Kupujmo hrvatsko: Domaći developerski alati

Kupujmo hrvatsko: Domaći developerski alati

Zašto domaći osnivači razvijaju sve više proizvoda iz niše developerskih alata - toliko da se predviđa da bi jedan od njih mogao biti sljedeći hrvatski jednorog, i kakve veze s tim imaju - lopate?

“Očekujem procvat startupa iz niše developerskih alata i predviđam da ćemo upravo iz te niše za koju godinu imati jednoroga, ako ne i dva!”, kazao je nedavno Davor Runje  u epizodi podcasta Well Founded u kojoj je ugostio dva osnivača upravo takvih startupa.

Gosti epizode – Matija Šošić, suosnivač Wasp Langa, programskog jezika koji olakšava i ubrzava razvoj full-stack web aplikacija i Dominik Tomičević, suosnivač graf baze podataka Memgraph, opisivali su svoje iskustvo s razvojem startupa u vrlo nišnoj industriji.

I to u nišnoj industriji u kojoj je najčešći poslovni model ponuditi proizvod besplatno kao open source alat. Ali, s obzirom na to koliko brzo raste broj developera i tvrtki kojima ti alati olakšavaju život, čak i da samo mali dio njih plati – svejedno se radi o dobrom biznisu.

Developerski alati = lopate

Najslikovitije je to kod nas u podcastu opisao Bogdan Habić, suosnivač i CTO srpskog startupa Tenderly, koji nudi dev alate za razvoj na blockchainu Ethereum: Kad ljudi kopaju, mi dodajemo lopate.

A kad smo već kod lopata, potencijal trenutni developerskih alata kao biznisa jedan osnivač opisuje usporedbom sa zlatnom groznicom u San Francisku sredinom 19. stoljeća: Nisu se obogatili svi oni koji su tražili zlato, ali su se obogatili svi oni koji su tad prodavali lopate!

Ako lopate ipak uzmemo kao neprecizan opis, developerski alati su svi oni proizvodi koji developerima pomažu da u svom radu budu brži, bolji, produktivniji, automatiziraju zamorne ponavljajuće poslove, skrate neke procese, a nekad i da pišu manje koda. I to sve od trenutka kad krenu tipkati kod na računalo do deploya na produkciju, ali i nakon, kod nadziranja, skaliranja, optimiziranja.

Developerski alati niša su u kojoj posljednje vrijeme niče sve više domaćih startupa i u kojoj im često odlično ide, iako se na tržištu bore s konkurencijom čije seed runde su sedmeroznamenkaste. Za znatiželjne developere koji bi ih htjeli isprobati ili za one koji žele podržati domaću scenu i kupiti hrvatsku lopatu, evo pregleda developerskih alata proizvedenih u Hrvatskoj:

Memgraph

Osim što se vole pohvaliti da su najbrža graf baza podataka na tržištu, Memgraph svoju snažnu platformu za izradu aplikacija temeljenih na grafovima i tokovima podataka developerima nudi besplatno kao open-source alat.

Dominik Tomicevic

Uz investiciju od 9,3 milijuna dolara – a među ulagačima je i Microsoftov fond M12, Memgraph si može priuštiti ulaganje u razvoj tehnologije i izgradnje developerske zajednice oko svog proizvoda. Zbog toga su prvotni poslovni model prodaje enterprise rješenja promijenili u open-source strategiju okrenutu developerima (uz ideju da će neki od njih imati potrebu za dodatnim, plaćenim funkcionalnostima), a zaposlenike prodaje zamijenili onima za odnose s developerima.

Treblle

Još jedna domaća zvijezda iz niše developerskih alata, Treblle developerima i svima koji rade s API-jima omogućava da na jednom mjestu uvijek i lako imaju na oku što se s tim API-jima događa. Alat su Vedran Cindrić i Darko Blažević osmislili iz vlastite potrebe dok su zajedno radili u svojoj agenciji za development i dizajn jer im je bilo muka od hitnih sastanaka na koje bi ih klijenti zvali jer “API ne radi”.

Da su na dobrom putu dobili su potvrdu na Web Summitu 2020. na koji su se prijavili tek toliko da testiraju ideju, a s kojeg su se vratili s milijun eura investicije kao potvrdom da ideja itekako ima smisla.

Nakon nove runde investicije od 7 milijuna dolara, Treble ide u suprotnom smjeru od Memgrapha – nakon posvećenosti individualnim developerima, investiciju će, među ostalim koristiti i za razvoj i prodaju enterprise rješenja.

Wasp Lang

Braća Matija i Martin Šošić osmislili su Wasp Lang kao svojevrsni low-code alat za developere. Odnosno, Wasp Lang je “ljepilo” koje web developerima pomaže povezati različite dijelove aplikacija koje razvijaju u različitim tehnologijama, a koji trebaju raditi zajedno, poput, primjerice, autentifikacije korisnika.


I oni su odlično prošli kod investitora – ušli su u prestižni Y Combinator i osigurali investiciju od 1,5 milijuna dolara. Ali i kod developerske zajednice na Product Huntu, Hacker Newsu i Redditu. Njihov poslovni model također je stvoriti bazu korisnika kroz open-source proizvod i odnose s developerima.

Kamon

Kamon za sebe kaže da je alat za observability za developere, a ne za DevOps ili SRE inženjere. Observability je još jedna sve popularnija niša alata koji developerima pomažu da u sve kompleksnijim sustavima imaju na oku kako sve funkcionira, prate bitne metrike, dobiju obavijest ako nešto ne radi kako bi trebalo i u njima brže i lakše ustanove što je točno pošlo po krivu kako bi to mogli popraviti.

Naglašavajući da su alat za developere, Kamon želi poručiti da je uz njihov APM (Application Performance Monitoring) alat to jednostavno i dostupno čak i onim developerima koji nisu stručnjaci za monitoring/observability ili takvog nemaju u timu.

Osim APM-a kao plaćenog alata, Kamon nudi i open-source rješenje za prikupljanje svih tih developerima bitnih podataka, Kamon Telemetry, od kojega je cijela priča zapravo i krenula.

Mantil

Iako Mantil sigurno neće biti taj hrvatski developerski alat koji će postati globalno uspješan jer su osnivači umirovili projekt i raspustili tim, svejedno zaslužuje počasni spomen.

Mantil je bio projekt tri veterana domaće tehnološke i startup scene koji su, potaknuti iskustvom i problemima koje su rješavali na svojim prijašnjim pozicijama, željeli ponuditi alat koji bi bio svojevrstan “DevOps as a Service”.

CEO i CTO Mantila, Hrvoje Zlatar i Igor Anić već su zajedno bili suosnovali agenciju minus5, a kao Chief Growth Office im se u Mantilu pridružio Marko Kovač, suosnivač i nekadašnji CEO Repslyja.

Proizvod je i dalje dostupan kao open-source projekt na GitHubu, i dalje postoji određeni interes za njega, kažu, a i problem koji su pokušali riješiti i dalje postoji, samo pristup koji su odabrali – priznaju – nije pokazao očekivani rezultat.

Ako ste developer, dajte šansu hrvatskim proizvodima!

S obzirom na to da niša stvarno cvjeta, odlučili smo popis nadopunjavati kako se pojavljuju novi alati:

Domaći dev alat Pythagora developere spašava od mrskog im pisanja testova

Upoznajte Qubinets, domaću ‘no-code’ platformu za slaganje data infrastrukture poput Lego kockica

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?