Na Facebooku se NE vodi 'hibridni rat' ljevice i desnice.

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Na Facebooku se NE vodi ‘hibridni rat’ ljevice i desnice (samo mediji kure vatru)

Ukratko: Facebook je cenzurirao objave podrške Praljku, desne skupine na Facebooku osvetile su se akcijom blokiranja antifašističkih portala. Riječ je o jeftinoj kavgi i nabijenim emocijama za koje smo djelomično krivi i mi - mediji.

Nakon objave presude generalu Slobodanu Praljku i drame u sudnici koja je prenesena uživo, mnogi su svoje nezadovoljstvo izrazili u objavama na Facebooku. Facebook je te objave ubrzo cenzurirao, a korisnike koji su ih objavili društvena mreža je privremeno blokirala.

Riječ je o (polu)automatiziranoj reakciji Facebooka, bilo zbog prijava takvih objava koje su podnijeli drugi korisnici, količine problematičnih riječi u objavama ili zbog same škakljive teme nakon presude, no iz toga se rodila cijela teorija zavjere da Facebook zatire cijelu jednu struju misli u Hrvata. (Posebno zabavan spin-off bilo je prozivanje poduzetnika Saše Cvetojevića da podržava ove napade kao direktor Facebooka Hrvatska – nepostojećeg ogranka koji je izmišljen za potrebe Bugove prvoaprilske šale.)

Ako netko još misli da je riječ o zavjeri protiv Hrvata i hrvatstva, prisjetimo se da je Facebook privatna tvrtka iz SAD-a s nekoliko milijardi korisnika. Njoj nekolicina Hrvata i njihove verzije istine o Herceg-Bosni u devedesetima nisu dovoljno bitni da bi protiv njih spletkarila.

Također, svi smo prihvatili pravila komunikacije na Facebooku kad smo se registrirali i označili I agree, ne pročitavši na što pristajemo, pa nema smisla naricati za navodno oduzetom slobodom govora.

Zar je važno tko je kriv – kad znamo da su uvijek krivi oni drugi

Pa ipak, korisnici koji su doživjeli blokiranje korisničkih profila i stranica kao povredu desne struje i cenzuru (od strane privatne tvrtke u SAD-u čije su uvjete prihvatili), odlučili su se organizirati te prijaviti antifašističke (“lijeve”) portale i stranice Facebooku – za širenje fašizma.

Screenshot preuzet s portala Lupiga, imena cenzurirana netokratskom rukom.

Strategija je bila koliko jednostavna, toliko i ingeniozna. Organizirano su se prijavljivale stranice Antifa Šibenik, Antifašistički vjesnik, Lupiga pa ček i Index.hr, kao i sadržaj na njima.

Sadržaj koji je prijavljivan uistinu je u sebi sadržavao slike različitih simbola mržnje, poput kukastih križeva, ustaških simbola, grafita s rasističkim ili šovinističkim napisima. Sve su te objave u sebi sadržavale kritiku istih, no kontekst u tom trenutku nije bio bitan kada privatna tvrtka poput Facebooka za pojedinu stranicu dobije nekoliko tisuća prijava i slike kukastih križeva.

Svađe na Facebooku se ne prodaju – rat, s druge strane…

Tako su jedno vrijeme bili blokirani i desne i lijeve stranice i korisnici. Indexu zapravo ništa efektivno nije bilo, Antifašistički vjesnik, Lupiga i Antifa Šibenik su blokirani pa opet vraćeni u život nakon kontaktiranja društvene mreže, emocije su s jedne i druge strane bile (a vjerojatno i ostale) nabijene.

U navedene tri stranice otišlo je mnogo (volonterskog) truda i uloženog entuzijazma, a biti prijavljen upravo za fašizam, protiv kojeg se bore, zasigurno je zapeklo. S druge strane, slagali se s izbrisanim stajalištima ili ne, poznavajući ljudski prirodu i povijest, nije teško ni shvatiti ljutnju i želju za “izjednačavanjem” medijskog igrališta.

Dakako da ni Antifa Šibenik, Lupiga ili Antifašistički vjesnik nisu krivi za taj disbalans. Nije kriv ni Facebook, jer realno, nema nikakve obveze ni prema jednima i drugima. Tko onda jest?

1. (Ne)kultura komunikacije

Za početak, da se rasprave o hrvatskoj politici i aktualnim temama u njoj ne svedu na različite izvedenice formule:

[klanje/ubijanje/silovanje] + [član obitelji] + [četničku/ustašku/fašističku/komunističku]

malo bi koja tema bila dovoljno kontroverzna da uopće postoji potreba za takvom cenzurom. Neslaganje s drugima i konstruktivna rasprava bitne su vještine koje se uče i vježbaju, pa ako su vam komentari i tekstovi izbrisani, dijelom ste, dragi korisnici, krivi i sami.

2. Ovisnost medija o Facebooku

Da je u doba tiskanih medija netko zaposjeo tiskaru ili okupirao kiosk gdje se neke novine prodaju kako bi ograničio distribuciju sadržaja s kojim se ne slaže, to bi bilo kažnjivo djelo, a i akteri bi dvaput razmislili o posljedicama.

Ovako je iznimno mnogo ljudi je napravilo gotovo ništa – tek proklikalo nekoliko koraka u prijavi na Facebooku – i uspjelo barem privremeno odsjeći glavni kanal distribucije Vjesnika i Lupige i to iz banalnog razloga jer se s njima ne slažu.

Ovakvom ovisnosti o jednoj privatnoj tvrtki, mediji, profitni, neprofitni, zavisni, nezavisni, domaći i strani, sami su sebe učinili ranjivima.

Brojim tu i Netokraciju – ne sviđa ti se naš stav o Appleu/startup sceni/native oglašavanju, dragi čitatelju? Nema problema, samo nađi dovoljno ljudi koji će kliknuti “Report”.

3. Huškanje za klikove

A kad smo već kod medija – i lijevi i desni imaju isti huškački diskurs i napuhuju političke teme bez imalo susprezanja, jer se to u polariziranom društvu prodaje i čita.

Svjedoči tome i izvještavanje o ovom događaju. Netko se svađa na Facebooku? Teško da je to vijest. Ali nazovi to “ratom” i klikovi će doći sami od sebe – Prvi, Drugi, Domovinski, hibridni ili Facebook rat, nije bitno koji, svi se prodaju ovdje.  

Time se cijeloj aferici dala težina koju sama po sebi nema, jer su sve stranice revitalizirane, a nakon perioda hlađenja, to će se dogoditi i s blokiranim profilima privatnih korisnika.

Dragi kolege, prodajte taj ton kako želite – kao obranu nacionalnih interesa i ideala, agitprop, novinarstvo sa stavom, pravednički gnjev, sve su to različita lica istog huškačkog tona. I namjerno potpirujete vatricu na kojoj se ugodno krčkaju stari animoziteti, kako se slučajno ne bi ohladili.

Možda nije baš po pravilima struke, ali spike u prometu će ovih dana biti za prste polizati.

…Osim ako vas Facebook, jedan od glavnih izvora prometa medija, ne blokira.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. goran

    goran

    09. 12. 2017. u 12:34 am Odgovori

    Postoji ipak mala razlika, Facebook jest privatna firma iz USA no hrvatski mediji nisu.
    Tako da opet konzervativci nas uče o liberalnim pravima na primjeru Njemačke.
    Opet pravni problem, dali strana kompanija ima pravo uređivati sadržaj hrvatskih medija?
    Odnosno sustav komentiranja u hrvatskim medijima spada pod hrvatske zakone?
    Problematičan ton treba pogledati sa obje strane, ukidanje Tuđmanovih studija u Zagrebu, je bilo na tapeti određenih medija, pa kad HDZ odlučio ukinuti Tuđmanove studije, i studenti digli hajku, istog trena isti mediji promjenili ton, žele nam oduzeti Hrvatske studije.
    Mi u ITC smo u stalnom kontaktu sa svijetom i znamo da naši kolege imaju puno veće slobode nego što ih imamo mi, no dali nam tu slobodu uzela nacionalna desnica ili intelektualna ljevica, bojim se da odgovor ne postoji.
    A zahtjev konzervativaca da traže ista prava kao što imaju njemci jest legitiman isto kao što moguči zahtjev za razmatranjem presude jest legitiman, još uvijek postoji jedna instanca žalbe. Čemu onda reči, mi ne priznamo logiku i pravo, mi znamo kako jest. Dali ste onda i isti kao desničari?:)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Što ste propustili

Mobilno

Growing – aplikacija koja ima odgovore na sva pitanja koja muče roditelje beba

Roditeljska udruga razvila je aplikaciju sa sadržajem i savjetima za roditelje djece od 0 do 3 godine. Bez komercijalnih sadržaja i reklama, koja podatke ne dijeli s trećim stranama i s informacijama temeljenima na znanstveno provjerenim činjenicama i iskustvima roditelja.

Startupi i poslovanje

Kako hrvatska platforma za samoorganizirajuće učenje želi riješiti kompleksnosti velikih tvrtki?

Sve više svjedočimo povećanju broja digitalnih proizvoda nastalih u našoj maloj Hrvatskoj, a jedna od novih, zanimljivijih priča na sceni dolazi od konzultantskog dvojca - Dijane i Viktora Vetturellija.

Prikaz

Dvije godine od investicije: Microblink posložio produktne timove i planira automatizaciju razvoja proizvoda

Postati tržišni lider u segmentu gdje još nitko nema potpuno rješenje, proširiti se na američkom tržištu i na enterprise klijente... Microblink ima velike ambicije za naredni period. I to s pravom. Evo kako će im u tome pomoći uspješno slaganje produktnih timova i usmjeravanje produktne te go-to-market strategije.

Recenzija

Aplikacije kojima možete provjeriti i pratiti kvalitetu – hrane, kozmetike i zraka!

U moru aplikacija, predstavljamo vam 3 provjerene koje će vam pomoći u praćenju toga što unosite i stavljate na sebe, ali i u kakvom se okruženju krećete.

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...