Kako ‘hakirati’ svoje ideje u uspješne proizvode za svjetska tržišta

Želja za novim, modernijim, pametnijim, jednostavnijim i bržim digitalnim rješenjima i tehnologijama je imaginarna jer je postala stalno prisutna. Aplikacija koja je danas popularna i na top ljestvici korisnika, sutra već možda nije…..jer je netko drugi bio precizniji, brži u unapređenju i spretniji u realizaciji i razvijanju boljeg proizvoda.

U siječnju 2017. godine Apple Store je imao čak 2,200.000 dostupnih aplikacija. Trenutni trend je da se dnevno rađa 1000+ aplikacija koje izlaze na tržište u potrazi za budućim korisnicima.

Svjetski razvojno-tehnološki timovi razvijaju inteligenciju kako bi nam “nadomjestili” vlastitu bit postojanja, eliminirali nam neke ustaljene životne procese te olakšali življenje, ili možda bolje rečeno “preživljavanje”. Jesmo li se zapitali hoće li nekada doći do kratkog spoja, koji će se odigrati protiv čovječanstva, kada će roboti u cijelosti nadomjestiti ljude i isprogramirati eliminaciju ljudske rase?

Od ideje do proizvoda

Kako od ideje stvoriti proizvod za svjetska tržišta? Kako pokrenuti novu startup priču? Suosnivač i direktor Toni Frankola iz tvrtke Acceleratio nam je približio razvojnu problematiku na konferenciji DUMP Days 2017 koja se održala u Splitu 5. i 6. svibnja na FESB-u, s osvrtom na neka poznata imena kao što je Google.

Sve evoluira s vremenom, promjene koje se događaju oko nas su plod i rezultat našeg razvoja, moramo ih prigrliti i rasti zajedno s njima. Krenimo malim koracima, da bismo s vremenom evoluirali.

Amazon, jos jedan div današnjice, imao je sličan put kao i Google. Od trgovine knjigama iz unajmljene garaže do korporacije koja prodaje robu široke potrošnje, ali i digitalne usluge poput servera i web servisa (AWS).

Ipak, izazivači današnjice slijede jedan potpuno novi pristup kakav je u doba nastanka Googlea i Amazona zvučao nezamislivo – ekonomija dijeljanja (shared economy). U takvom konceptu osnovni je proizvod mogućnost međusobnog povezivanja ljudi, a time i svega što znaju, posjeduju, koriste i vole.

Sindrom ekonomije dijeljenja

Pojedinac danas ima moć zavladati tržištem i srušiti velike i poznate “zvjerke”. Izvrsni primjeri su Uber i Airbnb koji koristeći snagu ekonomije dijeljenja naveliko narušavaju planove nekih od najvećih korporacija na svijetu. Njihove usluge se nezaustavljivo razvijaju u smjerovima koje običan promatrač često i ne primjećuje. Već danas u nekim zemljama postoje usluge javnog prijevoza bez vozača. U skoroj budućnosti možemo očekivati rast tog tržišta i postojanje novih usluga kao što su prijevoz tereta robotiziranim kamionima te taxi usluge helikopterom do nekih do sada nedostižnih destinacija.

Primjer je i Tesla koji djeluje nezaustavljivo u razvoju svojih pametnih električnih vozila koji se kreću pomoću ugrađenih osjetila naprednijih od ljudskih te inteligencijom koja može predvidjeti pogreške drugih sudionika u prometu. Iza svega toga se kriju najnaprednije i najmodernije tehnologije svijeta koje sve pokreću i omogućavaju dosada nemoguće i nezamislivo. A gdje je tek glavni krivac, Nikola Tesla, koji je pak svojim izumom i rješenjem pokrenuo cijelu lavinu koja je i dan danas poveznica svemu i nezaustavljiv kotač razvoja?

Korisničko iskustvo nadilazi važnost funkcionalnosti

Više od same prilagodbe na tehnologiju je potrebno da se uvide brojne prednosti koje nudi svjetski poredak digitalnih rješenja. Već dugo je naglasak na korisničkom iskustvu, čega smo i sami svjesni. Volimo interaktivne mobilne i web aplikacije koje su sastavni dio naše virtualne svakodnevice, a koristimo ih češće od četkice za zube.

Svi volimo maštati i pričati o idejama, stvarati vizije u glavi u potrazi za zlatnim rudnikom koji bi nam donio uspjeh već viđen kod istih onih aplikacija koje svakodnevno koristimo. Kako ideje ne bi ostale samo ideje, Frankola ima recept za provođenje istih u uspješne projekte.

Prema Toniju Frankoli iz Acceleratia:

Nije potrebna velika investicija za krenuti u nešto što može biti početak velikog uspjeha, iako na tržištu ima mnoštvo opcija i čini nam se da sve već postoji.

Osnovne komponente za uspjeh su brojne, iz teorije svima već dobro poznate. Jednostavnost i pristupačnost korisničkih sučelja koje potpisuje Google su samo primjeri bitnih komponenti koje dovode do uspjeha. Naglasak je opet na korisničkom iskustvu koje je nekad bitniji i od same funkcionalnosti. Disrupcija je upravo faktor kojim se ponose Uber i Airbnb jer uvode načine da se na jednostavan i jeftin način zaobiđu skupa i komplicirana rješenja na koje smo prethodno navikli. Spominje se i ljubav kao bitna komponenta koja nas potiče da radimo ono što volimo, gdje možemo puno naučiti i razvijati se u smjeru koji uistinu želimo.

Komponente razvoja softvera

Acceleratio se sa svojim gotovim proizvodima (SPDocKit, SysKit, SQLDocKit & CloudKit 365) približio brojnim korisnicima kojih trenutno ima više od 2500 unutar 75 država diljem svijeta. Razvoj softvera je danas postao jednostavan, posebno ako poznajete barem jedan od modernih programskih jezika.

• Planiranje i organizacija

Uz standardne komponente koje su od bitne važnosti u razvoju softvera, kao što su kvaliteta i testiranje, dizajn te preciznost u izradi i tržišnom pozicioniranju, Toni Frankola je naglasio važnost uspješne implementacije agilne metodologije. Oni se njome koriste već od samih početaka, razvijajući svoje proizvode u manjim iteracijama i unapređujući ih postepeno kroz učenje stečeno unutar razvojnih fazi.

Put od ideje do gotovog proizvoda se može odužiti, zato je bitna dobra organizacija i planiranje. Scrum framework je osmišljen s ciljem da omogući softverskim projektima bržu i uspješniju realizaciju, naglašavajući važnost transparentnosti, međusobne suradnje i sklonost što bržem prihvaćanju promjena i prilagodbi na iste kroz razvoj.

• Testiranje i upravljanje kodom

Važno je koristiti neke od modernih softvera za upravljanje izvornim kodom, kao što je Git. Koristan servis je GitHub na kojem developeri mogu objavljivati svoje radove i primjere koda. Na taj način ostvaruju komunikaciju sa zajednicom, a i buduće zaposlenje je značajno olakšano zbog toga što tvrtke mogu imati uvid u kvalitetu i iskustvo developera.

• Odabir tržišta, korisnika i cijena proizvoda

Glavno tržište za plasirati digitalni proizvod je definitivno SAD, savjetuje Frankola. Tamo se kreće većina svjetskog ulaganja u IT industriju i ako želite što prije doznati imate li kvalitetan proizvod, tamo ćete ga zasigurno najbrže moći testirati među brojnim korisnicima današnjih tehnologija.

No, čak i ako imate dobro razrađenu ideju, nemojte odmah pokušati riješiti sve probleme i zadovoljiti širok spektar korisnika. Budite pristupačni cijenom svog proizvoda, a kasnije kroz nadodatke možete zarađivati i unaprijediti svoj osnovni proizvod, zaključuje Toni Frankola.

Naporan rad, ali i ogroman potencijal

Razvoj tehnoloških rješenja je definitivno naporan rad, ali nije tabu i potencijal je bezgraničan. U Hrvatskoj imamo sve više primjera uspješnih projekata u koje se možemo ugledati, a možda im se i pridružiti, zaključeno je na konferenciji DUMP Days 2017.