Keks Pay: Praktičan primjer kako razviti uspješan interni 'startup' (čak i ako ste banka)

Keks Pay: Praktičan primjer kako razviti uspješan interni ‘startup’ (čak i ako ste banka)

Baš kad ste mislili da ih je konkurencija sustigla, Erste banka je s aplikacijom Keks Pay pokazala kako biti digitalna banka.

U moru inovativnih financijskih aplikacija na hrvatskom tržištu ususret provedbi regulative PSD2 u rujnu 2019., Keks Pay se istaknuo kao najpraktičnija, ali i najbolja mobilna aplikacija u Hrvatskoj osvojivši nagradu Best mobile app na Danima komunikacija.

Radi se o mobilnoj aplikaciji Erste banke koja vam omogućava peer-to-peer transfere novca (poput Venmoa), što se u Netokraciji, ali i mnogim drugim tvrtkama pokazalo izuzetno korisno u vrijeme gableca. Dapače, kako otkriva voditelj tima za digitalnu transformaciju Dejan Donev, upravo su manje transakcije do 100 kuna najčešće, iako ne nedostaje i velikih za koje biste se možda i pitali zašto ih netko šalje aplikacijom koja se promovira uz hashtag #slatketransakcije.

Korisničko je sučelje sve u digitalnom bankarstvu

Igora Strejčeka, direktora Sektora direktnih kanala u Erste banci, upoznao sam kad još nije bilo tako sigurno koliko će se ulaganje u digitalno bankarstvo isplatiti. Većina banaka imala je internetsko i mobilno bankarstvo, ali korisnička sučelja tih rješenja bila su bolna za korištenje i nisu pomogla prihvaćanju digitalnih bankarskih rješenja u Hrvatskoj. U svijetu u kojem je pojava iPhonea najavila velike promjene, nije još došlo do revolucije. Kako Igor navodi:

Sama pojava smartphonea 2007. nije odmah značila i značajno poboljšanje korisničkog iskustva u korištenju digitalnog bankarstva, jer je korisnik i dalje morao ukucavati nalog isto kao da ga popunjava na PC-u.

Mala revolucija u hrvatskom digitalnom bankarstvu dogodila se 2011. kad je Erste banka najavila svoju novu mBanking aplikaciju koja je uvela tada ključnu inovaciju Slikaj i plati. Druge banke će slijediti ovaj primjer, ali puno sporije i tromije ostavljajući prostor da Erste banka s vremenom zasluženo dobije epitet “najinovativnije banke” kroz predstavljanje novih aplikacija poput Redomata i organiziranjem prvih fintech hackathona u Hrvatskoj.

Sve banke žele biti inovativne, a Erste kaže da želi pružiti kvalitetnu uslugu

Zadnjih nekoliko godina se ipak činilo da se Erste banka malo opustila, pri čemu su svakako osvježavali svoje aplikacije, ali – iskreno – činilo se da spava na staroj slavi.

U međuvremenu su se konkurenti poput Privredne banke Zagreb, sad pod vodstvom Predsjednika uprave Dinka Lucića, napokon aktivirali predstavljanjem novih mobilnih rješenja, ne samo za iPhone i Android, već i Apple Watch, kao i organizacijom najvećeg hackathona u Hrvatskoj čiji je pobjednički tim osvojio preko 75.000 kuna! Samo u posljednjih nekoliko mjeseci smo mogli vidjeti kako ususret otvaranju financijskog sustava Europske unije kroz PSD2 banke u Hrvatskoj predstavljaju nova digitalna rješenja: Zagrebačka banka je predstavila m-novčanik, Addiko banka virtualnu poslovnicu, a da ne govorim da je Hrvatski telekom najavio Telekom bankarstvo.

Igor navodi kako su itekako svjesni globalnih promjena koje se događaju, ali isto tako ističe kako im cilj nije biti najinovativnija banka, već pružiti praktična rješenja svojim korisnicima:

Ne trudimo se ostati najinovativnija banka, već prepoznavati svoje prilike gdje korisnicima možemo pružiti jako kvalitetnu uslugu (novu ili doradu postojeće), a ako će posljedica toga biti da smo u tome prvi, inovativni, štogod, “so be it”, nećemo se boriti protiv takvog imidža. Danas je globalno tržište preplavljeno fintechima koji su uzeli riješiti jedan konkretan problem u financijskoj industriji te pogotovo s dolaskom PSD2 okruženja, to će se još više i češće događati. Poanta je da nije više tako lako bljesnuti s novom uslugom i postati preko noći slavan, no u Ersteu se isto tako kuhaju nove ideje, a najnovija je Keks Pay.

Keks Pay je imao sve, ali nije bio MVP

Dejan kao voditelj tima za digitalnu transformaciju ističe kako je projekt koji se pretočio u minimum viable product Keks Pay počeo s nekoliko ideja i funkcionalnosti u sklopu jedne aplikacije:

Bilo je tu puno više nego samo P2P (slanje i traženje novca među prijateljima) mogućnosti. Pričali smo o štednji, upravljanju financijama, posuđivanju i slično. Ubrzo smo shvatili da to neće biti gotovo 3-4 godine i da moramo nešto ipak odabrati i završiti pa onda ići dalje. Izbor je pao na P2P funkcionalnost kakvu danas svi poznaju, jer je to nekako izgledalo najzabavnije i za korisnike i za nas.

Navodi kako je prva verzija aplikacije koja je tada bila poznata kao Ewa imala bitno drugačije funkcionalnosti, sve dok se u jednom trenutku nisu odabrali danas prepoznatljivo chat sučelje i mogućnost grupnih transakcija.

Kako nije lako doći od ideje do realizacije potvrđuje i Igor ističući kako je trebalo ne samo razviti ideju već i unutar banke osigurati podršku i naravno – budžet:

Ideju treba prvo dobro razraditi, animirati sve koji su nam potrebni za realizaciju, dobiti budžet i prioritet u izvođenju, složiti super tim i primiti se programiranja. Obično na kraju ispadne super, ali nije pravilo. I mi ponekad failamo, jer i to je za ljude. Najbitnije je failati brzo i probati nešto novo, a najgore što se može dogoditi projektu je pustiti prvu verziju van i nakon toga stati zbog nedostatnih resursa i drugih prioriteta. Rekao bih da je ključno imati tim fokusiran na uslugu, jer ako je usluga online i mobile, takav mora biti i tim: mobilan i konstantno u online modu razvoja.

Keks Pay je kao interni ‘startup’ razvila kombinacija ‘bankara’, freelancera, startupa i proširenog tima

Banke su nekad bile jedan od stabilnijih poslodavaca tehnoloških kadrova, ali pojavom nove generacije tehnoloških tvrtki poput Infobipa, ali i potrebom za developerima u drugim korporacijama koje prolaze digitalnu transformaciju, bankarski sektor više nije toliko primamljiv spomenutoj skupini. Iako Dejan priznaje da je nedostatak developera bio jedan od razloga zašto su se odlučili drugačije pristupiti razvoju Keks Paya, naglašava da nije jedini!

Igor i Dejan bankarski su ‘šaptači geekovima’ sudeći po suradnjama sa startupima i freelancerima.

Jedan od izazova razvoja novih rješenja u postojećim velikim sustavima je što se lako pogube u interesima i postojećim načinima rada velikih tvrtki, što će vam potvrditi svaka osoba koja je probala razviti neki oblik internog inovativnog projekta. Najbolje rješenje je upravo što je Erste banka učinila s Keks Payem – izdvojiti ga u manji, poseban i potpuno posvećen tim koji nije morao u međuvremenu raditi na još nizu drugih projekata. Dejan objašnjava:

Primarni razlog bila je posvećenost samom proizvodu i timu koji je radio na Keks Payu. Potpuna dediciranost i želja ljudi da rade kao tim bez obzira kako su došli u tim; kao freelanceri ili mala tvrtka. I naravno iskustvo koje donose sa sobom je bio primarni kriterij u odabiru ljudi koji će raditi razvoj aplikacije. U startu je sve bilo bazirano na odabiru ljudi koji bi imali potrebna znanja i volju raditi na taj način. Danas svi s ponosom možemo reći i tako se ponašamo da smo svi mi “product owners” te aplikacije i kad nešto zašteka, svi to vrlo osobno doživimo i skačemo i vikendom i preko noći ako treba.

Tim koji je stvorio Keks Pay drugačiji je stoga od većine koja razvija aplikacije za velike tvrtke, kamoli banke. Čest primjer suradnje na nekom projektu digitalne transformacije bila bi osnova temeljena na internom razvojnom timu potpomognutom određenim uslugama vanjske digitalne agencije. U slučaju Erste banke, Dejan dobro zaključuje kako se nekad treba i “posvađati” u interesu projekta, jer loš konsenzus nikome ne pomaže:

Potrebno je organizirati tim tako da se ponaša kao tim, ponekad se i posvađati maksimalno oko toga koja boja najbolje paše na nekom gumbu u aplikaciji, jer svima je stalo da je aplikacija vrhunska. Ali nakon toga svi odu na pivu/kavu i pričaju o svom privatnom životu i pomažu jedni drugima. I naravno da postoji jasan cilj kamo taj tim ide i što se od njega očekuje, a ako se zaglavimo ponekad s previše opcija, važno je da se brzo odlučimo i nastavimo raditi.

Flow404 Domagoja Kovačevića ’embedao’ je svoje developere u urede Erste banke kako bi se svi osjećali kao tim na projektu.

U slučaju Keks Paya, developeri i dizajneri iz agencije Flow404 radili su s timom Erste banke iz njihovih ureda. Direktor agencije Flow404 Domagoj Kovačević objašnjava kako se embedanje svidjelo njegovim kolegama:

Rad na Keks Pay aplikaciji developerima je bio “napet”, jer je od početka bilo jasno da se radi o ambicioznom projektu koji će svakome od njih omogućiti da steknu nova znanja i dugoročno biti dobra referenca u CV-u. U ovom slučaju “rad u banci” i nije baš rad u banci pošto je Keks tim u biti interni startup koji je bio skroz odvojen od same banke. Tako da, iako im je okolina bila nova, našem timu je atmosfera bila poznata.

Uspjeh Keks Paya, ali i inovacija Erste banke, leži u suradnjama

Za potrebe chatbot opcije na hrvatskom jeziku kojom se ističe Keks Pay, Erste surađuje s Erato Expertom Eduarda Camaja i Nevene Erak Camaj, o kojem smo već pisali. Cilj je olakšati implementaciju prepoznavanja i upravljanja hrvatskim jezikom u aplikaciji. Radi se o logičnom nastavku suradnje s mladim inovativnim tvrtkama, nastavno na suradnje s Microblinkom i Infinumom koje su 2011. urodile s najnaprednijom mBanking aplikacijom na hrvatskom tržištu, na koju je Igor posebno ponosan:

Prava revolucija se zapravo dogodila 2011. s razvojem Slikaj i plati, koji smo s Microblinkom i Infinumom razvili “from the scratch” i bili pravi pioniri, ne samo u super novoj usluzi, već i u novom načinu suradnje između (tada) mladih startupa i velike banke. Osim što je ta suradnja pomogla da se mobilno bankarstvo proširi i danas postane dominantan način bankarenja, startup tvrtke poput Microblinka i Infinuma su dobile odličnu referencu i priliku za uspješan prodor na svjetsko tržište i rekao bih da je to pravi win-win-win (korisnik, startup, banka).

U to vrijeme bilo je nečuveno da jedna banka surađuje s tvrtkama koje su tada imale manje od 100 zaposlenika, što zbog formalnih standarda koje su banke tražile od svojih “vendora”, što zbog bankarske tradicije suradnje velikih – s velikima. Infinum je odavno prešao brojku od stotinjak zaposlenika, dok je Microblink za PhotoMath koji je razvijen na istoj tehnologiji kao Slikaj i plati osigurao više od 6 milijuna dolara investicije (o čemu smo ekskluzivno razgovarali s osnivačem Damirom Sabolom).

Igor je svjestan koliko je Erste banci bitno surađivati s inovatorima:

Uvijek ima mjesta za bolju suradnju, no treba s obje strane prepoznati koji je to perfect match da bi neki projekt bio uspješan. Super primjer je i suradnja 404, Erato i Erste iz kojeg se izrodio Keks Pay. Iskreno se nadam da će Erste i dalje prepoznavati takve coolerske agencije, fintechove i startupe.

Upravo su suradnje s fintech i drugim digitalnim tvrtkama najveći uspjeh Erste banke u industriji koja i dalje daleko od digitalne, a koje su im omogućile konzistentno stvaranje kvalitetnih digitalnih proizvoda poput mBanking aplikacije, Redomata i sada – Keks Paya koji je u trenutku pisanja imao preko 34 tisuće registriranih korisnika.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Josip

    Josip

    25. 04. 2019. u 11:35 am Odgovori

    Meni je zapravo zabavno gledati kako se banke nespretno trude ući na party na koji niti su pozvane niti se tamo uklapaju. Kekspay je jedan od takvih pokušaja, nit je originalan nit smrdi nit miriše.

    Kada na RH tržište uleti jedan pravi fintech startup i pokupi im većinu (mlađih) korisnika tada će i banke to shvatiti. Da imaju više smisla ostavile bi se jalovog posla i ulagale bi u nezavisne startupe kao VC fondovi a ne bi pokušavale same napraviti nešto što im nikako ne stoji.

    To je utrka s vremenom, svaki mjesec šanse su im sve manje jer svaki mjesec sve je veći postotak mlađih korisnika banakrstva a oni žele drugačije bankarenje. Ne znaju točno što žele ali znati će kada to vide na tržištu.

    Čast svima na trudu ali mene je Kekspay toliko malo zaitneresirao da mi se nije dalo ni skinuti aplikaciju da je isprobam iako imam njihovu bank karticu.

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      29. 04. 2019. u 11:31 am Odgovori

      Hi Marko, na žalost nismo uspjeli naći taj prvi komentar – niti nam je u CMS-u izbrisan ili u spamu, niti je naš development tema ga uspio naći u bazi. Imali smo određene greške s komentarima pa možda nije ni zapisan, ali da smo obrisali tvoj komentar – nismo, ali koliko vidim – nije ni objavljen. Tako da bez brige, ovo je tech blog stoga slobodno opet postaj komentar. A to da smo “strogo kontrolirani PR bilten” – ajd molim te 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Hakirali su vam Gmail račun? Ne paničarite, ovo su koraci koje trebate napraviti

Ako čitate ovaj tekst, vjerojatno vam se nešto dogodilo s Facebookom, Gmailom ili nekim drugim računom. Pomoć je tu!

Startupi i poslovanje

Budućnost razvoja AI-ja u Hrvatskoj komentirat će stručnjaci iz Poslovne inteligencije, Airta, A1, Includea i Nets CEE-a!

Do kud je danas dogurala svjetska AI industrija i kako ju možemo pratiti u Hrvatskoj, razgovaramo s domaćim stručnjacima iz područja IT-a i umjetne inteligencije.

Intervju

Novim Zakonom o radu konačno će se regulirati rad na daljinu – povremeno, stalno…

Novi Zakon o radu trebao bi donijeti prijeko potrebne izmjene da bi se regulirao rad na daljinu. Rad koji mnogi od nas prakticiraju, ako ne već godinama, onda barem od ove godine.

Intervju

Marijana Šarolić Robić: Nijedno dijete ne smije biti izostavljeno jer nema računalo, internet i digitalne vještine

Evo kako udruga Professional Women's and Men's Network Zagreb želi pomoći riješiti taj problem te kako se IT zajednica može priključiti.

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...