Naše roditelje, bake i djedove prodrmala je digitalna budućnost čiju tehnologiju moramo izgraditi - već danas

Naše roditelje, bake i djedove prodrmala je digitalna budućnost čiju tehnologiju moramo izgraditi – već danas

Digitalne tehnologije omogućile su nam da u doba samoizolacije ostanemo povezani sa starijima u našim obiteljima, ali od zdravlja do rada - na nama je da gradimo tehnologiju tzv. srebrne ekonomije.

“Mijesi ovako!”, čujem glas svoje mame dok nadgleda radim li dobro šunku u kruhu za Uskrs. Prvi mi je put, iako si godinama govorim kako bih volio naučiti raditi niz tradicionalnih jela koje pripremamo što za blagdane, što svakodnevno. Prije dva Božića sam svladao sarmu, a sad je na red došla šunkica. Rezultat je, uz kvalitetan savjet, bio izvrstan:

Nisam mogao zagrliti mamu kako bi joj zahvalio na pomoći. Otkad je krenula samoizolacija, složili smo se da je najbolje da ostanu kod kuće što je više moguće i da im nosim namirnice i pokušavam izbjeći kontakt s obzirom na to da su u osjetljivoj skupini. Naš zagrljaj bio je onaj izražen riječima i pogledima zahvaljujući WhatsAppovom video pozivu, dok mi je mobitel stajao navrh frižidera kako bi mama imala zaista dobar pogled radim li dobro…

“Pogledaj na fejsu”, rekla mi je dan nakon, na Uskrs, nakon što je na društvenoj mreži na koju rijetko idem ovih dana (osim u stručne grupe poput Društvenih medija i Startups Croatia, kao i Messenger) objavila nekoliko slika mog oca kao čestitku za njegov 70. rođendan koji je bio isti dan.

Je li nam ikada bilo draže što su nam “starci na fejsu?”

Još sam prije 2 godine u kolumni pisao kako je Facebook društvena mreža koju su naši roditelji naslijedili od nas, nakon što smo se mi polako, ali sigurno, prebacili na Instagram i dark social. Sve razloge o tome zašto smo se mi maknuli, a oni došli – od toga da su htjeli vidjeti što radimo pa do problema s prodajom podataka – možete detaljnije pročitati u toj kolumni.

Vjerujem da nisam jedini kojemu je drago što su mu se roditelji, bake i djedovi, bliža i daljnja rodbina ili jednostavno puno stariji poznanici i prijatelji već naučili na korištenje Facetimea, WhatsAppa, Skypea, Facebook audio poruka – ma bilo koje aplikacije koje su nam prije samoizolacije bile zgodne, a sad su spas za održavanje obiteljske bliskosti.

Onaj tinejdžerski bunt i frustriranost time što su nam starci došli na naše digitalne kanale sad zamjenjuje olakšanje što smo na tim istim kanalima.

Dok su moji naučili koristite takve alate kako bi se mogli čuti dok sam na putu, drugi su naučili zato što im je dijete otišlo studirati u Zagreb ili raditi u inozemstvo. Neki su jednostavno Facebook “naučili”, jer su zaista bili znatiželjni, a neki, jer su htjeli vidjeti zašto su i njihovi prijatelji tamo.

Nisu bili sami.

Istraživanje u SAD-u 2018. pokazalo je da preko polovice osoba od 50 do 60 godina ima profil na Facebooku, pokazujući kako ta društvena mreža stari.

Starenje populacije nije samo ni Facebookov ni hrvatski nacionalni problem. Demografski je Europa najstariji kontinent na svijetu u kojemu je median starosti populacije 12 godina stariji od ostatka svijeta. U Europi već ostajemo raditi duže u svojim 50-ima i 60-ima, a po procjenama Europske komisije, do 2070. će na svaku osobu stariju od 65 raditi samo dvije osobe mlađe od 64.

Neovisno o koronavirusu, naša populacija stari i problem predstavlja i potencijalnu priliku:

Srebrna ekonomija na krilima prisilne digitalizacije

Tzv. srebrna ekonomija (silver economy) tj. potrošnja ljudi starijih od 50 godina trebala bi do 2025. vrijediti preko 6.4 bilijuna eura, skoro duplo od 2015. Finska je jedna od zemalja s najbrže starećom populacijom u Europi u kojoj mnoge tvrtke gledaju kako mogu potencijalni problem pretvoriti u poslovnu priliku. Bivši finski premijer, a danas jedan od direktora Nokije, Esko Aho, za Financial Times je izjavio:

Srebrna ekonomija je nova zelena ekonomija. Ako uspijemo odgovoriti na izazove koje starenje populacije predstavlja, možda možemo omogućiti ljudima da žive duže i budu sretniji.

Jedna od navika u potrošnji starijih, koja se mijenja zahvaljujući zatvaranju trgovina i ostanku kod kuće uslijed pokušaja smanjivanja širenja korona virusa, jest i drastično povećanje internetske kupovine.

Ash Sharma za Interact Analysis piše kako je COVID-19 za internetsku trgovinu učinio što sami ecommerce igrači nisu mogli, navodeći kako je primjerice britanska platforma za dostavu prehrambenih namirnica Ocado nekoliko puta pala tijekom ožujka zbog navale korisnika, slično kako Konzum Klik pada svaku večer. Zaključuje da iako se procjenjivalo da će stariji od 50, koji su često izbjegavali internetsku kupnju, uslijed pandemije puno više klikati na digitalne košarice.

Upravo ćemo kod te dobne skupine vidjeti najveće promjene u ponašanju i korištenju digitalnih rješenja za koja dosad možda nisu imali ni zaista dobar razlog da isprobaju. Sad nemaju drugog izbora.

Naravno, da bi se to dogodilo, trebat će se olakšati mogućnosti ne samo online plaćanja na internetskim trgovinama, nego primerice i digitalnog bankarstva za starije koji su možda naučeni – i jednostavnije im je – otići do banke platiti račun.

Mnogi umirovljenici trebat će pomoć, ne samo tehnologiju (iako AI može pomoći)

Na žalost, nisu svi stariji još uspjeli svladati internetske trgovine i messenger aplikacije – bilo iz vlastitog interesa ili zbog toga što imaju nekoga tko će im to pokazati. Iskustva nekih internetskih trgovina u Hrvatskoj i regiji potvrđuju kako djeca naručuju za roditelje, pri čemu je voditeljica digitalnog marketinga Mercatora u Srbiji, Maja Marković, za Netokraciju u Srbiji navela:

Zanimljivo je istaknuti da se djelomično promijenila i struktura korisnika: s prosječne korisnice (žena, oko 45 godina, viših primanja, višeg obrazovanja), zanimanje za „online“ kupovinu namirnica se pojavilo podjednako kod oba spola i svih starosnih kategorija uz primjetan rast mlađih korisnika koji robu naručuju za dostave na adrese roditelja.

Industrije brige za starije su trenutno u potpunoj digitalnoj transformaciji. Grant Chamberlain, direktor za sektor ulaganja u zdravstvo u investicijskoj banci Ziegler, izjavio je kako je od sredine ožujka do travnja ove godine bilo više napretka u tele-zdravlju nego u posljednje tri godine. Direktorica tvrtke ConnectedLiving koja se bavi pametnim tehnologijama za povezivanje starijih kod kuće i njihovih obitelji, Sarah Hold, za Senior Housing News je navela:

Sad kad su odvojenost i izolacija ključni u borbi protiv Covid-19, potreba za povezivanjem starijih i njihovih obitelji putem digitalnih kanala više nije “nice to have” – već je ključna!

U jednom dijelu rješenja može pomoći i umjetna inteligencija koja se razvija kao sve jasniji trend, no mnogi – pa tako i moja mama – postavljaju pitanje ljudskosti takvog rješenja. Pitao sam predsjednika hrvatske udruge za AI čiji su članovi donirali državi AI asistenta za samodijagnozu, Mislava Malenicu, misli li da će stariji sad lakše prihvatiti AI rješenja – i zašto:

Mnogi stariji građani Hrvatske, ali i svijeta, možda su upravo u ovih posljednjih nekoliko tjedana po prvi puta u životu upoznali čari video poziva i aplikacija za dopisivanje. Dobar primjer je naš digitalni asistent Andrija koji u interakciji s građanima može pomoći pri samoprocjeni zaraženosti koronavirusom, educirati građane kako da prepoznaju simptome na sebi ili drugima, a omogućuje i direktno uključivanje građana u zajedničku borbu s pandemijom kroz pravovremeno slanje bitnih informacija.
Andrija je primjer chatbota koji posebno starijima može olakšati dijagnozu kroz poznato sučelje.

Mirovina? Ma rad od kuće – ako želimo

Naravno, nisu ni svi stariji zreli za mirovinu – koliko god postojao ageism u digitalnoj industriji koja uvijek voli isticati “mlade talente”. Na sreću, nisu samo 20-godišnjaci ti koji znaju pisati dobre emailove, ćaskati preko Slacka ili odraditi sastanak na Zoomu. Dapače, što si iskusniji u industriji bolje ćeš odraditi srž koja će biti prenesena zahvaljujući tehnologiji.

Ali činjenica je da je rad od kuće u doba koronavirusa svojstven ne samo digitalnoj industriji, već i tvrtkama poput banaka i većine uredskih poslova. Nekima on nije tako ugodan, što je sigurno posljedica i toga što moraju cijelo vrijeme biti kod kuće.

Gledajući pozitivnu stranu, upravo se remote rad nameće kao potencijalno dobar izbor za one koji umjesto mirovine žele i dalje raditi, jer vole svoj posao, ali – od kuće. Sharon Emek, osnivačica američke platforme za profesionalce starije od 50 godina, Work at Home Vintage Employers, izjavila je kako poslodavci traže iskusne radnike koje ne moraju uvoditi u posao, a da se njeni korisnici žele odmaknuti od ureda, a ne od posla.

Vaš idealan korisnik vas je – odgojio

Odmaknemo li se na trenutak od gledanja na ovu situaciju kao djeca svojih roditelja i unuci svojih djedova i baka – nameće se prilika. Jedna cijela ciljana skupina širom svijeta, a brzorastuća u Hrvatskoj i Europi, potpuno mijenja svoje navike – u digitalne.

Nesumnjivo će neke od njih ostati, a kroz samo otkrivanje digitalnih alata i platformi stariji će otkriti dijelove Interneta koje mi možda već znamo doslovno već desetljeće ili više koliko smo online.

Moja mama ne samo da je na Facebooku, već i ima svoj blog. Tata mi u svojim godinama montira video sadržaje u iMovieu i objavljuje ih na YouTubeu. Oboje mi lajkaju svaki od rijetkih statusa na Facebooku, a mama mi baca jedan te isti emoji na storyje na Instagramu za koje i dalje ne shvaća zašto moraju nestajati i zašto nam odgovara taj nestajući sadržaj. Nema veze – tamo je.

Kao i tada, i danas sam iznimno ponosan na njih kao što ste i vi na svoje starce. Taj ponos nas podsjeća i da ih ne smijemo podcjenjivati. Dapače – oni će nas sustići na Instagramu i TikToku, pa i remote svijetu i internetskim trgovinama, kao što su na Facebooku.

Vrijeme je da adultamo – trebamo biti zahvalni što se snalaze u svijetu koji je donedavno bio samo “naš”, ali trebamo biti i svjesni da im u tome možemo pomoći – razvojem nekih novih rješenja, alata, ali i startupa u srebrnoj ekonomiji!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Jasmina Markota

    Jasmina Markota

    15. 04. 2020. u 10:14 am Odgovori

    Oduševljena sam pristupom temi. Najbolje je kada čovjek ima bliski primjer. Od početka govorim da će time after corona biti veliki izazov i donijeti mnogo dobrog.
    Pred mirovinom sam,ali ne mogu zamisliti da ne radim i vjerujem da moje znanje može koristiti,naravno pod nekim drugim uvjetima. Za sada nema puno izbora.
    Lp

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Novost

HAVC prvi put raspisao natječaj za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara

Hrvatski gaming studiji dobili su još jednu priliku za financiranje svojih projekata i to u Hrvatskoj!

Intervju

Photomath ima tim specijaliziran za animirane instrukcije koje se programiraju? I to bez pisanja koda?

Jeste li znali da čak 60% učenika koristi video za pomoć pri učenju matematike? Photomath danas nudi i vizualni način učenja matematike pomoću animiranih instrukcija. Uz njih korisnik ima dojam kao da pred sobom ima instruktora matematike, a mi smo provjerili kako se takve animacije uopće kreiraju uz Andriju Ražnatovića i Janu Čičko.

Startupi i poslovanje

Omega software postaje dio M SAN grupacije

I službeno je potvrđeno, drugi najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, King ICT u sastavu grupacije M SAN, preuzeo je Omega software.

Kultura 2.0

Naš mozak nije poput ladica koje možemo neprestano puniti informacijama, kako mu pomoći da pamti bitno?

Svi smo se u jednom trenutku zapitali zašto ne mogu bolje pamtiti, odgovor na to pitanje otkrili smo na zagrebačkom TEDx-u!

Startupi i poslovanje

“Pristup top-down, gdje menadžment sam, ili skupa s HR-om osmisli vrijednosti tvrtke, je passé”

Nakon što se hrvatskom SofaScoreu u samo godinu i pol dana udvostručio broj zaposlenika, bilo je sigurno kako treba transformirati i internu kulturu koja će pratiti takav strelovit rast - a to je značilo ispitati vrijednosti sa svim ljudima u tvrtki.

Startupi i poslovanje

AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Unatoč novim nadama koji su pitchali na AI2FUTURE konferenciji, izgradnju AI ekosustava u Hrvatskoj uvelike otežava što sve veći broj domaćih AI stručnjaka radi na daljinu za strane kompanije, a suradnja sa stručnjacima iz akademije je otežana...