Želite li da vaš telekom ili aplikacija budu – vaša banka?

Ako ste prekjučer pratili Appleovo predstavljanje pregršta usluga (ne hardverskih proizvoda, jer Apple očito ne misli još neko vrijeme tu inovirati), vjerujem da vas dugo najavljivana streaming usluga Apple TV+ nije iznenadila. Apple Arcade možda pak jest, ali Appleov novi status simbol, pardon – kreditnu karticu – sigurno niste očekivali.

Digitalnoj generaciji banka je aplikacija, a ne šalter

Appleove nove usluge su mahom varijante postojećih inovacija i pokazatelj da se pod vodstvom Tima Applea Cooka, koji je prije svog imenovanja vodio operativne aktivnosti, tvrtka usredotočila na operativnu snagu i poboljšanje korisničkog iskustva postojećih usluga.

Sjetimo li se Applea koji je 2007. predstavio iPhone, upravo je to bila tvrtka koja je potaknula revoluciju pametnih telefona. Mnogi zaboravljaju da Appleova revolucija zapravo na kraju nije bila hardver, već App Store. Upravo je model mobilnih aplikacija odgojio generaciju milenijalaca, a danas Gen Z, koji očekuju digitalno korisničko iskustvo kroz aplikaciju. App Store, a potom Google Play, omogućili su tako uspjeh budućih giganata poput Ubera, Airbnba pa tako i – britanskog Revoluta i Monza te njemačkog N26.

Da bi zadovoljile te generacije, banke su morale razviti vlastite aplikacije pri čemu je na hrvatskom tržištu većina tih aplikacija pružala loše korisničko iskustvo – sve do mobilne aplikacije Erste banke. Većina je banaka svjesno ignorirala promjene i stagnirala po pitanju razvoja digitalnih proizvoda, tako da je primjerice PBZ izuzetno brzo predstavio novo digitalno bankarstvo samo godinu dana nakon što im je na pet dana palo mobilno bankarstvo.

Banke su kao institucije s višestoljetnim iskustvom, čiju ulogu dugo nitko nije držao upitnom, vjerovale da ih nitko ne može ugroziti. Vjerujući da su bankarske aplikacije kao digitalni proizvod samo “ukras” na vrhu pravih bankarskih proizvoda, stvorile su generaciju nezadovoljnih korisnika i postavile temelj za svoje konkurente…

Digitalne banke poput Revoluta žele biti digitalni proizvod, a ne banka

Digitalne banke poput Revoluta i N26 nastale u praznom prostoru na tržištu koje su za njih ostavile tradicionalne banke, nudeći superiornu digitalnu zamjenu za fizičke šaltere i bankomate. Svoje slabosti u vidu nedostatka financijskih proizvoda, poput kredita, nadoknadili su digitalnim prednostima. Revolut, koji je potvrdio da stiže na hrvatsko tržište, primjerice nudi:

• Puno niže troškove izmjene valuta;
• Podršku za 5 kriptovaluta, uključujući Bitcoin, Litecoin i Etherum;
• Odličnu mobilnu aplikaciju s ugrađenim budžetiranjem;
• Podršku putem digitalnih kanala.

Digitalne banke od početka žele ponuditi korisničko iskustvo kakvo nude vrhunski tehnološki proizvodi, tako da se otvaranje kutije vaše nove Revolut kartice čini kao otvaranje savršeno upakiranog Apple proizvoda (koliko ste još unboxinga bankarskih kartica vidjeli?):

Banke imaju razloga za strah: Revolut je osigurao preko 250 milijuna dolara investicije i prešao 3 milijuna korisnika širom Europske unije, a krajem prošle godine mu je Europska središnja banka odobrila bankarsku licencu tako da će moći ponuditi tradicionalne bankarske usluge poput kreditiranja!

Telekom bankarstvo po uzoru na Poljsku i Srbiju

Ususret najave Revolutovog dolaska na hrvatsko tržište, Hrvatski telekom i Zagrebačka banka najavili su da će do ljeta predstaviti Telekom bankarstvo. Iako nisu htjeli dati nikakve detalje, ne radi se o prvom putu da se Deutsche Telekom upustio u bankarstvo. T-Mobile je u Poljskoj još prije pet godina pokrenuo bankarsku uslugu u suradnji s poljskom bankom Alior koja im je dala potrebno bankarsko znanje i platformu, dok je telekom osigurao svoj dobro poznati T-Mobile brend, korisničku bazu i naplatu kroz telekomski račun.

Kako je za Netokraciju naveo Luka Sučić iz Aeternity Venturesa, koji je tada radio u Poljskoj u startup akceleratoru Hub:raum, tzv. T-Mobile Uslugi Bankowe (doslovno T-Mobile bankarske usluge) pokazale su se jako uspješne tako da su do sredine 2016. imali preko 600 tisuća otvorenih računa, a danas nude cijeli niz bankarskih usluga poput kreditiranja.

Još bliži primjer je Telenor banka, mobilna banka koju je norveški mobilni operater pokrenuo u Srbiji 2014. s naglaskom na digitalnu bankarsku aplikaciju. Direktor marketinga Marko Carević je tada u intervjuu za Netokraciju Srbija naglasio kako smatraju da će rasti, jer im fleksibilno poslovanje olakšava inovaciju.

Svi će digitalizirati svoje bankarske usluge, bilo milom – ili regulativom!

Budimo iskreni, unatoč uspjesima digitalnih banaka, mnoge banke vjerojatno i dalje ne bi radile na digitalizaciji sve do svoje propasti – da ih na to nije natjerao regulator.

Regulativa Europske unije PSD2, o kojoj smo već pisali, uvjetuje bankama da omoguće svojim korisnicima povezivanje podataka svojih bankarskih računa s digitalnim aplikacijama, primjerice za budžetiranje. Kao što biste svoj profil na novoj aplikaciji povezali putem Facebooka ili Googlea, sada ćete to moći učiniti putem svoje banke.

Upravo zbog približavanja tog roka vidimo predstavljanje cijelog niza digitalnih aplikacija, od m-novčanika Zagrebačke banke i virtualne poslovnice Addiko banke do Netokracijinim čitateljima vjerojatno najzanimljivije aplikacije KeksPay. Upravo je ova posljednja, koju je do sada preuzelo 20 tisuća korisnika, primjer stvaranja novog korisničkog iskustva za lead generation novih korisnika drugih banaka.

Pobjednik će pružiti najbolje (digitalno) korisničko iskustvo

Zanimljivo je vidjeti uspjeh telekoma u polju digitalnog bankarstva, imajući na umu da je često jedan od najvećih problema telekoma kvaliteta njihove podrške s kojom korisnici često nisu zadovoljni.

S druge strane, banke sada gube korisnike koji preferiraju digitalno korisničko iskustvo nad iskustvom razgovora s osobnim bankarom – tradicionalnim bastionom odnosa korisnika i banke. Kao što je za Netokraciju na Shift Moneyju naglasio direktor digitalnih proizvoda Raiffeisen banke, Miljenko Graovac:

Korisnici će biti glavni suci tome, jer upravo će oni birati one tvrtke od kojih će dobiti najbolje, sveukupno, korisničko iskustvo. Ne samo na webu ili aplikaciji, nego kroz cijelo poslovanje.

Zahvaljujući Uberu, Hrvatska je spremna za digitalne banke

Više puta sam od kolega u Sloveniji i Srbiji, poput Beepingovog osnivača Jana Dobrilovića, čuo koliko se u Hrvatskoj brže prihvaćaju digitalne usluge nego na njihovim domaćim tržištima, što uvelike pridaju bankarskim aplikacijama i dolasku Ubera koji su naučili tržište da očekuju kvalitetno korisničko iskustvo.

U Rumunjskoj Revolutovih 100 tisuća korisnika uvelike koristi svoje Revolut kartice za prvenstveno digitalne usluge, poput Ubera, Bolta i Ali Expressa, pokazujući da će digitalni korisnici u Hrvatskoj koji koriste Uber i Bolt – odabrati prvenstveno najbolje digitalne proizvode, poput Revoluta.

Bit će zanimljivo vidjeti kako će se odigrati tržišna utakmica između hrvatskih banaka, Revoluta i Telekom bankarstva Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke. Telekom bankarstvo ćemo definitivno vidjeti na svim mogućim kanalima zahvaljujući kombinaciji najvećih oglašivačkih budžeta u zemlji, dok će Revolut i N26 (koji također planira ući na hrvatsko tržište) igrati na “inovacije” i pristupiti prvenstveno tzv. early adopterima. Apple Card vjerojatno neće doći na hrvatsko tržište, ali će se hrvatske banke morati snaći u šumu komunikacije u kojoj će naglasak biti na mobilnim aplikacijama ili će ih ti isti appovi – zamijeniti!