Pogledajte 4 videa s mladima koja su nas uvjerila koliko malo znamo o geoblokiranju, PSD2 i Direktivi o autorskim pravima

Pogledajte 4 videa s mladima koja su nas uvjerila koliko malo znamo o geoblokiranju, PSD2 i Direktivi o autorskim pravima

Voliš memeove i parodije, dijeliti troškove prijevoza u dva klika, kupovati iz bilo koje zemlje članice EU? Onda moraš znati i osnove o tome što je geoblokiranje, PSD2 i Direktiva o autorskim pravima, stoga - čitaj dalje.

U suradnji s Europskom parlamentom i LEAP Summitom, u Netokraciji smo se pozabavili s četiri digitalne teme koje se izravno tiču naše svakodnevice, a na koje se odnosi nekolicina direktiva i uredbi Europske unije.

Promjene koje te direktive donose su obvezujuće, a neke od njih su već implementirane u zakone država članica pa tako i u Hrvatskoj, a mijenjaju nekoliko bitnih aspekata digitalnog života: od zabrane diskriminacije pri online kupovini, pristupanju web stranicama i platformama te konzumiranju sadržaja, do širenja pristupa podacima kako bi uživali mogućnosti otvorenog bankarstva. U konačnici, tu je i Direktiva o autorskim pravima koja je nedavno izglasana i koja će u naredne dvije godine promijeniti način kako putem društvenih medija dijelimo omiljene članke, videa, fotke, glazbu, memeove i sl.

Prema svemu sudeći to su teme koje se tiču svih nas koji za i od interneta živimo, a budimo realni, to je većina nas (netokrata). No posebno će to utjecati na mlađe generacije koje su odrasle s tehnologijom, čija je svakodnevica satkana od takvih aktivnosti, a čije će privatno i profesionalno vrijeme u budućnosti sve više biti prožeto digitalom. Što njima znače nove politike koje se izglasaju u Europskoj uniji? O tome se ne uči u školama, o tome se ne priča na vijestima (barem ne u detalje) pa jedini način za dublji ulazak u temu ovisi o njihovoj zainteresiranosti i proaktivnosti. Koliko to može biti održivo, upitno je – možda nikad nisu imali priliku čuti zašto ih se to zbilja tiče da bi uopće htjeli saznati više.

Odlučili smo ih pitati, koliko znaju, razumiju i da li žele naučiti. Prilično smo se iznenadili – i to ne ugodno. Ipak, ono gdje smo se iznenadili su uglavnom bile krive interpretacije i neinformiranost, a ne želja za znanjem. Jer, htjeli su naučiti.

Krenimo onda s utvrđivanjem gradiva, još jednom.

Kao prvo – geoblokiranje.

Nalazite se u Hrvatskoj i htjeli biste pogledati The Office na Netflixu, no on nije dostupan? Željeli ste naručiti ruksak iz Velike Britanije, no dobili ste obavijest da proizvod ne možete naručiti? Ako vam se to dogodilo prijašnjih godina, naletjeli ste na problem poznat i kao geografsko blokiranje.

Donedavno umjetne digitalne granice svakodnevno su blokirale milijune Europljana u naručivanju proizvoda, preuzimanju sadržaja ili gledanju videozapisa. S obzirom na to da takva praksa ide u potpunosti protiv ideje jedinstvenog digitalnog tržišta unutar EU, nešto prije više od godine dana EU je uvela uredbu o geografskom blokiranju ne bi li iskorijenila trenutnu praksu koja diskriminira kako korisnike, tako i proizvođače i umjetnike.

Uredba zabranjuje neopravdano geografsko blokiranje na unutarnjem tržištu EU te se time uklanja diskriminacija na temelju:

  • državljanstva potrošača,
  • mjesta boravka,
  • poslovnog nastana.

Što to znači kad je u pitanju pregledavanje multimedijalnog sadržaja?

Prijenos sadržaja koji je zaštićen autorskim pravima, kao što je prijenos glazbe i e-knjiga, ne podliježe zabrani Uredbe. No, multimedijalni sadržaji kao takvi se uglavnom nude online putem internetskih sučelja, odnosno platformi, a čijem pristupanju Uredba ima direktno propisano što bi bila zabranjena praksa u kontekstu geoblokiranja.

Tako spomenute usluge prijenosa sadržaja poput videoigara, glazbe i softvera podliježu zabrani Uredbe do kad god je prisutno blokiranje ili ograničavanje pristupa platformama (internetskim sučeljima) na kojima se te usluge nalaze, a na temelju državljanstva, prebivališta ili poslovnog nastana klijenta. Osim toga, ako je u pitanju prekogranično pružanje tih usluga, bez obzira na njihovo isključenje iz Uredbe, trgovcu se zabranjuje diskriminiranje sredstava elektroničkog plaćanja na temelju njihove “nacionalnosti”. Znači, vaša kartica iz Hrvatske mora proći za HBO GO, iTunes i slično.

Ukratko, audiovizualne usluge kao takve nisu obuhvaćene Uredbom zbog autorskih prava, neke serije na Netflixu još nećete moći pratiti zbog neriješenih licenci. Međutim, Uredba definira zabranu diskriminacije u pristupanju samim platformama putem kojih bi te audiovizualne usluge zatražili, u ovom slučaju, Netflixu. Tako je, primjerice, ova uredba regulirala da svima unutar cijele Europske unije na Netflixu bude dostupan jednak program. Što znači da bez obzira na to iz koje ste države članice EU i gdje ste aktivirali svoju uslugu, ako putujete po Europi svoj Black Mirror možete nastaviti gledati na španjolskim plažama ili norveškom ledu.

Važno je napomenuti kako Uredba propisuje reviziju u roku od dvije godine od njezina stupanja na snagu (2018.), koja će se usredotočiti na procjenu njezina područja primjene – tako da se tada možda usklade i neke stvari oko licenciranja.

A što kad je u pitanju naručivanje proizvoda?

U anketi koju je provela Komisija utvrđeno je da samo 37% internetskih stranica dopušta klijentima iz druge države članice da dođu do završnog koraka koji prethodi potvrdi narudžbe. Zabranjivanje (e-commerce) geoblokiranja u EU pokrenuto je upravo kako bi se izbjegla diskriminacija kupaca iz drugih država članica bez ikakvog objektivnog razloga, kao što je odbijanje kartica iz druge države, različite cijene za različita tržišta, kao i slabija kvaliteta proizvoda. Konkretno, uredbom se pokušava izbjeći diskriminacija kupaca napravljena u svrhu profita jer je poznato kako su neki proizvođači/trgovci podijelili EU na regije.

Međutim, zabrana geografskog blokiranja kada je u pitanju trgovina neće magično svima u Europi omogućiti dostupnost svih proizvoda i usluga kada to nije opravdano. Na što se tu točno misli – kada je to što ne možemo naručiti proizvod opravdano?

Kupac iz Hrvatske mora imati omogućeno naručivanje proizvoda ili usluge iz Švedske, jednako kao i kupac u Švedskoj. Na toj razini sve je razumljivo. Ipak, ako je nekome tko nudi taj proizvod ili uslugu jednostavno preskupo organizirati dostavu do Hrvatske, on vas ne diskriminira i njegovo odbijanje dostave je opravdano zbog troškova.

U svakom slučaju, narudžba se kupcima unutar EU mora omogućiti do kad god je opravdano moguća. Naravno, u slučajevima kad dostava nije omogućena u Hrvatskoj, problem i dalje nije riješen u potpunosti, jer kupac mora sam preuzeti robu tamo gdje mu je najbliža lokacija dostave. No, bar može kupovinu obaviti.

Direktiva o autorskim pravima je prošla – što slijedi u naredne dvije godine?

Mladi s kojima smo razgovarali o Direktivi o autorskim pravima nisu bili najbolje upućeni što ona donosi. Osim toga, bili su općenito slabo upoznati s tematikom korištenja zaštićenog sadržaja. Međutim, neinformiranost oko Direktive o autorskim pravima sve će nas sustići uskoro jer je Direktiva prihvaćena sredinom travnja 2019. te će biti implementirana u zakone država članica EU u naredne dvije godine.

No, krenimo redom – zašto je uopće bila tolika hajka oko prihvaćanje Direktive?

Naša svakodnevna aktivnost na internetu i društvenim mrežama u velikoj većini se tiče dijeljenja članaka, videa i drugih multimedijalnih formata sadržaja. No, autori tih sadržaja za to skoro nikada ne dobiju nikakav novac. Direktiva kao takva nastala je s idejom da autorima sadržaja, a onog koji se može dijeliti online, pruži adekvatnu kompenzaciju za njihov rad.

Direktiva je htjela biti sredstvo ispravka te anomalije tako što će odgovornost za isplatu autorima prebaciti ne na korisnike već na platforme, društvene mreže i druge agregatore sadržaja poput Google Newsa – s obzirom na to da su vlasnici tih platformi oni koji zarađuju na korisničkoj aktivnosti i (neisplaćenim) autorskim sadržajima.

Kako bi kompenzirali autore, pravodobno i adekvatno, Direktiva je morala u svom sadržaju definirati i kako će se pratiti objavljeni sadržaj na tim platformama. Upravo tu dolazimo do termina upload filter koji je postao prijeporno pitanje oko Direktive, a koji bi, sudeći po tehnološkim nedostatcima, mogao ograničiti objave sadržaja koji se nalaze u tzv. ‘sivoj zoni’: memeovi, gifovi, parodija, kritika i sve drugo što uključuje osvrt na neko postojeće autorsko djelo.

Konkretnije, one sadržaje koje filter ne može raspoznati kao nečiji komentar na djelo, filter će rasporediti u zaštićenu kategoriju. Kada je djelo potvrđeno kao zaštićeno, platforma mora isplatiti novac autoru. No, ako ono u startu nije bilo originalno djelo nego meme – platforme će gubiti poprilično novca. Naravno da to ne žele, stoga će filter koji propušta sadržaj suziti, a to će posljedično onemogućiti puštanje svega što njihovi algoritmi ne mogu točno raspoznati.

Naravno, svi znamo kako Instagram, Google i Facebook već imaju svoje algoritme kojima nam serviraju ono što nama najviše odgovara, no ti algoritmi niti su savršeni niti mogu mnogo učiniti za poboljšanje upload filtera. Godinama već na YouTubeu i Facebooku lako prolazile neadekvatni i eksplicitni sadržaji bez naznake da poboljšanja imaju većeg pomaka. Kako je uvođenje uskih filtara prošlo u sličnim slučajevima, najbolji primjer je mikro-blogerska platforma Tumblr.

Sama Direktiva nije zadržala prvobitni oblik koji je uključivao sporne meme ban i link tax članke, no upload filter kao takav je ostao obvezan. Neke su promjene uglavnom bile kozmetičke, ali barem se obveznim uvela sloboda objavljivanja parodija diljem Europe – što svaka država mora podupirati, a platforme osigurati.

I za kraj – pare. Što nama znači PSD2?

Početkom 2018., na snagu je stupila direktiva PSD2 Europske unije, a koja bi do rujna 2019. trebala u potpunosti otvoriti bankovne sustave. Otvoreni bankovni sustavi kao pojam možda zvuče strašno, budeći odmah ideje o manjku sigurnosti i mogućnosti curenja informacija. Međutim, s otvaranjem bankovnih sustava dogodit će se upravo suprotno.

Jeste li možda već kupovali nešto online? Sjećate li se kako je to bilo prije nekoliko godina? Imate li problema s kupovinom iz stranih država za koje ste morali otvarati PayPal i slične transakcijske račune?

Otvaranje banaka napokon će korisnike osloboditi ovisnosti o njihovim monolitnim sustavima. Na području EU, PSD2 osigurala je da se upravo to i dogodi – obvezujući banke da, ako korisnik to i zatraži, podatke o računu daju na dostupnost različitim pružateljima usluga. Ne sviđa vam se način štednje, ulaganja ili praćenja kredita preko trenutne bankovne aplikacije? Svoje podatke ćete moći, pod najsigurnijim tehnološkim rješenjima, podijeliti s aplikacijom po vašem izboru. Znači, ako ste otkrili fintech tvrtku odnosno aplikaciju koja to radi bolje nego bankovna, sada kao korisnik možete dati svoju suglasnost da želite podijeliti vaše podatke iz banke s tom trećom stranom – aplikacijom, kako bi svoje financije mogli voditi bolje, brže i pametnije.

PSD2 direktiva omogućila je stvaranje Revoluta, potpuno digitalne banke s kojom možete svakodnevno otvarati nove račune i pratiti na koje stvari trošite novac (da li je to hrana, zabava ili odjeća), ali i KeksPay aplikaciju primjerice, koja omogućava da s rodbinom i frendovima dijeliti bilo kakve troškove, od prijevoza do darova, bez obzira u kojoj ste banci. Živimo u vremenima značajnog razvoja tehnoloških mogućnosti koje već sada korisnicima mogu pružiti bolje iskustvo i više izbora, zašto to ne iskoristiti?

#ovajputglasam

Sve ove promjene dolaze upravo na temelju uredbi i direktiva Europske unije, a tiču se svih nas. Na njih možemo i trebamo utjecati kako bi postale najbolja verzija načina na koji želimo graditi hrvatsko i šire europsko društvo. Svatko od nas ima glas kojim može to mijenjati. Kako ne bi čekali da nam se stvari događaju, već i da utječemo na njih, nadolazeći izbori će svakako imati značaj po tome koga ćemo kao građani smjestiti u stolice Parlamenta EU kao nosioce našeg glasa.

Izbori za Europski parlament u Europi se održavaju od 23. do 26. svibnja, a u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 26. svibnja. Tada će 350 milijuna građana EU-a ponovo imati priliku izabrati 705 zastupnika u Europskom parlamentu, a državljani Hrvatske birat će njih 12. Za sve upute kako glasati, ovdje su najbitniji odgovori i informacije.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Oradian potvrđuje brz rast u Aziji nagradom na najvećoj japanskoj fintech konferenciji

Domaći Oradian širi se tržištima Azije, a velike uspjehe potvrđuje i nagrada na startup natjecanju FIN/SUM, najveće japanske fintech konferencije.

Intervju

Na Dan programera, četiri žene otkrivaju kako je tekao njihov karijerni put kroz IT industriju

Na Dan programera, predstavljamo četiri žene koje se bave (ili su se bavile) programiranjem. Je li njihov obrazovni i karijerni put bio pravocrtan ili je vrludao po krivuljama, otkrivaju nam sugovornice iz tvrtki Agency04, Five, IN2 i Styria.AI.