Što za učenike i učitelje zapravo znači projekt eŠkola?

e-Škole, kako je projektu ime, trajat će od 2015. do 2017. godine, a kroz njega bi se školama trebalo omogućiti korištenje suvremenih tehnologija, alata, metoda i sadržaja u nastavi.

U planu je da se u školama koje sudjeluju u projektu izradi žična i bežična mreža te da se najmanje jedna učionica po školi opremi s 30 tableta te sustavom za upravljanje uređajima, a još četiri dodatne učionice po školi trebale bi dobiti prezentacijsku opremu. Osim opremanja pojedinačnih škola koje sudjeluju u projektu, među njima će se odabrati i 5 regionalnih obrazovnih centara na odabranim područjima.

Informatizacija školstva ne ovisi o opremi

Ono što je možda i bitnije od same opreme je što bi se najavljenim projektom eŠkola trebalo osigurati i da se ta toliko najavljivana informatizacija ne pretvori u puko ispunjavanje učionica informatičkom opremom.

“Pametne” učionice onoliko su pametne koliko im to omogućavaju učitelji koji nastavu provode, ali i digitalni sadržaj koji komad hardvera mogu pretvoriti u uistinu koristan obrazovni alat – objasnila nam je svojevremeno Lidija Kralj, ističući kako upravo tih sadržaja nedostaje.

Svi nastavnici odabranih škola zato će dobiti prijenosna računala ili tablete, organizirat će se posebne edukacije za njih preko interneta i uživo.

Kroz projekt bi se trebali razviti i digitalni obrazovni sadržaji za 7. i 8. razred osnovne škole te 1. i 2. razred srednje škole, kako se nova oprema ne bi koristila samo u ulozi pisaćih mašina i internetskih kioska, već se uistinu integrirala u nastavni proces. Predmeti koji će biti probno odjeveni u digitalno ruho su matematika, fizika, biologija i kemija.

Osnovna je premisa da će učenicima rođenim u doba intenzivne digitalizacije ovakav pristup nastavi biti zabavniji i motivirati ih, no treba naglasiti i da je bitna stavka projekta omogućiti učenicima da sami prate svoj napredak, roditeljima da aktivnije sudjeluju u obrazovanju i razvoju vlastitog djeteta kroz bolju komunikaciju sa školom, a nastavnicima da imaju bolji uvid u potrebe učenika kako bi mogli prepoznati njihove potencijale i pristupiti im individualno.

Riječ je o lijepom cilju, no također i o velikom izazovu, jer da bi cijeli umreženi digitalni sustav funkcionirao i to u korist svih koji su u njega uključeni, potrebno je mnogo više od hardvera i povezanosti na mrežu – nužan je trud koji će se uložiti u istraživanje mogućnosti alata i tehnologija, isprobavanje različitih pristupa i volja da se promijene neke duboko ukorijenjene navike u školstvu koje se sporo mijenja.

A što sa školama koje nisu u projektu?

Pilot projekt informatizacije uključit će 140 škola, što nije malen broj, no broj onih koje će se snalaziti sa starim tehnologijama ili bez njih i dalje je veći. Ostale će škole, čini se, ili same morati potražiti izvore financiranje žele li se modernizirati ili pričekati 2019. godinu držeći fige da se najavljivani projekt informatizacije i ostvari.

U međuvremenu, nastavnici i učitelji mogu probati izvući najbolje iz onog što im je dostupno – svim učenicima, učiteljima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola omogućen je besplatan pristup alatima Office 365 putem elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr, a u suradnji s visokim učilištem Algerba izrađeno je 11 novih i besplatnih ECDL online tečajeva za učitelje i učenike.

S druge strane, mnogi profesori i nastavnici već koriste različite društvene mreže i web alate u nastavi, nalazeći kreativne načine da njihove mogućnosti prilagode potrebama nastave, na svoju se ruku obrazuju i ulažu vlastito slobodno vrijeme kako bi proširili vidike svojim učenicima, a za to najčešće ne dobivaju niti službene poticaje niti priznanja.

Mi iz redakcije bismo vam onda za kraj teksta barem skinuli digitalni šešir i ponudili mali digitalni naklon te vas pozvali da nam se javite sa svojim digitalnim projektima i idejama kako bismo na njih mogli skrenuti pozornost i pokazati ih kao primjere dobre prakse dobrih učitelja.