskonačne mogućnosti.

U dinamičnom svijetu tvrtke moraju ostati inovativne, stoga nije čudno da se u implementaciji rješenja i inovacija i MasterCard obraća startupima. Od 2014. kroz program Start Path ova je tvrtka pružila operativnu podršku, mentorstvo i ulaganja za više od 60 startupa. Startupi koji sudjeluju u programu mogu očekivati poslovne mogućnosti u MasterCardu, pristup partnerima kompanije, a na raspolaganju su im i mentori posebno prilagođeni njihovim potrebama. Tu su i bliske suradnje s europskim startupima kao što su Rainbird, dopay, Invoice Sharing i Universal Basket – primjerice, Rainbird koristi tehnologiju umjetne inteligencije kako bi razvio alat za prodajno savjetovanje za MasterCard.

Mobilni novčanici ubrzat će i olakšati kupovinu

MasterCard photo library2013

Potrošači traže digitalne prečice, ali tu treba imati u prvom planu i sigurnost, posebice kod online kupovine. Naša sugovornica tu ističe rješenje MasterCard® SecureCode, osobni kod poznat korisniku kartice i banci, no ne i trgovcima. Na ovaj način korisnici kartica mogu biti sigurni da će svaka njihova transakcija biti zasebno provjerena i odobrena.

Naše istraživanje MasterIndex iz izdanja u izdanje potvrđuje da je internetska kupnja sve popularnija među Hrvatima što nam ukazuje na to da potrošači traže digitalne prečice koje pružaju brzinu, jednostavnost i odlično iskustvo te nagovješćuje da smo spremni i za sljedeći stupanj u razvoju plaćanja – digitalna rješenja poput našeg MasterPassa. Ovaj digitalni novčanik pojednostavljuje iskustvo internetske kupnje i plaćanja i čini ga mogućim sa svih povezanih uređaja, bilo u fizičkim prodavaonicama, iz mobilnih aplikacija ili na internetu, a očekuje se i u Hrvatskoj.

Mobilni novčanici će pokazati svoju snagu ubrzavanjem i olakšavanjem procesa kupnje u online svijetu jer oni, osim funkcije plaćanja, omogućuju i da se identificirate kao korisnik ili odobrite plaćanje biometrijskim zapisom. Autorizacija plaćanja selfijem i otiskom prsta je već prisutna na tržištu i u nadolazećim godinama će promijeniti i olakšati način na koji kupujemo i plaćamo online.

A kako razvijati proizvode za digitalnu trgovinu, MasterCard će otkriti 1. lipnja na OMGcommerceu. Predbilježite se na newsletter i osigurajte si prioritetni popust!

[yikes-mailchimp form=”1″ submit=”Želim prioritetni popust za OMGcommerce!”]

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?