Davor Runje: "Ovakav panel trebaju prvenstveno čuti muškarci..."

Davor Runje: “Ovakav panel trebaju prvenstveno čuti i muškarci, žene već znaju kako ih se diskriminira…”

Što muškarci mogu naučiti od muškaraca na "ženskoj" konferenciji? Diskriminacija nam dolazi prirodno, često ju ne primjećujemo - ali tim više moramo uložiti trud da je postanemo svjesni. Evo kako to rade poznata imena hrvatske IT scene...

Danas u jutarnjim satima održan je prvi dio programa dvodnevne, online konferencije Ladies of New Business: uzorITe. U organizaciji Netokracije, a uz podršku Raiffeisen banke i Infobipa te medijskog partnera zadovoljna.hr, ovo proljetno izdanje Ladies konferencije posvetili smo ženskim uzorima u IT industriji.

Međutim, ovaj izvještaj o danas održanom panelu odvest će vas na drugu stranu te priče – na mušku perspektivu o pitanjima raznolikosti u IT industriji. Na raspravi koju je moderirao naš Ivan Šimić, pridružili su nam se Ivan Knezović, izvršni direktor IT-ja u Raiffeisenbank Hrvatska, Davor Runje, serijski poduzetnik i predsjednik udruge CISEx te Dražen Oreščanin, predsjednik uprave tvrtke Poslovna inteligencija.

Tri glave su pametnije od dvije, ali ne ako su identične

Davor je panel otvorio pričom kako je sebi uveo jedno zanimljivo pravilo – da ne surađuje niti ima ikakvog posla s tvrtkama i udruženjima gdje nema žena. To je pravilo, “posudio” kako kaže, od jednog uspješnog investitora kojeg je upoznao u Londonu, a koji mu se povjerio:

Ja ako imam tim gdje su svi samo bijeli muškarci, nema šanse da razgovaram s njima, kamoli investiram. Moraš biti šaren na neki način…

Davor je tako počeo doslovno primjenjivati isto pravilo, ali osim što iza njega stoji dobra priča to je i praktična poslovna odluka:

Ako želiš raditi sa mnom ili me imati negdje moj odgovor je “ne može ako su svi muški” – prvi uvjet je neka raznolikost. I to zvuči dobro ovako za prepričavanje, ali poanta je da u praksi to itekako ima smisla. Svi kažu da su dvije glave pametnije od jedne, tri od dvije i tako dalje… Ali ako su tri glave identične onda nisu pametnije.

Vama treba raznolikost da bi vidjeli stvari iz različitih kuteva. Trebate imati različite talente, različite temperamente, različite poglede na svijet, različita iskustva i pozadinske priče i dobit ćete puno bolje timove jer su puno fleksibilniji da se prilagode. Ako imate petoricu copy-pasteanih FER-ovaca, imate pet kopija istog čovjeka… nije to neka sreća.

Preispitujte sebe i koliko ste privilegirani!

Nije prošlo dugo do kad nije stigao i prvi komentar na to kako muškarci na vodećim pozicijama reagiraju na Davorove uvjete i primjedbe da nema dovoljno raznolikosti. Davor ističe da obično ne budu šokirani time što on to govori već na vlastitu sljepoću da primijete takve stvari.

Mi toga često uopće nismo svjesni. Mi ne diskriminiramo, barem većina ljudi, zato što imamo zle namjere. To vam je auto-pilot. Volite biti okruženi sebi sličnima pa birate najsličnije – ne samo po spolu, nego i po političkim uvjerenjima, To je prirodna tendencija. Ono što zapravo moramo je dekonstruirati to – što sam u nekom trenutku i sam shvatio, koliko sam privilegiran u svakom pogledu. Onda kad to osvijestite počnete razmišljati, a dobro, kako da funkcioniram s ljudima koji su imali manje dobre karte…

Nama je toliko prirodno da diskriminiramo, zaključuje Davor i ako se aktivno ne borimo protiv toga to će se samo nastaviti. Dražen se apsolutno slaže da diskriminacija neće nestati ako se o njoj ne priča te ističe da mi, kao IT zajednica, moramo biti svjesni da dobrim dijelom živimo u nekakvom balonu i da smo manjina u ovom društvu:

Dakle, moramo biti svjesni svega ovog što se događalo u Americi s #metoo pokretom pa tako i u Hrvatskoj po fakultetima, ali probajte zamisliti kako to izgleda u ruralnim sredinama ili u državnim tvrtkama, tekstilnoj industriji… Diskriminacija je velik problem. Neće to nestati, moramo se boriti protiv toga.

Dražen kao su-osnivač Poslovne inteligencije može se pohvaliti da je dio tih pozitivnih promjena. Naime, ovu poznatu hrvatsku analitičku tvrtku vodi s dvije žene – Anitom Cvetić Oreščanin i Lidijom Karagom. A sve je to donekle utjecalo i na strukturu tvrtke u cijelosti pa je u Poslovnoj inteligenciji danas odnos žena i muškaraca otprilike 50/50.

Ulaganje u vertikalni i horizontalni napredak zaposlenika treba biti zadaća svake tvrtke

Još jedan od svijetlih primjera na našoj sceni jest Raiffeisen banka, a njihov Ivan Knezović, nije publiku osvojio pričom, već brojkama. Naime, u RBA danas radi 1800 ljudi, od kojih su 75% djelatnika žene!

Istina, taj broj se nešto smanjuje u menadžmentu (67%) i u upravi (50% žena), ali činjenica jest da su jedna od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj koja, takoreći, imaju takvu strukturu. Ipak, ni njih ne može zaobići situacija da u određenim odjelima prevladavaju muškarci, poput sistemskog inženjerstva ili odjela potražnje gdje prevladavaju žene – čime se ponajviše ocrtava situacija na tržištu rada.

Možda je baš zato ovdje najvažnije istaknuti odgovor na pitanje što s onim ženama koje ne žele preuzeti menadžerske pozicije niti da ih se gura negdje samo radi kvota – te kako pristupiti poticanju njihovog napretka.

Ivan smatra da to treba biti redovni proces bilo koje tvrtke. U smislu omogućavanja najboljim ljudima da napreduju – od Succesor programa do različitih edukacija i drugih mogućnosti, dodao je. Ipak, kad je u pitanju napredak, ističe kako unatoč pozitivnoj diskriminaciji nije cilj gurati nekoga protiv volje na menadžersku ulogu. Važnije je da tvrtka onda ponudi druge mogućnosti napredovanja, objašnjava i na primjeru:

Iz moje perspektive, spol je nebitan. Ali kako sam prije rekao, smatram da bi ženama svakako na početku trebalo dati malo veću “prednost” da se dokažu, no kasnije, u profesionalnom životu kada si izgrađen stručnjak, ne vidim posebnu potrebu dalje utjecati na to van toga da se treba redovito i otvoreno komunicirati.

Bitno mi je da se top ljudi zadrže u kompaniji, a zadržavaju se tako što imaju mogućnost napretka i mogućnost razvijanja kako ekspertne tako i menadžerske uloge. Osobno, zašto stvarno volim raditi u RBA, pogotovo u IT-ju – zato što imate mogućnost napretka plaćom neovisno o tome da li idete u menadžment ili ne. To u nekim kompanijama, gdje sam radio, i drugdje što sam vidio – nije mogućnost.

Znači, najčešće je slučaj da dođete do neke razine gdje, da bi napredovali, morate prijeći u menadžment da bi imali neku bolju plaću. Ovdje to nije slučaj. Primjerice, ja bi uz neku ekspertnu ulogu mogao imati istu plaću kao sada kada sam izvršni direktor. I to je nešto što je bitno u vezi napretka neovisno o spolu.

Ali kolega, zašto te ne zanima Ladies?

Pričalo se tu još dosta o privilegijama, aktivnoj i pasivnoj diskriminaciji, o roditeljskim i rodiljnim dopustima, zašto je obitelj bitna u postavljanju temelja za razumijevanje tih problema, da li diskriminacija može nestati sama od sebe ako se o njoj ne priča… Tako da svakako pogledajte što su o svemu komentirali Davor, Ivan i Dražen na snimci prvog dana konferencije koja je automatski dostupna na Facebooku. Panel o kojem ste čitali sad ukratko, kreće od 01:02:37.

Ladies of New Business: uzorITe

Pratite prijenos Netokracijine konferencije Ladies of New Business – uzorITe! Proljetno izdanje posvećeno je ženskim uzorima u IT industriji! 📣 Pitanja postavljajte u komentarima, a naši moderatori će izabrati najzanimljivija i postaviti ih govornicima!

Posted by Netokracija on Thursday, March 18, 2021

Inače, na samom početku čeka vas predavanje bivše Facebookovke, Mirte Stantić, s kojom sam nedavno baš imala intervju ususret konferenciji, a koja je nas je upoznala s tim kako u praksi jedne od najvećih tehnoloških kompanija izgleda aktivan rad na raznolikosti. Nakon Mirte, možete poslušati i fireside chat (00:45:44) naše Tene Šojer s Ivanom Balažević, AI doktorandicom sa Sveučilišta u Edinburghu, koje su razgovarale na temu poticanja žena za STEM karijeru.

A da vam sama ne crtam koliko bi bilo dobro da poslušate panel u cijelosti, ako vas prethodno nije uvjerilo, onda neka to bude ova zaključna izjava Davora, koji nas je za kraj ostavio s jednim prijedlogom:

Da ovakav panel ne bude na “ženskoj” konferenciji, već na onoj gdje postoje muškarci koji to mogu čuti. Jer njima treba prodati ovu priču, ne ženama. Ja mislim da sve one jako dobro znaju koliko su diskriminirane, ne moram ja to njima govoriti. One to moraju reći meni – i meni sličnima. Jer ja isto možda ne vidim puno toga, isto kao i brojne druge kolege… Osim toga, samo bih spomenuo koliko su fantastične dvije dame bile prije nas i s vrlo respektabilnim karijerama. Nisam mislio da ću sve pratiti, ali odslušao sam sve u dahu.

Prijedlog je odličan Davore, no problem je što kolege zaobilaze te teme u širokom luku bile one na Ladies konferenciji ili na RockPaperStartupsu. Ipak, sve navedeno stoji – i kako smo već zaključili kroz ovaj panel, ništa se neće promijeniti inercijom. Morat ćemo gurati slične rasprave na više strana, kako umijemo i znamo.

Do tada, pratite nas i dalje i vidimo se sutra u 10:00 na drugom danu programa uzorITih!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Leon

    Leon

    19. 03. 2021. u 8:10 am Odgovori

    “Ja ako imam tim gdje su svi samo bijeli muškarci, nema šanse da razgovaram s njima, kamoli investiram. Moraš biti šaren na neki način…”

    Hahahahaha, pa vi niste normalni, vi doslovno ste poceli woke Kalifornija Amerikance kopirat. A kakvi su nego bijeli muskarci u Hrvatskoj? Ne znam puno crnaca ili Azijata, znate vi?

    “Ako imate petoricu copy-pasteanih FER-ovaca, imate pet kopija istog čovjeka… nije to neka sreća.”

    To su opet diversity gluposti koje je doslovno preveo, ali jasno nemaju veze s time. Ako 5x kopiras istu osobu da imas 5 istih osoba. Ali bilo kojih 5 FERovaca nije identicno i ne moze biti identicno. Politika identiteta se ne moze vrsiti na taj nacin. Kao osoba koja je zavrsila FER, i kao osoba koja je prosla SAD, radila i u Google-u i u Microsoft-u, ovo su gluposti. Petorica FER-ovaca itekako mogu biti potpuno razlicita. I to nema veze s spolom. Ima i pametnih cura koje su zavrsile FER koje mogu recimo razmisljati slicno kao ja, ili kao netko drugi. Jedan FER-ovac moze doci iz ruralne sredine, drugi iz grada. Jedan moze bit bogat u vokabularu i outgoing, drugi moze biti autistican. Naravno, to pricam iz pretpostavke da stvarno razlicita razmisljanja su dobra za kompanije i business. To ne mora biti tocno, vecina tih istrazivanja je poprilicno pristrana, citao sam dosta o toj temi i odgovor je ovisi. Pravi diversity misljenja moze biti dobar tako dugo dok ne uzrokuje anarhizam. Ali to nema veze s spolom ili rasom. Nikakve. 0.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".