20. i 21. lipnja ključni su datumi u donošenju nove direktive o zaštiti autorskih prava EU, koja sa sobom nosi nekoliko spornih stvari - takozvani porez na linkove, gdje bi se mogle plaćati naknade za dijeljenje poveznica na sadržaj, te cenzuriranje interneta uz pomoć filtriranja sadržaja koji korisnici učitavaju.
Ukratko: Facebook je cenzurirao objave podrške Praljku, desne skupine na Facebooku osvetile su se akcijom blokiranja antifašističkih portala. Riječ je o jeftinoj kavgi i nabijenim emocijama za koje smo djelomično krivi i mi - mediji.
Ako vaše informiranje i poslovanje ovise o slobodnom pristupu internetu, a trenutno ne paničarite zbog mogućnosti da bi se to moglo iz temelja promijeniti, to samo znači da ne pratite dovoljno dobro IT politiku. Nažalost, vrijeme u kojem si možemo priuštiti takvu vrstu političke neinformiranosti ili pasivnosti odavno je iza nas, jer su nam pred vratima ure internetske cenzure. Kako (i ako se to dogodi) se s time nositi, koji su glavni akteri, gdje se informirati i što poduzeti, pokušat ću dati na uvid u ovom pregledu na temu slobode interneta, europskih i svjetskih političkih IT trendova.
Što god mislili o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, čak i ako tek površno pratite vijesti, teško je ne primijetiti da mu je osnovni izvor komuniciranja - Twitter. U 140 znakova i bez uključenog filtera za diplomaciju i korektnu komunikaciju, obračunava se s kritičarima i medijima, donosi zakone, ruši vrijednost kompanija na burzama. Na dan kad obilježavamo rođendan Twittera, postavlja se pitanje može li Trump spasiti ovu društvenu mrežu koja već neko vrijeme ima poslovnih problema. Mišljenja su podijeljena.
U moru sadržaja koji se objavljuje na najpopularnijim svjetskim društvenim mrežama, nije jednostavno u svakom trenutku voditi računa o onome što će biti objavljeno. Ponekada se pred našim očima mogu naći fotografija ili video koji prikazuju nasilje u sirovom, necenzuriranom obličju, a u nedostatku mogućnosti da se takvo što spriječi unaprijed, pomaže jedino što hitrija reakcija.
Popis zemalja koje su iz političkih razloga cenzurirale društvene mreže raste iz dana u dan, a svoj je danak sada dala i Kina blokiravši Instagram zbog prenošenja vijesti i podrške glede prodemokratskih protesta i "kišobranske revolucije".
Tamo su zabranjeni Google i Facebook te preko 11 milijuna ostalih web stranica. Ta zemlja ima najveći broj zatvorenih novinara i cyber disidenata, a Reporteri bez granica ju nazivaju 'najvećim zatvorom za netizense (internet građane)'. Najpopularnija kineska (dakako) tražilica Baidu, pak, od sada je dostupna i u Brazilu, a ako nastavi s ovakvim širenjem, samo je pitanje vremena kada će doći u regiju. Može li ugroziti Googleovu popularnost u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i ostatku regije?
U ožujku je u Turskoj na zahtjev tamošnjeg premijera Recepa Tayyipa Erdogana utihnuo Twitter, a ista je sudbina snašla i YouTube. Dok je cvrkutava društvena mreža već mjesec dana kasnije građanima opet bila dostupna, ustavni sud tek je jučer donio odluku da je ovakva cenzura video servisa nedozvoljiva.
Turski premijer Tayyip Erdoğan, koji je nedavno ponovo izvojevao pobjedu na izborima, u svom je pohodu na premijersku stolicu prije nešto manje od dva tjedna uspio i "ugasiti" Twitter u Turskoj - točnije, onemogućiti pristup ovom servisu preko turskih operatera. U međuvremenu je, čini se, ovaj potez proglašen protuustavnim, a turski tviteraši ponovno su procvrkutali.
Turska se pridružila Egiptu, Iranu, Pakistanu i Kini kao zemlja koja je u nekom trenutku zbog političkih peripetija blokirala Twitter. Nakon što se društvena mreža oglušila na poziv da povuče tvitove koji govore o korupciji u državi, turski premijer Tayyip Erdoğan obećao je kako će “ukloniti” Twitter, nakon čega je servis ubrzo uistinu utihnuo u državi.
Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...
Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.
