Je li moguće? Hrvatski developeri zadovoljni su selekcijskim procesima, daju im ocjenu 7,6

Je li moguće? Hrvatski developeri zadovoljni su selekcijskim procesima, daju im ocjenu 7,6

Prijatelji, poznanici i kolege developerima su najčešći izvor informacija o otvorenim pozicijama i uvjetima rada u drugim tvrtkama. Juniori posao traže i na društvenim mrežama, a midovi gledaju i portale za zapošljavanje. U oglasu bi trebala biti navedena plaća, a na intervjuu budući šef.

Developeri su zadovoljni selekcijskim procesima tvrtki koje zapošljavaju, u redu im je rješavanje testova tijekom procesa, uglavnom dobivaju povratne informacije nakon intervjua, kod prelaska na novi posao prolaze proces uvođenja u posao i njime su zadovoljni. Tako se barem čini prema istraživanju “Što developeri žele” koje je krajem 2021. provela zagrebačka tvrtka Leapbit.

Nakon prvog izvještaja čiji fokus je bio ispitati čime privući i zadržati ili izgubiti developere, u drugom izvještaju kojim Leapbit dijeli rezultate istraživanja usredotočili su se na (ne)zadovoljstvo developera postupcima i procesima kod oglašavanja poslova, selekcijskog postupka, zapošljavanja i onboardinga. I prema tom izvještaju, izgleda da su domaće tvrtke ozbiljno shvatile sve komentare koje su im prijašnjih godina developeri davali o loše napisanim oglasima, predugačkim ili prezahtjevnim selekcijskim procesima te nedostatku onboardinga. U ovako kompetitivnom okruženju, očito, nitko ne želi izgubiti potencijalnog zaposlenika zbog kojeg kruga razgovora više!

Jedva 2% juniora posao je našlo na sajmu karijera

Tehnološke tvrtke, doduše, posljednjih godina puno ulažu i u predstavljanja na sajmovima karijera svih bitnih fakulteta. Prema ovom istraživanju na takvim događanjima, za posao na kojem su trenutno zaposleni, saznalo je jedva dva posto juniora koji su sudjelovali.

Posao se, kako smo otkrili i kroz Employer Branding istraživanje u 2020., najčešće pronalazi prema preporuci prijatelja ili kolega, slijede portali za zapošljavanje i headhunting.

Očekivano, seniore najviše preporučuju, a njih i najviše i hvataju lovci na talente. Iako i juniore preporučuju, oni najviše od svih kategorija za poslove saznaju putem društvenih mreža – Facebooka i Linkedina, a mid developeri najviše gledaju portale za zapošljavanje, najviše Moj posao.

Prijatelji i kolege prva su adresa na kojoj se raspituju o potencijalnom poslodavcu, nakon toga pregledavaju web stranice poslodavca, ali i pretražuju internet te čitaju što se o toj tvrtki pisalo na portalima i forumima.

Developeri: HR-ovci rade dobar posao

Tijekom procesa zapošljavanja, čini se prema rezultatima, između developera i HR-ovaca vlada samo ljubav. Više od 60% ispitanika selekcijski proces ocijenilo je ocjenama od 8 do 10, čime ističu da su njime vrlo zadovoljni. Prosječna ocjena koju su svi ispitanici dali selekcijskom procesu je 7,66, a zanimljivo je da su najzadovoljniji seniori. Možda IT tvrtke seniore doista tetoše kao u humorističnom videu srpske tvrtke u kojem mu na razgovoru nude štogod treba, samo da prihvati posao – čak i tobogan kojim će se spuštati u bazen od čokolade!

Također, generalno su zadovoljni informacijama koje su dobili tijekom selekcije, a na predugi selekcijski proces žale se jedino developeri koji rade u tvrtkama koje se u istraživanju nazivaju nedeveloperskima, odnosno onima kojima IT nije temeljna djelatnost.

Gotovo 60% ispitanika smatra važnim da tijekom intervjua razgovaraju sa svojim budućim voditeljem ili team leadom. Oko 50% njih kaže da su nakon selekcijskog procesa dobili povratnu informaciju.

U oglasu mora biti iznos plaće

Ono oko čega se slažu developeri svih vrsta – žene i muškarci, juniori, seniori i midovi, zaposleni u agencijama, tvrtkama koje razvijaju svoj proizvod i nedeveloperskim tvrtkama jest da bi u oglasima za posao trebala biti navedena plaća.

Gotovo da nema tvrtke koja je ikad oglasila otvorene pozicije u najvećoj domaćoj Facebook grupi za oglašavanje radnih mjesta IT sektoru IT Jobs Croatia koja kao komentar nije dobila gunđanje zbog nenavođenja plaće ili bar raspona plaće. Toliko, da je u nekom trenutku otvorena nova grupa u kojoj posao mogu oglasiti samo oni poslodavci koji navedu iznos plaće!

Posljednji dio ovog dijela istraživanja dotaknuo se pitanja uvođenja u posao, odnosno onboardinga i koliko je taj dio patio zbog prelaska na online rad. Za početak, tek nešto više od pola ispitanika kaže da su za trenutačno radno mjesto prošli proces onboardinga. Dalo bi se raspraviti je li to – previše, premalo ili dovoljno.

Međutim, i u tom pogledu se poslodavci i developeri slažu: onboardingom su developeri uglavnom zadovoljni te se slažu da im je trajanje, proces i ishodi uvođenja u posao na početku jasno komuniciran te da je najavljeno i ostvareno.

Zanimljivo, čak 45% sudionika istraživanja onboarding proces su odradili online što, slažu se svi developeri, nije idealno, ali je zadovoljavajuće.

U sljedećem dijelu istraživanja Leapbit će podijeliti što je istraživanje otkrilo o jednoj od trenutno najvrućih tema u tehnološkoj zajednici – IT stručnjake koji kao freelanceri rade za strane poslodavce. Saznat ćemo više o njima – tko su po spolu, senioritetu i vrsti posla, ali i što bi im hrvatske tech tvrtke mogle ponuditi da ih privuku.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?