Tim, proizvod i veličina tržišta: ovo su tri sastojka ključna za uspjeh startupa - barem se o njima najčešće govori. No, što ako netko veći ili s više financijskih sredstava naiđe i kopira vaš proizvod, uposli daleko veći tim koji će na tome raditi i potroši daleko više sredstava na prodaju i marketing kako bi osvojio tržište?
Investitori s kojima razgovarate, posebice oni s financijskim zaleđem, pronaći će rupe u bilo kojem modelu koji napravite, stoga se naviknite na to. Cilj ovog teksta nije podijeliti priručnik koji će, ako se upute budu slijedile, potaknuti suze radosnice u oku investitora. Rado bih podijelio s vama takav tekst, kada bih vjerovao da on postoji. Mnoge greške koje sam vidio da poduzetnici čine tijekom godina imaju najviše veze s pristupom prema kreiranju projekcije, što nema nužno veze s nedostatkom vještina u Excelu.
Imajući na umu da venture capital ulagači dobivaju desetke tisuća poslovnih planova, prezentacija i drugih pitcheva godišnje, teško da je iznenađujuće što ne dobiju svi od njih investiciju. Sudeći prema reakcijama na jedan od mojih prethodnih tekstova o povratnim informacijama koje daju ulagači, čini se da dobar dio poduzetnika ne dobije nikakav odgovor na njihovu prezentaciju. Na kraju dana, to je krivnja ulagača. No, postoje određene greške koje sam primijetio u pristupu poduzetnika prema Credu, koje se iznova ponavljaju, a koje značajno umanjuju šansu da će investitor reagirati na pitch. No, iznimno ih je lako popraviti. Evo pet najčešćih grešaka, koje svatko može izbjeći.
Tijekom godina provedenih u Credo Venturesu vidio sam mnoštvo startupa svim razvojnim fazama koji pitaju – nismo ni na gubitku ni na dobitku, zašto bi nam trebala investicija? Cilj ovoga teksta nije razotkriti sve mitove venture capital ulaganja, ali reći ću vam da VC-evima nije cilj da vam "ukradu" tvrtku. U ovom tekstu fokusirat ću se na rast, na rizik nedovoljno brzog rasta i na podcjenjivanje činjenice koliko takav rast uopće može koštati.
Kada pogledamo brojke, odluka za odlazak po investiciju u Silicijsku dolinu za europske startupe čini se poprilično logičnom – barem na prvi pogled. No, sada ću pokušati dokazati suprotno: Za većinu europskih startupa, koji su u seed fazi ili Seriji A, prikupljanje financija u Americi nema smisla. Ili još gore – to može „ubiti“ startup.
Ovo je posljednji tekst iz mini serije članaka koji se fokusiraju na ciklus ulaganja u startupe i njegove specifičnosti u CEE regiji – na to kakvi ulagači postoje u našoj regiji te koji iznos ulaganja možete od njih očekivati. Cilj ovog teksta je donekle otkriti što se događa na drugoj strani – kako investitori odlučuju i koja je logika iza njihovog ulaganja. Kako je moje znanje iz prve ruke ograničeno na fond čiji sam dio, možete ga smatrati studijom slučaja. No, sukladno onome što sam vidio i čuo drugdje, ovo bi se moglo primijeniti i na sve ostale fondove. Bez daljnjeg duljenja, predstavljam studiju slučaja Credo Venturesa.
Ovo je treći post u mini seriji tekstova koji analiziraju ciklus ulaganja u startupe. Ako tražite općeniti pregled tog ciklusa, svakako bacite oko na prvi tekst. Nastavak se odnosi na specifičnosti u CEE regiji. Preporučam njihovo čitanje prije no što prijeđemo na dvije nove teme: Procjenu i veličinu investicije.
Slijede dobre vijesti: Ne morate ići u Silicijsku dolinu da bi netko uložio u vas. Čak niti u London i Berlin. Postoji mnoštvo kapitala CEE, samo morate znati gdje ga tražiti. No, evo malo i loših vijesti: Ako znate gdje tražiti, a i dalje ne možete pronaći ulagača, to znači da vaša ideja/startup nisu dovoljno dobri. A ako ne možete prikupiti sredstva u CEE, velike su šanse da to nećete moći postići niti u Londonu ni Berlinu. Bolje je da brzo ugasite projekt i prijeđete na nešto novo.
Ovo je uvod u mini seriju postova koji analiziraju ciklus ulaganja u startupe. U prvom ćemo tekstu razgovarati o tome kako taj ciklus izgleda na zrelim tržištima, kao što je Silicijska dolina, a sljedeći će tekst analizirati specifičnosti takvog ciklusa u CEE regiji. Idući će dijelovi detaljnije govoriti o svakoj fazi i glavnim igračima u ovoj regiji, počevši s Credo Venturesom i seed/venture ulaganjima.
Svakoga puta kada mi netko od poduzetnika predstavlja plan za svoj startup (što se vrlo često događa u središnjoj Europi), pokušavam sakriti svoje razočarenje. Pišem ovaj tekst iz Izraela, gdje se sastajem s lokalnim poduzetnicima kako bih poslušao njihove pitcheve i bolje upoznao lokalnu startup scenu. Nakon što sam već poslušao nekoliko poduzetnika ovoga tjedna, zapanjio me nedostatak ambicije u našoj regiji. Kako je moguće da u Izraelu ima toliko poduzetnika koji svoje tržište tretiraju kao "igralište" za testiranje proizvoda, prije no što ih lansiraju u SAD-u, dok naši poduzetnici imaju problema s izlaskom izvan samog grada u kojemu žive, poput Praga?
Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...
Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.
