Wasp: Braća Šošić osigurala 1,5 milijuna dolara za “low code” jezik za developere

Braća Šošić osigurala su 1,5 milijuna dolara za Wasp, “low code” jezik za developere – ovo je njihova priča

Developeri na Product Huntu, HackerNewsu i Redditu odlično su prihvatili hrvatski open-source projekt čiji su investitori mahom bivši inženjeri iz nekih od najvećih tehnoloških tvrtki poput Twittera, Facebooka i Airbnba.

Umjesto kretanja od nule i detaljnog poznavanja više kompleksnih tehnologija kako bi ih sve povezali zajedno na najbolji mogući način, Wasp omogućava developerima da razvijaju fullstack web aplikacije s manje koda i najboljim praksama, otkriva direktor i suosnivač Matija Šošić:

Wasp rješava taj problem, ali i dalje omogućava programerima da koriste svoje omiljene tehnologije poput Reacta ili Node.js-a. Često kažemo da je Wasp “low-code for developers”, pošto programerima pružamo jezične apstrakcije specifične za web aplikacije (npr. autentifikacija, routing, db operacije) koje omogućuju da razvoj teče brže i sigurnije, a s druge strane po potrebi uvijek mogu napisati dio koda u postojećim tehnologijama. Jedan od uzora nam je Ruby on Rails u smislu ergonomije, najboljih praksi i jednostavnosti korištenja koje su uspjeli ostvariti u web dev svijetu.

Za svoj Wasp, osnivači Matija i Martin Šošić, osigurali su inicijalnu investiciju od 1.5 milijuna dolara predvođenu fondom Lunar Ventures, u kojoj sudjeluje niz uspješnih inženjera poput osnivača Makerpada – Bena Tossella, bivšeg Twitterovog i Airbnbovog inženjera i osnivača Mesosphere – Floriana Leiberta i drugih.

Odlične reakcije na Product Huntu, HackerNewsu i Redditu

Braći su se kao najbolji komunikacijski kanali pokazale specijalizirane profesionalne društvene mreže ProductHunt (na kojem su bili najpopularniji proizvod 6. prosinca 2020.) i HackerNews kao i Javascript zajednica na Redditu koja okuplja više od milijun developera:

Dok su HackerNews i Product Hunt primjereniji za objave lansiranja projekta, Reddit je vrlo dobar za rasprave o pojedinim temama, poput tehnologija, najboljih praksi i kako pristupiti određenom problemu – zajednica je aktivna i zainteresirana i dobro reagira na kvalitetno napisane postove.

Radi se samo o dijelu komunikacije koja je za developerski alat poput Waspa ključna s obzirom na to koliko ta industrija i zajednica cijene otvorenost i transparentnost.

Open-sourceom do srca developera

Matija navodi kako od samih početaka pokušavaju biti što transparentniji, dokumentirajući što detaljnije razvoj na svom GitHub repozitoriju tako da se svatko može lako uključiti i komentirati te predlagati rješenja:

Kvalitetna dokumentacija je često zanemaren ili previđen dio projekta, ali kroz vlastito iskustvo (Martin je autor jednoga od poznatijih open-source bioinformatičkih librarya za DNA alignment, koji danas koriste najveće američke biotech tvrtke poput PacBio-a) znamo da je jednako važna kao i sam kod te često glavni razlog zašto developeri odaberu jedno rješenje nasuprot drugoga.

Open-source već dugo postoji kao koncept, ali posljednjih godina je doista postalo jasno koliko je moćan alat u promociji projekta i obraćanju developerima.

Već godinama se u developer relations zajednici tvrdi kako je upravo stvaranje kvalitetne javno dostupne dokumentacije jedan od najboljih načina komunikacije prema inženjerima.

Matija navodi kako pokušavaju što više učiti od drugih projekata u open-source zajednici:

Komunikacija s članovima naše developerske zajednice se odvija putem chat servisa Discord gdje imamo razne kanale posvećene pojedinim temama (npr. razvoj programskih jezika, web tehnologije, prijedlozi novih featurea,…).

Drugi primarni način komunikacije je putem GitHuba gdje se nalazi Wasp source code repo – tamo su popisani svi trenutni zadaci, bugovi i stvari koje se specifično tiču razvoja i to je najbolje mjesto za početi ako se netko želi uključiti u projekt kao open-source contributor.

Ranija iskustva kliknula su s vođenjem inženjerskog tima u Londonu – i rodila se ideja

Temeljit pristup braće Šošić zapravo nas ne bi trebao čuditi s obzirom na to da su prije nego što su započeli Wasp vodili londonski inženjerski tim bioinformatičkog startupa Lifebit koji je nedavno osigurao preko 60 milijuna dolara za daljnji razvoj:

Tamo smo razvijali kompleksnu web platformu za izvođenje bioinformatičkih podatkovnih analiza u oblaku, i još jednom iskusili sve spomenute probleme i shvatili koliko je programerima teško postati produktivnima, pogotovo juniorima s manje iskustva.

Potrebno je puno domenskog znanja i detaljnog poznavanja tehnologije kako bi se i male, naizgled lagane promjene mogle implementirati na ispravan način.

Prije Lifebita, Matija i Martin su prošli studentske prakse u Googleu i Palantiru, a prije Waspa radili su već na vlastitom startupu pod imenom Talkbook. No upravo se u Lifebitu dečkima rodila ideja za projekt koji će se s vremenom uobličiti u Wasp:

Počeli smo je pomalo razvijati i istraživati postojeća rješenja uz dnevni posao inženjera koji smo tada obavljali. Razvoj programskog jezika za rješenje ovog problema je bila vrlo ambiciozna ideja koja se u početku činila nemoguća (ovaj problem se do sada uglavnom rješava web frameworcima), ali taj izazov i mogući potencijal je ono što nas je privuklo da nastavimo istraživati.

Njihovu ideju informiralo je i iskustvo razvoja vlastitih projekata s prijateljima, ali i tuđih startupa još na fakultetu:

Svaki put smo morali razviti web aplikaciju putem koje će korisnici moći koristiti naše rješenje. Iznenadilo nas je da se upravo razvoj web aplikacije pokazao najkompliciranijim i najviše greškama podložnim dijelom projekta, unatoč svim algoritmima i drugim “deep tech” dijelovima koji se čine naoko kompleksnijima.

Web aplikacije napisane “ljudskim jezikom”

S Waspom su planirali izdvojiti obrasce koji se često ponavljaju u viši, jednostavniji jezik koji ne ovisi o pojedinoj tehnologiji, već više sliči specifikaciji zahtjeva aplikacije koju bi netko opisao “ljudskijim” jezikom. Jezikom koji neće zastarjeti s pojavom nove generacije web tehnologija, od čega je nastalo i ime projekta Wasp: Web Application Specification.

Tijekom zadnjih 10 godina razvijali smo web aplikacije u većini široko upotrebljavanih tehnologija, počevši od phpa i Jave do Node.js-a na backendu te od jQuerya i Backbonea do Angulara i Reacta na frontendu.

Kroz to iskustvo smo uočili da za svaki novi projekt moramo naučiti najnovije tehnologije koje uvode sve kompliciranije koncepte, dok “izvana” svaka aplikacija izgleda vrlo slično prethodnoj te međusobno dijele puno dijelova koji se svaki puta moraju razvijati i održavati ispočetka. Upravo to saznanje nam je bila glavna motivacija za ideju i početak rada na Waspu.

S druge strane, bilo nam je jako važno zadržati kompatibilnost s postojećim tehnologijama jer iz iskustva znamo da inače ne bi bilo moguće razvijati kompliciranije aplikacije, a i sam Wasp jezik bi postao previše kompleksan.

Matija smatra kako je upravo ta kompatibilnost s postojećim tehnologijama jedan od glavnih razloga zbog kojeg su developeri vrlo pozitivno reagirali na Wasp i počeli ga koristiti za izradu raznih aplikacija (hackathoni, side projekti, MVP-ovi) iako je trenutno još u Alpha verziji.

Vrijednost YCombinatora je u zajednici uspješnih startupa

Unatoč karijernom iskustvu, Matija i Martin su se u Y Combinator prijavljivali čak 3 puta! Kako Matija opisuje, prvi put su se prijavili već na samom početku kad su imali rani prototip:

Iznenadilo nas je kad smo odmah bili pozvali na finalni intervju u San Francisco! Proizvodu bi to bilo još prerano za akceleraciju, ali su im područje i tim očito bili zanimljivi. Vrlo slično je bilo i drugi puta, jedino što je zbog pandemije cijeli proces bio online. Nakon što smo napredovali s projektom i dokazali interes i uzbuđenje developera, primljeni smo u W21 batch, gdje nam je jedan od mentora koji nas je odabrao bio i Michael Seibel, osnivač Twitcha i trenutni direktor YC-a.

Prijavljivali su se više puta i iz razloga jer su zbog YC iskustva drugih developerskih tvrtki i open-source startupa poput GitLaba i Dockera, vjerovali da je to idealan program za njih:

Najviše su nam pomogli oko strukturiranja vizije tvrtke, razumijevanja poslovnih modela i kako sve zajedno predstaviti na jednostavan ali jasan način. Iz našeg iskustva, najveća vrijednost YCa proizlazi iz zajednice svih startupa i foundera koji su dosada sudjelovali u programu – zato vjerujemo da YC trenutno pruža veću vrijednost nego ikada prije i da će ona samo nastaviti rasti. Mogućnost učenja i povezivanja sa startupima koji su uspješno riješili probleme na koje mi tek nailazimo je neizmjerno vrijedna.

Matija navodi kako je poželjno prijavljivati se više puta čak i ako niste prijavljeni iz prvog pokušaja, jer ako pokažete napredak između prijava, to je vrlo dobar znak i dokaz upornosti:

Za uspješan ulazak u program nije potrebno nikoga poznavati niti se networkati, već se samo prijaviti na njihovoj online formi. Čim startup bolje zna objasniti što i zašto radi te pokazati razumijevanje potreba svojih korisnika, to će prijava biti kvalitetnija. YC u prijavama preferira jasan i jednostavan jezik bez puno apstraktnih pojmova i buzzwordova.

Fundraising u vrijeme pandemije – manje osoban, ali efikasniji

Waspu su se Matija i Martin potpuno posvetili 2019. pri čemu su kroz godinu dana razvili nekoliko verzija svog rješenja:

Isprobali smo različite razine apstrakcije i često dijelili naše ideje s developerskom zajednicom koja nam je davala vrijedan feedback i pomalo se uključivala u projekt. Naposljetku smo početkom 2021. objavili Alpha verziju i tada smo nakon prvog mjesta na Product Huntu i Redditu doživjeli eksploziju interesa.

Razgovarajući o procesu osiguravanja kapitala nakon prolaska Y Combinatora u 2021., Matija ističe kako je cijeli proces u svijetu obuzetom pandemijom bio potpuno putem Interneta:

Uživo je vjerojatno lakše istaknuti se i ostvariti osobni kontakt, ali online proces je vremenski vrlo efikasan tako da smo često imali i do osam sastanaka u jednom danu.

Također je puno jednostavnije pričati s fondovima na različitim lokacijama, npr. SAD-u i Europi. Zbog univerzalnog pristupa investitorima postaje važnije znati dobro predstaviti tim i viziju, u čemu nam je od velike pomoći bio rad s YC partnerima i prijašnjim osnivačima koji su u tome vrlo iskusni. Cijeli fundraising proces je i nama puno pomogao da shvatimo kako definirati daljnje ciljeve i hipoteze koje želimo dokazati.

Cilj: Wasp 1.0

Šošići trenutno zapošljavaju prve inženjere u tim kako bi zajedničkim snagama rješenje na kojem je već stvoreno preko 250 projekata doveli do verzije 1.0. Matija poziva kolege:

Tražimo generaliste koji imaju iskustvo u web developmentu, razumiju problem koji rješavamo i također su uzbuđeni raditi na zanimljivim inženjerskim izazovima poput razvoja programskog jezika i pripadajućeg kompajlera, funkcijskog programiranja i korištenja najnovijih web tehnologija, ali i izgradnje rastuće open-source zajednice. Jako smo uzbuđeni upoznati samoinicijativne osobe koje žele utjecati na razvoj proizvoda i zajednice u jednakoj mjeri kao i mi te u stvaranju inženjerske i sveukupne kulture tvrtke, što su upravo glavne prednosti rada u startupu.

Matija smatra da je iz njihovog iskustva vidljivo kako je investitorima manje važno gdje se tvrtka nalazi, a veći je naglasak na kvaliteti tima i rješenju zbog čega i kaže da u Hrvatskoj ima sve više kvalitetnih tvrtki i startupa koji privlače svjetske investitore.

Wasp bi mogao značajno olakšati rad mnogim inženjerima i olakšati rad kako nekih novih web aplikacija širom svijeta, tako i u Hrvatskoj. Naravno, prvi korak – bilo da želite graditi temeljem Waspa ili postati njihov kontributor je – Wasp repozitorij na GitHubu!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Karijere

Voditelji i menadžeri inženjerskih timova, odrađujete li 1:1 razgovore s članovima svog tima (i zašto ne)?

Hrpetina se propusta u IT tvrtkama dogodi jer se nešto nije iskomuniciralo na vrijeme. Jedna stvar slijedi drugu. U tvrtki nije vladala kultura otvorene komunikacije niti se izgradilo povjerenje da netko bez straha vokalizira svoja iskustva, a osobi se nije dala ni prilika da to učini privatno, jedan na jedan. Na kraju, umjesto da se suoče s mogućim problemima, proaktivno gradeći kulturu otvorenog razgovora, tvrtke izbjegavaju kopati ispod rečenice "Ma nema problema..."

Karijere

Kako izgraditi karijeru i život u Istri?

Nakon dvije godine vraća nam se Digital Labin, a mi koristimo priliku s prvim čovjekom iza poznate istarske konferencije pričati o razvoju lokalne tech zajednice!

Prikaz

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.