OptimoRoute, Hrvatski Telekom i SeekandHit: "Put do izvrsnog programera ispunjen je programiranjem!"

OptimoRoute, Hrvatski Telekom i SeekandHit: “Put do izvrsnog programera ispunjen je programiranjem!”

Posljednja Digitalna karijera ove godine preselila se u Split, na FESB. Virtualno je okupila vrhunske domaće stručnjake i više od 110 aktivnih gledatelja.

Nakon tri virtualna izdanja na kojima smo okupili stručnjake i predstavnike fakulteta iz Varaždina, Zagreba i Osijeka, prošli petak smo došli do kulminacije ovogodišnje Digitalne karijere u suradnji s OptimoRouteom i uz podršku Hrvatskog Telekoma. Domaćin je pak bio splitski FESB, a tema: karijera developera!

U ovoj izazovnoj godini Digitalna karijera na žalost nije mogla posjećivati fakultete kao što smo naviknuli, ali to ne znači da nije utjecala na živote studenata. Ukupno je ove godine Digitalnu karijeru uživo pratilo više od 500 studenata, a mogli smo poslušati profesore, programere, dizajnere i još mnogo predstavnika velikih domaćih tvrtki; od banaka i telekoma pa sve do manjih agencija.

Na posljednjem izdanju ove godine tako su gostovali Marin Šarić, osnivač tvrtke OptimoRoute, tehnički voditelj Hrvatskog Telekoma Tonći Kučić, CTO agencije SeekandHit Andrej Boboš i predsjednik DUMP udruge mladih programera Krešimir Čondić.

Prvi koraci

Događaj je otvorio Marin s uvodnim predavanjem o tome kako naći najbolju ekipu u svojoj karijeri, a koje je bilo svojevrsni nastavak prvog izdanja predavanja na FER-u, kada je pričao o tome kako menadžerski put nije jedini smjer napretka u IT-ju.

Marin je istaknuo kako je velika greška koju prilikom odabira fakulteta studenti naprave to da idu na neko sveučilište jer je poznato i veliko, dok možda i bolje prilike leže na nekom nešto manje poznatom kampusu, ali na kojem je i konkurencija manja, jer se baš tamo možda nalazi iznimno uspješan tim.

Marin je također pojasnio kako neki od najboljih developera industrije čitav svoj život rade upravo na developerskim pozicijama i ne trebate se bojati da ćete kao programer biti prisiljeni ići na poziciju menadžera ako želite napredovati. Marin je svoju bogatu karijeru tako okrunio vlastitom tvrtkom u kojoj i dalje programira.

Čitavo predavanje možete pogledati na Netokracijinom Facebooku.

Najbolje je odmah “skočiti u vatru”

Panel rasprava je u petak bila prepuna korisnih informacija za studente, ali i za potencijalne poslodavce. Naime, Andrej je odmah na početku istaknuo kako je velika prednost nekih tvrtki to što mladi kolege odmah “skaču u vatru” i rade na pravim projektima te imaju prilike griješiti. “Kod nas se često pogreške osuđuju”, istaknuo je Andrej i pojasnio kako je mentalitet posve drugačiji u SAD-u i zapadnoj Europi gdje se greške cijene kao alat učenja.

Marin je na to dodao i da njega, kao poslodavca, ne zanima previše što ste vi točno programirali na faksu, dok god ste nešto sami stvorili:

Najvažnija je stvar programiranje. To je puno važnije nego da ste na Courseri završili hrpu tečajeva. Ako možete nekome pokazati svoj GitHub račun, to govori više nego životopis od pet stranica.

Marin kaže kako danas postoji velik broj open source projekata kojima još tijekom fakulteta možete pridonijeti. Razmislite o tome da dodate čak i neku najsitniju stvar, jer ćete već s njom steći iznimno iskustvo, veće nego netko tko je imao savršen prosjek na fakultetu, ali je programirao samo na laboratorijskim vježbama.

Sugovornici su istaknuli kako je najbolje što možete napraviti za svoju karijeru jednostavno – raditi na sebi za vrijeme fakulteta.

Mindset je važniji od programskog jezika

Andrej kaže kako bi i dalje najveća stavka prilikom odabira posla i poslodavca trebala biti ljubav prema poslu koji radite. Dosta ljudi, priznaje Andrej, u programiranje ode jer znaju da su ondje plaće dobre, ali da biste bili zadovoljni u životu treba vam nešto što volite, ne samo novac. Također, Andrej kaže kako se studenti ne bi trebali previše opterećivati programskim jezicima, već raditi na svom procesu razmišljanja. Svaki jezik je dobar, a svaka tvrtka koja drži do sebe radije će uzeti sjajnog programera koji misli na dobar način nego nekog tko drži samo jedan jezik u malome prstu.

Marin kaže kako je vrlo važan dio ovdje “majstorstvo”. Svaka tvrtka će brzo shvatiti koliko je netko vješt, čak i ako koristi staru tehnologiju. “Meni uopće nije impresivno da mi netko kaže da je programirao u 11 jezika”, dodaje Marin. Važnije je da je odličan u jednom!

No, onaj jezik koji ne smijete zaboraviti nije programski, već ljudski. Sugovornici se slažu kako je razvoj takozvanih “mekih vještina” na fakultetu izuzetno važan. Rad s klijentima, komunikacija, vođenje tima i slične vještine možda se ne poistovjećuju s razvojem softvera, ali su sve važnije ne samo za seniore, nego i mlade kolegice i kolege koji su tek u potrazi za prvim poslom.

Neka vas ne bude strah – tvrtke ne grizu!

Krešimir je na kraju predavanja izdvojio kako je jedan od današnjih problema s kojima se studenti suočavaju činjenica da ih je strah tvrtki, odnosno prijavljivanja na prakse u njima. To je vrlo vjerojatno zbog toga što ih je strah odbijanja, pojašnjava, ali i dodaje da je bilo kakvo iskustvo, pa čak i ono kratkotrajno, vrlo važna prednost nad ostalim kolegama.

Važno je da radite na sebi, da volite programiranje i da ste voljni raditi. Sve ostalo se lako nauči.

Krešimir također poziva sve zainteresirane studente da provjere DUMP internship program koji upravo traje, a čiji je cilj simulirati okruženje prave tvrtke i stjecanje svih znanja koje mladima trebaju prilikom ulaska na tržište rada.

Za više informacija o poslovima u OptimoRouteu, Marin vas poziva da bacite pogled na njihovu stranicu karijera i mail jobs@optimoroute.com; SeekandHit ekipi možete se javiti na mail posao@seekandhit.com, a Tonći poziva sve mlade programere da se jave direktno njemu ako imaju ikakvih pitanja na mail tonci.kucic@t.ht.hr i provjere HT-ovu službenu stranicu karijera za otvorene natječaje.

Čitavo predavanje i panel raspravu možete pogledati na Netokracijinom Facebooku.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.