Andrija: Eksluzivni detalji o chatbotu za samodijagnozu koji su donirali Infobip, Neos, Mindsmiths i Oracle

Ekskluzivni detalji o Andriji, chatbotu za samodijagnozu, kojeg su državi donirali Infobip, Neos, Mindsmiths i Oracle

Članice nedavno osnovane Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju, CroAI, donirale su WhatsApp chatbota za borbu protiv koronavirusa. Predsjednik udruge Mislav Malenica za Netokraciju otkriva detalje.

Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo uprave sutra ujutro predstavljaju Andriju, digitalnog asistenta u obliku WhatsApp chatbota koji su kao alat za borbu protiv koronavirusa u Hrvatskoj donirale članice nedavno osnovane Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI, o čijem smo osnivanju ekskluzivno pisali na Netokraciji.

Što je Andrija?

Andrija je chatbot dostupan putem WhatsAppa koji nosi ime poznatog hrvatskog liječnika Andrije Štampara, oca preventivne medicine, ne samo u Hrvatskoj, već u svijetu. Chatbot pokrećete klikom na službenoj web stranici uz instaliran WhatsApp ili slanjem poruke “Pozdrav” na broj +385997753049 koji prvo morate spremiti u imenik telefona.

Na prvi pogled Andrija izgleda kao vrlo jednostavan chatbot koji bi se mogao razviti temeljem neke postojeće platforme, ali Malenica za Netokraciju ističe kako će se prava vrijednost vidjeti kad počne komunicirati s tisućama korisnika:

Treba razlikovati oblik komunikacije digitalnog asistenta, u ovom slučaju chatbot, i ono što doista smatramo umjetnom inteligencijom. Kod ovakve primjene nije ideja impresionirati nekoga time što možemo sintetizirati govor, već je ideja stvoriti vrijednost. Andrijin zadatak je uvažiti ozbiljnost situacije, umiriti ako je sve OK, uputiti na pravo mjesto bez panike ako situacija zahtijeva hitnu reakciju. Konačni cilj je pomoći zdravstvenom sustavu da se efikasnije bori protiv epidemije.

Prvo krećemo od ljudske ekspertize, u ovom slučaju je to bila simulacija razgovora s prof. Brankom Kolarićem, a onda kada asistent počne komunicirati s tisućama ljudi na temelju njihovih reakcija, algoritmi ponašanja se mijenjaju.

Što se zapravo događa ako osoba dođe do krajnjeg koraka u kojem je potencijalno zaražena objašnjava Malenica, navodeći kako će chatbot preporučiti da ostane doma i nazove liječnika opće medicine:

Samoprocjena je zapravo simulator komunikacije sa zdravstvenim stručnjakom. Kroz nju svaka osoba uči kako izgleda protokol trijaže. Ideja je i da korisnik može istražiti kakav bi ishod samoprocjene bio da se nalazi u nekoj drugoj situaciji te se tako unaprijed pripremio za najbolje postupanje. Andrija omogućuje građanima da nauče kako se ponašati u svakoj situaciji i da to onda mogu primijeniti na sebi ili drugim osobama do kojih im je stalo.

Zašto WhatsApp umjesto Vibera, Andrija umjesto Koronavirus.hr?

Vlada Republike Hrvatske je sredinom ožujka predstavila središnju web stranicu za informacije vezane za koronavirus u Hrvatskoj pod imenom Koronavirus.hr koji je komunikacijski kanal našao i na Viberumessenger platformi i konkurentu WhatsAppu. Na pitanje zašto onda nije iskorišteno postojeće ime i postojeći kanal, Malenica navodi kako je WhatsApp jednostavno odabran kao prvi kanal, ali to ne znači da će ostati i jedini. Dodaje kako su WhatsApp kao platformu za komunikaciju s građanima tijekom pandemije odabrale i organizacije poput WHO-a, UNICEF-a i UNDP-a te mnoge zemlje širom svijeta poput Singapura i Njemačke:

U suradnji s agencijom Mediava, kao jednim od članova radne skupine zadužene za Andriju, shvatili smo da Andriji trebamo dati osobnost, a da tako nešto teško možemo kroz sustav koji bi se zvao koronavirus.hr bot. U tvrtki Mindsmiths smo već razvili nekoliko digitalnih asistenata u medicinske svrhe i tu smo naučili koliko je za ulijevanje osjećaja povjerenja i bliskosti u komunikaciji s korisnikom bitno stvoriti percepciju osobe, čak i kada je očito riječ o digitalnoj personi. Andrija digitalni asistent ima karakter dobronamjerne osobe koja je uvijek voljna pomoći i biti na usluzi građanima, a ujedno raspolaže bogatim znanjem u području borbe protiv koronavirusa.

Nedavno osnovana udruga CroAI okuplja neke od vodećih hrvatskih tehnoloških tvrtki. (Malenica je drugi s desna.)

Andrija radi na temelju cloud infrastrukture koju je Neos razvio na temelju Oracleove tehnologije. Infobip je besplatno ustupio svoju komunikacijsku platformu za korištenje WhatsAppovog API-ja, dok su Maleničini kolege iz Mindsmithsa, u suradnji s profesorom Brankom Kolarićem, voditeljem službe za javnozdravstveno gerontologije Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, i njegovim timom razvili “mozak” asistenta na vlastitoj platformi za umjetnu inteligenciju.

Zaštita podataka građana pri komunikaciji simptoma s Andrijom

Nedavno je do Sabora došao prijedlog kojim bi se ozakonilo široko praćenje mobilnih telefona građana, a koji je oštro kritiziran od cijele struke pa tako i kolege Marka Rakara koji je za N1 objasnio da se radi o pristupu u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kao i GDPR-om.

Malenicu sam pitao što se događa s podacima građana pri korištenju Andrije, posebno s obzirom na to da postoji nepovjerenje prema praksama privatnosti WhatAppovog vlasnika Facebooka:

Andrija funkcionira tako da se korisnik dopisuje s digitalnim asistentom preko svojeg broja mobitela. Međutim, taj broj se više nigdje ne koristi u sustavu ili izvan njega kako bi se izbjegla mogućnost povezivanja s konkretnim fizičkim osobama. Nadalje, korisnik može dobrovoljno podijeliti svoju približnu lokaciju i stanje simptoma vezanih uz koronavirus. Ti podaci se u anonimiziranom obliku (bez broja mobitela) stavljaju na raspolaganje stručnjacima iz Ministarstva zdravstva kako bi efikasnije pratili razvoj epidemije. Htio bih ovdje naglasiti da je Andrija dobrovoljan alat kojim se građanima daje mogućnost da se direktno uključe u borbu protiv koronavirusa. Ako netko to ne želi, i to je sasvim u redu. Korištenje Andrije je anonimno i u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka.

Imajući na umu nepravilnosti u izradi e-Propusnica bez javnog natječaja, o kojima su prošli tjedan pisali kolege s Indexa u kontekstu tvrtke TechEd, zanimalo nas je o kakvoj se suradnji radi i zašto su baš tvrtke članice CroAI udruge izradile rješenje. Malenica je naglasio da se radi o donaciji koju su samoinicijativno ponudili Vladi:

Infobip je jedan od svjetskih lidera po pitanju omnichannel komunikacije, Neos ima dugogodišnje iskustvo u skladištenju i upravljanju najosjetljivijim podacima, Oracle je jedan od vodećih svjetskih cloud providera, a tvrtka Mindsmiths je specijalizirana za izradu digitalnih asistenata u osjetljivim industrijama poput zdravstva. Okupili smo se, napravili rješenje i ponudili ga kao donaciju u nadi da ćemo i mi doprinijeti borbi protiv epidemije. Svoje smo usluge stavili na raspolaganje nakon što smo konzultirali struku i napravili inicijalna testiranja kako bi bili sigurni da možemo stvoriti vrijednost za građane. Upravo je u tome i poanta naše Cro AI udruge.

Andrijina sudbina nakon koronavirusa ovisi o rezultatima projekta – zaključuje Malenica – naglašavajući kako je upravo ova pandemija pokazala koliko je nužno da se i privatni i javni sektor što prije maksimalno digitaliziraju.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    13. 04. 2020. u 10:07 pm Odgovori

    U redu je vladina inicijativa ali ovo veze nema sa chatbotom niti umjetnom inteligencijom. Odgovori ponuđeni sa A B C pa to je bilo prije 20 godina. Kakva je to udruga umjetne intelgiencije ako im je ovo domet

    • Jan (Mindsmiths)

      Jan (Mindsmiths)

      14. 04. 2020. u 9:41 am Odgovori

      istina je da ovo nije glasovni asistent s kojim pričate i koji prepoznaje vašu namjeru pa vam primjerice u trenutku kada mu se obratite sa: “Hey Google, ispričaj mi vic” pusti snimku vica kojeg ima spremljenog u bazi. Ideja je bila kreirati proizvodi koji u interakciji s građanima stvara vrijednost kroz edukaciju i njihovo uključivanje u zajedničku borbu sa našim stručnjacima. Andrija je stvoren temeljem ekspertnog sustava (AI) i sadrži machine learning algoritme (AI) kako bi mogao komunicirati s velikim brojem ljudi istovremeno i učiti iz prikupljenih podataka. Kada je cilj stvoriti nešto što mogu koristiti svi građani bez obzira na prethodno tehničko znanje ili iskustvo u interakciji s tehnologijom, onda su A B C odgovori najbolji potez. Dakle, sve ovisi o tome koji je cilj i što se želi postići.

      • Makro

        Makro

        14. 04. 2020. u 6:51 pm Odgovori

        Ako dopustite, imao bih nekoliko pitanja/dvojbi.

        O kojim ekspertnim sustavima te tehnikama strojnog ucenja se radi ne bi li se realiziralo ovakvo stablo odluke koje je sudeci po prezentiranom uglavnom binarno odnosno ternarno?

        Kako znamo da algoritmi strojnog ucenja (ML) mogu adaptirati svoje “odluke” tako da se isti opetovano koriste s jako velikim brojem ponavljanja (a u ovom slucaju to korespondira s kolicinom korisnika), pitanje glasi: kako namjeravate istrenirati algoritam (poboljsati tocnost ishoda) s izvorom podataka koji je u principu brojcano vrlo limitiran? (*)

        Trenutno dostupni podaci govore da je najkriticnija skupina pogodjena ovim virusom populacija starije zivotne dobi (umirovljenici, njih 1.5M) a upravo oni nikako ili gotovo nikako ne znaju (ili ne bi znali) koristiti ovakvu tehnologiju. Iz tog slijedi da ce Vas algoritam gotovo pa u potpunosti biti istreniran uzorcima iz generacije mladje do srednje zivotne dobi. Kako u tom slucaju mozete osigurati da ishod Vaseg istreniranog algoritma bude ispravan i za umirovljenika? Mislim da se tu radi o “bias”-u zbog kojeg u principu rezultati ne bi bili ispravni za dio stanovnistva kojima je to, u ovoj situaciji, najpotrebitije.

        (*) U kontekstu strojnog ucenja, 4M i nije neka brojka a obzirom na prosjecnu starost stanovnistva te edukaciju slobodno mozemo pretpostaviti da ce broj sakupljenih uzoraka biti daleko manji (ako ne i magnitudu manji).

        Hvala unaprijed i pozdrav

      • Dalibor

        Dalibor

        14. 04. 2020. u 7:28 pm Odgovori

        Jan, doslovno ništa nisi kazao u svom odgovoru Mirku.

        “Andrija je stvoren temeljem ekspertnog sustava (AI) i sadrži machine learning algoritme (AI) kako bi mogao komunicirati s velikim brojem ljudi istovremeno i učiti iz prikupljenih podataka.”

        Ovo ne znaci nista, pls konkretan odgovor, na koji nacin je Andrija AI?

  2. Neki Lik

    Neki Lik

    14. 04. 2020. u 11:55 am Odgovori

    Zanimljiva mi je činjenica da se ministar uprave zove Ivan Malenica a direktor Mindsmithsa i predsjednik udruge Mislav Malenica. Isto tako mi je zanimljiva činjenica da slanje poruka preko Whatsappa i A/B grananje funkcioniraju preko Infobipove platforme već dugo vremena, tako da ne znam što Mindsmiths tu radi. Rekao bih da si je ministar odlučio ubacit malo svojih ljudi na klasičan hrvatski način.

  3. Goran

    Goran

    17. 04. 2020. u 10:57 pm Odgovori

    A koja je točno poanta ovog članka? Potaknuti ljude na slijepo korištenje danog alata i prikupljanje podataka? Jer je upitno koliko je koristan.

    Za deterministički software budu duži periodi testiranja, ako bi trebali imat neku bitnu i opću primjenu. Koliko je ovo pouzdano? Koliko će ovo možda izazvat više panike nego pomoći?

    Bojim se da je ovo samo jedan plaćeni oglas (treba se od nečega živjeti). Jer s tehničke strane nisam ništa saznao. Osim onoga što Andrija nije, a prodaje se ovdje da jest.

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      19. 04. 2020. u 5:23 pm Odgovori

      Ne, i upravo zato sam pitao pitanja oko GDPR-a i drugih ključnih detalja. Srećom, Netokracijini čitatelji su generalno dovoljno inteligentni da sami prosude i nemaju potrebe koristiti lažne emailove (npr. smece email nešto), a upoznati su i s time da po zakonu bi morali sponzorirani članak označiti. Žao mi je što ti nisi upoznat, evo da znaš 🙂

      Slobodno napiši što te točno zanima s tehničke strane i ako bude kvalitetno pitanje – mogli bi ih pitati 🙂 Ako pak budeš neargumentirano i wannabe-sarkastično bacao komentare koji baš ne drže vodu, na žalost nećemo. Ugodan vikend!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Hrvatski jednorog pokreće program za startupe: Infobip Startup Tribe!

Hrvatska se nalazi u idealnom momentu za ekspanzivni rast startup ekosustava, ističe Nikola Pavešić, voditelj Infobipova tima kojim žele pridonijeti rastu i razvoju startupa u Hrvatskoj, ali i diljem drugih lokacija gdje je Infobip prisutan.

Što ste propustili

Izvještaj

Fintech startupi žele biti regulirani, ali traže otvorenost regulatora, brže odgovore i transparentne kriterije

Kriptovalute neizbježna su tema kada govorimo o financijskome svijetu koji se sve više digitalizira. Na dan održavanja konferencije Fintech – inovacije, rizici i odgovornost, jedan Bitcoin vrijedio je 238.940,91, a u trenutku pisanja ovoga članka vrijedi 196.236,28 kuna.

Startupi i poslovanje

Što je zapravo hrvatski TeamUp kojeg opisuju kao “Tinder za startupe”?

Hrvatski TeamUp već je zaradio vrlo dobre reakcije, a najbolje rezultate vide u pronalasku "soft skill" kadrova - više detalja otkrili smo u razgovoru s pokretačima.

Digitalni marketing

Raiffeisen bank pomaže perspektivnim studentima digitalnog marketinga putem stipendije “Luka Mak”

Luka Mak imao je tu nevjerojatnu sposobnost da iskreno kaže svoje mišljenje, a da pritom baš nikoga ne povrijedi. Uvijek se trudio biti bolji, svaki je dan učio od drugih i učio druge te pomicao granice. Ako i tebe krase takve osobine – možda te čeka stipendija Luka Mak.

Startupi i poslovanje

Brendiranje inovativnosti: Što Hrvatska može naučiti od Izraela, Švicarske i Velike Britanije?

Hrvatska ne gradi svoj imidž na inovativnosti, ne koristi inovativnost kao snažan komunikacijski alat u brendiranju zemlje niti prepoznaje potencijal inovativnosti kao hrvatsku "meku moć" kojom može konkurirati na svjetskom tržištu...

Video

Komentiramo EURO 2020 uz Nogometne Ikone!

EURO 2020 je tu, tko će kiksati, a tko iznenaditi? U novoj epizodi Netokracija Podcasta imamo malo netipičnu temu za nas, ali, naravno, iz digitalnog ugla uz pokretača Nogometnih ikona!

Intervju

Što SofaScore traži od “direktora proizvoda” čiju platformu svakodnevno koristi 20 milijuna korisnika?

"Product Director" možda nije titula koju toliko često vidimo na našem području, ali je izuzetno važna u tvrtkama posvećenima digitalnim proizvodima kao što je SofaScore.