Kad geekovi postanu direktori: Humana, RBA, Hrvatskog Telekoma, Locastica – i Netokracije!

Ako bih vam trebao preporučiti bilo koju konferenciju u 2020. godini, velike su šanse da bi to bio Digital Lab.in u, jasno, Labinu i to iz vrlo jednostavnog razloga: organizatori ove konferencije u Istri uspjeli su u dvije godine napraviti nešto što konferencije koje postoje deset i više godina nisu: stvoriti priču i “vibru” koja vas obuzme čim ju posjetite.

Ovogodišnje izdanje je tek drugo održano, a organizacija na čelu s domaćom tvrtkom Lloyds Digital potrudila se pružiti vrhunski doživljaj, odlična predavanja i atmosferu najbolje vrste. Tijekom dva dana konferenciju je posjetilo oko 400 uzvanika što je više nego dupla posjećenost u odnosu na prvo izdanje, a s glavne pozornice govorili su dizajneri, developeri, ali i direktori. Upravo ovi posljednji zatvorili su konferenciju panel raspravom “How can a geek become a director or CTO?”

Moderator panela Ivan Brezak Brkan okupio je jake snage domaćih “šefova” i upitao ih jednostavno – što vi radite i kako je biti šef? Osobno, začudio sam se što nijednom nisam slušao panel na ovu temu, ali mogu reći da mi je sada sve barem nijansu jasnije. Na panelu su sudjelovali Ana Pauzar, product experience management director u Hrvatskom Telekomu, Ivan Knezović, voditelj developmenta i menadžmenta aplikacija u RBA, Vanja Bertalan, direktor agencije Human i Marko Maljković, partner i suosnivač Locastica. A kako su ovi direktori uopće postali – direktori?

Jedni drugima uzori

Iako to vjerojatno vrlo dobro znate, priča Vanje počinje otprilike 1996., kada je počeo stvarati internetske stranice, a nedugo zatim odlučio da bi, kako kaže “bilo dobro imati’ i firmu.” Kako nitko nije htio biti CEO – a netko je morao – CEO je postao Vanja, a 17 godina kasnije čini se kako je to uloga u kojoj se dosta dobro snašao. Marko je, s druge strane, 2010. razmišljao o dizajnu i otvaranju svoje tvrtke, a jedan od uzora kada je počinjao bile su upravo, kako kaže “firme iz Zagreba poput Humana”.

Ivan je, pak, do današnje direktorske pozicije došao napredujući kroz sve sfere jedne financijske institucije:

Krenuo sam u bankarstvo sa service deska i javljao se na telefon, poslije toga sam napredovao pa postao i sistemski administrator, inženjer i voditelj IT operacija, a kasnije sam dobio i priliku postati direktor IT-ja. Nakon tri godine tog posla morao sam malo promijeniti banke, i sada sam evo šest mjeseci u RBA.

Ana je svoju karijeru također izgradila napredovanjem, ali u nešto drugačijoj instituciji. Kaže kako je završila fakultet tehničkog smjera, ali nije htjela izrađivati računovodstvene aplikacije koje su u to vrijeme bile vrlo popularne te se odlučila baviti “razvlačenjem kablova”, odnosno podatkovnim mrežama u tada novom Optima Telekomu. Ipak, na kraju je završila u “biznis” strani, a logičan korak bio je napredovanje kroz razvoj proizvoda sve do pozicije direktorice koju nosi i danas.

Zanimljivo pitanje moderatora Ivana Brezaka Brkana bilo je upravo ono koje se zaista svi nekada pitamo: što vi radite, a što ljudi misle da radite kao CEO-i, suosnivači i direktori? Vanja:

Mislim da je u posljednje vrijeme moja najveća uloga da budem taj netko tko kaže “e ljudi ovo ne radi, ajmo probati nešto drugačije”. Ljudi to nekako osjećaju, ali nisu često spremni dignuti dva prsta i reći “ej, ono, u k****u smo i trebamo to promijeniti”.

Život direktora – sastanci i problemi?

Marko dodaje kako je njegov najveći cilj u kompaniji upoznavanje tima sa svim okolnostima, da razumiju točno što se događa kad su u pitanju različiti problemi, izazovi i detalji posla. Ivan je za kraj pojasnio kako je i on, kao i Ana, pretrpan sastancima, ali kao glavni dio svog posla ističe zadaću osiguravanja toga da svi članovi tima mogu obavljati svoj posao. Ivan pojašnjava kako se developer treba baviti developerskim poslom, tester testerskim, a on je tu da rješava eventualne probleme koji mogu nastati na putu, poput dovođenja novih ljudi, edukacija, razvoja i sličnog.

U korporacijama poput RBA i THT-a nije jednostavno biti direktor jer uvijek imate još direktora s kojima surađujete. Ana ističe suradnju s drugim vertikalama kompanije kao vrlo bitan aspekt svog posla:

Jako puno je dogovaranja jer ima mnogo stakeholdera i različitih zahtjeva stoga se mora dosta sjediti i razgovarati. To je jedan od razloga zašto smo počeli više raditi na agilnim metodama, da bismo što manje sjedili i bavili se “alingmentom”.

Veća plaća ili viša pozicija?

Drugi dio panela započet je još jednom velikom dilemom IT svijeta: koliko je moguće biti specijalist danas i je li lako napredovati ako se ne okrenete u smjeru menadžmenta?

Vanja kaže kako su neke od njegovih najvećih grešaka bile vezane upravo uz postavljanje na menadžerske pozicije osobe koje jednostavno nisu uživale u tome, iako su radile sjajno prije toga. Standard je, na žalost takav da se ljude tjera da “idu gore” ako žele bolje uvjete, ali činjenica je da bismo trebali dozvoliti poboljšanje uvjeta stručnjacima bez da oni odlaze u menadžment, pojašnjava Vanja.

Marko je dodao kako u Locasticu nisu imali takvih iskustava, ali da iz osobne perspektive može reći kako je imao tu sreću da se nije morao okrenuti potpuno u menadžment, već da se i dalje u tvrtki može baviti dizajnom kao što je i htio. Za kraj, Ivan pojašnjava kako je najveći problem u korporativnom svijetu vezan za plaće:

Danas imate u svakoj korporaciji platne razrede: postoje ekspertni, i onda menadžerski. Kada želite nagraditi čovjeka gurate ga u idući platni razred, a on je možda spreman, možda i nije. Srećom kod nas u RBA danas ne morate “nagraditi” čovjeka menadžerskom plaćom, već platni razredi menadžera i eksperata mogu biti potpuno jednaki.

Nekada je teško biti na istoj valnoj duljini

Kao najveće izazove u svom poslovanju Vanja izdvaja činjenicu da on kao direktor mora mnogo razmišljati o jednoj temi, ali problemi nastaju kada te ideje treba prezentirati ostatku tima koji možda neće odmah shvatiti što se želi reći. Potom je potrebno dobro “masirati” ideju kako bi svi bili na istoj valnoj duljini, što često zna biti vrlo problematično. S druge strane, Marko dijeli svoja iskustva:

Ja nemam neka nerviranja tijekom posla. Jedino što me može nervirati su spor internet i čekanje u redovima. Prije smo se kao mlađi živcirali kada klijent nije nešto shvatio, ali danas znamo da se klijente treba educirati i jednostavno sam naučio živjeti s time, ali spor internet…

Ivan dodaje kako je i njemu spomenuto “masiranje” bilo problem u početku karijere, ali kaže i kako je nekada dobro shvatiti da možda nije problem u nekome drugome, već u vama samima, a ako ne ide, i dalje nastojte sve objasniti – na krumpirima. Ako na krumpirima ne možete objasniti, onda ni ne znate objasniti što želite reći. U bilo kojem slučaju, nekada vam je dan dobar, a nekada vam dođe da odete negdje daleko i uzgajate masline, dodaje kroz smijeh Ana.

Za kraj panela, gosti su se dotaknuli i nekih buzzworda industrije, poput toga što je zapravo leadership i kako biti dobar vođa. Dok je Vanja samo odmahnuo rukom i rekao “dalje”, Marko je pojasnio kako se dobar vođa nikada ne smije ustručavati kopirati dobre primjere i prenijeti ih u svoju tvrtku, a Ivan napomenuo kako biti lider znači jednostavno biti “prvi od jednakih”. Ana je za kraj pojasnila kako, pogotovo u korporacijama, treba osnažiti zaposlenike i dati im mogućnost odluke, a oni će tada raditi maksimalno dobro.

Panel u cijelosti i konferenciju možete pogledati putem YouTubea.