Prijatelji, poznanici i kolege developerima su najčešći izvor informacija o otvorenim pozicijama i uvjetima rada u drugim tvrtkama. Juniori posao traže i na društvenim mrežama, a midovi gledaju i portale za zapošljavanje. U oglasu bi trebala biti navedena plaća, a na intervjuu budući šef.
Developeri su zadovoljni selekcijskim procesima tvrtki koje zapošljavaju, u redu im je rješavanje testova tijekom procesa, uglavnom dobivaju povratne informacije nakon intervjua, kod prelaska na novi posao prolaze proces uvođenja u posao i njime su zadovoljni. Tako se barem čini prema istraživanju “Što developeri žele” koje je krajem 2021. provela zagrebačka tvrtka Leapbit.
Nakon prvog izvještaja čiji fokus je bio ispitati čime privući i zadržati ili izgubiti developere, u drugom izvještaju kojim Leapbit dijeli rezultate istraživanja usredotočili su se na (ne)zadovoljstvo developera postupcima i procesima kod oglašavanja poslova, selekcijskog postupka, zapošljavanja i onboardinga. I prema tom izvještaju, izgleda da su domaće tvrtke ozbiljno shvatile sve komentare koje su im prijašnjih godina developeri davali o loše napisanim oglasima, predugačkim ili prezahtjevnim selekcijskim procesima te nedostatku onboardinga. U ovako kompetitivnom okruženju, očito, nitko ne želi izgubiti potencijalnog zaposlenika zbog kojeg kruga razgovora više!
Jedva 2% juniora posao je našlo na sajmu karijera
Tehnološke tvrtke, doduše, posljednjih godina puno ulažu i u predstavljanja na sajmovima karijera svih bitnih fakulteta. Prema ovom istraživanju na takvim događanjima, za posao na kojem su trenutno zaposleni, saznalo je jedva dva posto juniora koji su sudjelovali.
Posao se, kako smo otkrili i kroz Employer Branding istraživanje u 2020., najčešće pronalazi prema preporuci prijatelja ili kolega, slijede portali za zapošljavanje i headhunting.
Očekivano, seniore najviše preporučuju, a njih i najviše i hvataju lovci na talente. Iako i juniore preporučuju, oni najviše od svih kategorija za poslove saznaju putem društvenih mreža – Facebooka i Linkedina, a mid developeri najviše gledaju portale za zapošljavanje, najviše Moj posao.
Prijatelji i kolege prva su adresa na kojoj se raspituju o potencijalnom poslodavcu, nakon toga pregledavaju web stranice poslodavca, ali i pretražuju internet te čitaju što se o toj tvrtki pisalo na portalima i forumima.
Developeri: HR-ovci rade dobar posao
Tijekom procesa zapošljavanja, čini se prema rezultatima, između developera i HR-ovaca vlada samo ljubav. Više od 60% ispitanika selekcijski proces ocijenilo je ocjenama od 8 do 10, čime ističu da su njime vrlo zadovoljni. Prosječna ocjena koju su svi ispitanici dali selekcijskom procesu je 7,66, a zanimljivo je da su najzadovoljniji seniori. Možda IT tvrtke seniore doista tetoše kao u humorističnom videu srpske tvrtke u kojem mu na razgovoru nude štogod treba, samo da prihvati posao – čak i tobogan kojim će se spuštati u bazen od čokolade!
Također, generalno su zadovoljni informacijama koje su dobili tijekom selekcije, a na predugi selekcijski proces žale se jedino developeri koji rade u tvrtkama koje se u istraživanju nazivaju nedeveloperskima, odnosno onima kojima IT nije temeljna djelatnost.
Gotovo 60% ispitanika smatra važnim da tijekom intervjua razgovaraju sa svojim budućim voditeljem ili team leadom. Oko 50% njih kaže da su nakon selekcijskog procesa dobili povratnu informaciju.
U oglasu mora biti iznos plaće
Ono oko čega se slažu developeri svih vrsta – žene i muškarci, juniori, seniori i midovi, zaposleni u agencijama, tvrtkama koje razvijaju svoj proizvod i nedeveloperskim tvrtkama jest da bi u oglasima za posao trebala biti navedena plaća.
Gotovo da nema tvrtke koja je ikad oglasila otvorene pozicije u najvećoj domaćoj Facebook grupi za oglašavanje radnih mjesta IT sektoru IT Jobs Croatia koja kao komentar nije dobila gunđanje zbog nenavođenja plaće ili bar raspona plaće. Toliko, da je u nekom trenutku otvorena nova grupa u kojoj posao mogu oglasiti samo oni poslodavci koji navedu iznos plaće!
Posljednji dio ovog dijela istraživanja dotaknuo se pitanja uvođenja u posao, odnosno onboardinga i koliko je taj dio patio zbog prelaska na online rad. Za početak, tek nešto više od pola ispitanika kaže da su za trenutačno radno mjesto prošli proces onboardinga. Dalo bi se raspraviti je li to – previše, premalo ili dovoljno.
Međutim, i u tom pogledu se poslodavci i developeri slažu: onboardingom su developeri uglavnom zadovoljni te se slažu da im je trajanje, proces i ishodi uvođenja u posao na početku jasno komuniciran te da je najavljeno i ostvareno.
Zanimljivo, čak 45% sudionika istraživanja onboarding proces su odradili online što, slažu se svi developeri, nije idealno, ali je zadovoljavajuće.
U sljedećem dijelu istraživanja Leapbit će podijeliti što je istraživanje otkrilo o jednoj od trenutno najvrućih tema u tehnološkoj zajednici – IT stručnjake koji kao freelanceri rade za strane poslodavce. Saznat ćemo više o njima – tko su po spolu, senioritetu i vrsti posla, ali i što bi im hrvatske tech tvrtke mogle ponuditi da ih privuku.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.