Globalna ambicija startupa iz središnje Europe… Ili nedostatak iste

Globalna ambicija startupa iz središnje Europe… Ili nedostatak iste

Svakoga puta kada mi netko od poduzetnika predstavlja plan za svoj startup (što se vrlo često događa u središnjoj Europi), pokušavam sakriti svoje razočarenje. Pišem ovaj tekst iz Izraela, gdje se sastajem s lokalnim poduzetnicima kako bih poslušao njihove pitcheve i bolje upoznao lokalnu startup scenu. Nakon što sam već poslušao nekoliko poduzetnika ovoga tjedna, zapanjio me nedostatak ambicije u našoj regiji. Kako je moguće da u Izraelu ima toliko poduzetnika koji svoje tržište tretiraju kao "igralište" za testiranje proizvoda, prije no što ih lansiraju u SAD-u, dok naši poduzetnici imaju problema s izlaskom izvan samog grada u kojemu žive, poput Praga?

limunada

Ne bih želio biti naivan i nadati se da mogu promijeniti svijet. Sasvim mi je dovoljno uzeti već provjeren poslovni model koji sasvim dobro funkcionira u inozemstvu, kojega ću pokrenuti ovdje u Pragu/Bratislavi/Budimpešti, a u budućnosti ću ga možda proširiti i na druge gradove u mojoj zemlji.

Svakoga puta kada mi netko od poduzetnika predstavlja plan za svoj startup (što se vrlo često događa u središnjoj Europi), pokušavam sakriti svoje razočarenje. Pišem ovaj tekst iz Izraela, gdje se sastajem s lokalnim poduzetnicima kako bih poslušao njihove pitcheve i bolje upoznao lokalnu startup scenu. Nakon što sam već poslušao nekoliko poduzetnika ovoga tjedna, zapanjio me nedostatak ambicije u našoj regiji. Kako je moguće da u Izraelu ima toliko poduzetnika koji svoje tržište tretiraju kao “igralište” za testiranje proizvoda, prije no što ih lansiraju u SAD-u, dok naši poduzetnici imaju problema s izlaskom izvan samog grada u kojemu žive, poput Praga?

Tko su naši uzori?

Nipošto ne tvrdim da znam sve razloge zbog kojih ambicije mnogih lokalnih poduzetnika ne prelaze granice njihovog grada. Smatram da se dio može pronaći u kulturološkim razlozima (nedostatak poriva i gladi za uspjehom, oklijevanje u dijeljenju kapitala sa zaposlenicima i ulagačima), a proći će još mnogo godina prije no što se to promijeni. No, volio bih se fokusirati na dio razloga koje možemo promijeniti već danas: Nedostatak uzora. Ne uspješnih priča, jer takvih već imamo. Nego osoba na koje se možemo ugledati.

Na početku bih želio napraviti razliku između uzora i uspješnih priča. Mnogi ljudi pripisuju ekspanziju estonske startup scene uspjehu koji je imao Skype, posebice nakon njegove prodaje Microsoftu za 8,5 milijardi dolara u 2011. godini. No, nema li i drugdje sličnih uspjeha? Što je s AVG-ovom tržišnom kapitalizacijom u iznosu od milijarde dolara? A akvizicija Cognitive Securityja od strane Cisco Systema? Što je s Avastom, Esetom, Prezijem ili M.dotom? Svaka je od tih priča pokazala kako središnja Europa može izgraditi svjetsku tvrtku, ali zašto onda toliko poduzetnika još uvijek govori o učinkovitijoj dostavi pizze i salata u Pragu ili razmišlja koliko bi koštala redovita dostava donjeg rublja u češka kućanstva?

Mislim da dio razloga leži i u tome što veliki “heroji” naše regije ne komuniciraju dovoljno sa startup zajednicom. Mediji i startup događaji češće se fokusiraju na projekte koji se tiču, primjerice, e-commercea ili dostave hrane, stoga nemamo izbora nego prihvatiti te lokalne poduzetnike kao naše uzore (čast iznimkama, prošli češki Startup Summit bio je odličan). Koliko je nas čulo priču o tome kako je AVG Technologies uspio prerasti svoj ured u Brnu i postati prva češka tehnološka tvrtka čijim se dionicama trgovalo  na njujorškoj burzi? Ili kako je Avast dosegnuo rasprostranjenost na više od 170 milijuna osobnih računala, Macova i Androida? Zašto nisu te teško “zarađene” lekcije gradnje globalnih tvrtki iz središnje Europe stigle do nas? Čini se da su pravi pioniri naše regije previše zauzeti svojim naporima da bi imali vremena podučavati novu generaciju globalnih poduzetnika. Što možemo učiniti po tom pitanju?

Gdje pronaći globalnu ambiciju?

Na um mi pada barem jedno mjesto gdje takvih uzora ne nedostaje: Silicijska dolina. Znači li to da trebamo čak tamo otputovati da bismo dobili inspiraciju? Ne. Dapače, mislim da čak ne moramo niti napuštati udobnost naših dnevnih soba. Evo nekolicine savjeta do Credo tima:

  • Gledajte Foundation Kevina Rosea. Mislim da bi to svatko, komu je bar jednom palo na um da pokrene tvrtku, trebao gledati.  Čak i ako niste razmišljali o poduzetništvu, zasigurno ćete  biti inspirirani. Inače, Foundation je mjesto gdje svjetski poduzetnici, kao što su Elon Musk, Ben Horowitz, Kevin Systrom ili Dave Morin, dijele svoje priče.
  • Zadubite se u blogove koje pišu globalni igrači. Posjećujte agregatore, kao što je TechCrunch, ili idite direktno na izvorne tekstove, poput onih koje piše Andreessen Horowitz. Čitajte ih svakoga dana.
  • Provjerite StartitUp, tvrtku StartupYarda, koja nudi vodič za mlade tvrtke s mnoštvom odličnog sadržaja.
  • Pročitajte utjecajne knjige koje će vas podučiti kako izgraditi globalne proizvode i tvrtke. Postoji mnoštvo poduzetnika koji još nisu pročitali The Lean Startup. Ili The Four Steps to the Epiphany. Ili The Founder’s Dilemmas.
  • Ako želite potpuniji popis za čitanje ili ste zainteresirani za knjige i blogove koji se fokusiraju na određene aspekte izgradnje startupa (marketing, rast, big dana…), samo mi se javite e-mailom. Rado ću ih podijeliti s vama.

Ne mogu tvrditi da će središnja Europa automatski postati idući Izrael, nakon što ponovno otkrijemo našu hrabrost i želju da mijenjamo svijet. No, uvjeren sam da ćemo, ukoliko ciljamo prema mjesecu i zvijezdama, barem izaći iz vlastitog grada.  Ako Izraelci mogu graditi globalne startupe, zašto ne bismo mogli i mi sami?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    29. 07. 2013. u 10:38 am Odgovori

    Autor gleda samo jednu stranu jednadžbe koja nije kompletna. Istina je da nema ambicioznih lokalnih startupa sa globalnom vizijom, ali jednako tako sasvim sam siguran da nema lokalnih investitora koji su takvu ideju sposobni prepoznati. Kada tome još dodamo da i nema ozbiljnih investitora u regiji, slika je potpuna. Tj jedni druge zaslužuju (tj zaslužujemo)

  2. Vanai

    Vanai

    29. 07. 2013. u 12:06 pm Odgovori

    Odlični savjeti. Iskreno se nadam da će se nešto pokrenuti i da startup zajednica stvarno započne s komunikacijom…sve je još to zatvoreno, dosta se kalkulira :/

    • Ivica

      Ivica

      30. 07. 2013. u 9:56 am Odgovori

      Odličan članak, razotkriva sve komponente tamošnjeg uspjeha. No ujedno pokazuje da za uspjeh ne treba neke velike mudrosti i oni su veliki jer to sami priznaju umjesto da mistificiraju.

      Malo sam kalkulirao, tamo je 2.800 startupa i svaki u prosjeku dobiva 100.000 USD financiranja godišnje. Da je nama tako nešto gdje bi nam bio kraj, i bakice bi imale startupe 🙂

      • LeoV

        LeoV

        02. 08. 2013. u 5:50 pm Odgovori

        Dosta su napredniji i kao društvo. Danas sam pričao s jednom ženom koja je istraživački provela par mjeseci u Izraelu. Kaže da im se taj vojnički strukturirani sustavni (inžinjerski?) pristup vidi u svemu što rade. I da, puno rade. Analogno tome ispada da mi svemu pristupamo umjetnički (boemski). A onda su nam takvi i agregatni rezultati. I teško se nosit s takvom konkurencijom. A zašto sam ubacio link o Izraelu? Da pomognem autoru da uoči bitno (nastavno na njegove dvojbe i zaključke).

  3. Dragisa

    Dragisa

    29. 07. 2013. u 4:46 pm Odgovori

    Konačno da se neko osvrnuo na jednu od ključnih tema. I svidja mi se tekst, on ukazuje da bi lokalno trziste moglo da se posmatra kao igraliste za veca trzista.

    Ovde se uglavnom ljudi gadjaju ciframa, koliko je je ko sredstava podigao, i na tome je jedini akcenat. Zvuci glupo i odbojno, s’tacke gledista ovog naseg mentaliteta.

    Mada tako je ovde u svakoj oblasti, malo ima kreativnih ljudi koji su hrabri. A posle jos manje onih koji bi, nakon uspeha, nesebično podelili svoje vreme, iskustvo, kontakte.., sa onima koji tek dolaze. Bez ikakvog direktnog interesa.

    • Mirko

      Mirko

      29. 07. 2013. u 5:14 pm Odgovori

      Mislim da je puno veći problem nedostatak investitora sa solidnim novcem i sluhom za svjetske trendove nego nedostatak startupa koji bi razmišljali globalno. Zato mislim da je članak pomalo promašen, tj identificira problem na krivom mjestu

  4. Vladan

    Vladan

    29. 07. 2013. u 6:48 pm Odgovori

    To je taj pogled kroz naočare VC ulagača, onako kako ga oni vide, a vide ga baš onako kako njima odgovara. Šta da se radi, neko mora i da brine šta će ljudi jesti, je li im čista odjeća ili recimo gdje da uradim brazilsku depilaciju. Ako neko ima kupon za ovo posljednje, blagodarim.

  5. Ivan

    Ivan

    30. 07. 2013. u 12:24 am Odgovori

    Jako glup tekst.
    IMHO, pokušaj samopromocije, i to bez da se napravio “domaći rad”.

    Ako Farmeron, Hipersfera, WhoAPI, CodeAnywhere, SocialBrando, Score Alarm i slični ne izlaze “iz grada” onda ne znam..

  6. Ivica

    Ivica

    30. 07. 2013. u 9:28 am Odgovori

    Čovjek je zaboravio najvažniji savjet, pronađite dobrog investitora. Ako je taj uvjet ispunjen svi ostali su nebitni uključujući i čitanje navedenih knjiga.

    Inače mislim da mi nikad nećemo biti Silicijska Dolina ili Izrael jer kod nas vlada poznati jal i pomalo nadmenost svojstvena ovom dijelu Europe. Do Amerikanci surađuju i podstiču jedni druge, mi volimo da ‘komšiji crkne krava’ a ne da mu pomognemo da uspije. Ne mislim da će se taj mentalitet promijeniti a on je karakteristična za sve zemlje srednje Europe i Balkana. Stoga ne vidim neke šanse za regiju osim kod onih koji odu van i direktno zaobiđu regiju u velikom luku

  7. Vukašin

    Vukašin

    30. 07. 2013. u 7:24 pm Odgovori

    Iako ne obavezno netačan, članak je u suštini kukanje i nipodaštavanje suštinski sopstvenog startap ekosistema.

    Za nekoga ko je deo scene smatram neukusnim i generalno lejm to da čovek priča o tome kako situacija jadna, umesto da radi nešto po tom pitanju, ili predlaže neke korake za unapređivanje situacije? Da čitamo Lean Startup i gledamo Foundation? Meni je to malo lol.

    Kul je što nudi ljudima da mu pišu, mada se baš i ne vidi na koji mejl, kapiram da će uredništvo dati svakom zainteresovanom.

  8. Davor

    Davor

    31. 07. 2013. u 8:44 am Odgovori

    Prema mojem iskustvu sa VC-ovima, što je VC svjetski poznatiji to je u pravilu razgovor kvalitetniji i realniji, mogu reći i pošteniji. Nažalost u kontaktima sa regionalnim VC-ima dobio sam dojam da ljudi nisu baš upućeni previše u svoj posao. Naravno ovo je moje vlastito iskustvo i nije namjera nikoga omalovažiti pa tako ni fond uvaženog autora teksta. Ali jednako tako mislim da treba reći istinu i da domaći startupi koji se trude da nešto postignu zaslužuju jednaki tretman druge strane.

    Zato je moj (subjektivni) savjet ambicioznim startupima da kontaktiraju poznatije startupe u zapadnim zemljama i angel investitore (USA, UK, DE) i da pomalo zaobiđu one koji nisu sami sa sobom raščistili šta zapravo žele a to je nažalost velika većina regionalnih financijera.

    Da još dodam, poznati vas u pravilu nikada neće pokušati ucjenjivati tražeći veliki postotak vlasništva za relativno malo ulaganje jer oni su preozbiljni da se bave takvim smicalicama. Ili jesu ili nisu za, ako jesu tada možete očekivati odlične uvjete što je po meni jedini prihvatljivi odnos. Zato da ponovim moj savjet, tražite samo ozbiljne VC partnere. A njih nažalost nema u regiji

  9. Dragisa

    Dragisa

    02. 08. 2013. u 12:28 pm Odgovori

    Nisam ja video neke revolucionarne ideje ovde u Srbiji što se tiče startapa, sve je to predvidivo, mada ne kazem da sam najkompetentniji, tako da mislim da se nije lose kriticki osvrnuti i na tu stranu jednacine (o tome se i govori u tekstu). A ovo za investitore pretpostavljam da je problem. Ali dobro, ne moze se ocekivati da uvek budemo prvaci sveta kao nekad Jugoslavija, nije ovo kosarka 😛

  10. YamaTask

    YamaTask

    07. 08. 2013. u 7:36 am Odgovori

    This is a great article. It discusses the motivations, or lack thereof, for the startup scene in the Balkan. We can definitely see the cultural differences vs. Silicon Valley or similar places.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Morate podnijeti zahtjev za novu osobnu iskaznicu? Evo kako izbjeći gužvu na šalteru

Završetkom pandemije došao je službeni kraj maskama, ali i mnogim identifikacijskim dokumentima pa tako i osobnim iskaznicama bez kojih ne možete boraviti u Hrvatskoj. Ovo znači samo jedno... ogromni redovi na šalterima.

Karijere

Belma Gutlić: “Fokus s cijena kriptovaluta treba prebaciti na tehnologiju koja kriptovalute omogućava”

Danas se možemo pohvaliti da na našoj maloj sceni ne nedostaje konferencija vezanih uz blockchain i kriptovalute. Ipak, postoji jedan krovni naziv kojem se nitko dosad nije posvetio na jednak način, a koji možda zaslužuje i najviše pažnje.

Tehnologija

Tim McKeoun: “Ako želimo da se developeri razvijaju, moramo se pomiriti da će nekad biti manje produktivni”

"Developer Advocate" može postati svatko, ali uspjeh u tome će pronaći mali broj ljudi. Savjete kako općenito postati bolja podrška developerima, na ovogodišnjem QED-u podijelio je IBM-ov Tim McKeoun.

Što ste propustili

Sponzorirano

Upoznajte Arbelle! Beauty brend kojeg krasi svjetsko rješenje za virtualno isprobavanje šminke

Švedsko-hrvatska IT tvrtka Visage Technologies od osnutka radi na cutting edge AI tehnologiji za prepoznavanje i praćenje pokreta ljudskog lica. Nakon niza uspješnih implementacija u kozmetičkoj industriji, svoj makeupISDK softverski paket oblikovali su u još svestraniji beauty brend Arbelle.

Sponzorirano

Može li se Hrvatska uključiti u razvoj svemirske tehnologije koja na uloženo vraća 7x više

Zašto su cube sateliti toliko korisni, koliko će oni promijeniti telekomunikacijsku industriju i može li se Hrvatska s njima ukrcati na brzi vlak svemirske tehnologije, neka su od glavnih pitanja s HAKOM-ove konferencije.

Intervju

Notcheva 6. generacija Devcademyja radit će na projektima za satelitsku kockicu – CroCube!

Otvorene su prijave za Notchevu akademiju na kojoj će se polaznici, osim satelitske teme moći usmjeriti na Spring Boot, React, .NET i Go programiranje, upoznati sa scrumom i agilnim frameworkom, UX/UI, DevOps, Clean code te drugim praksama i alatima koji su standardni u IT-ju.

Netokracija Podcast

John Romero o životu nakon Dooma – i kako klince naučiti raditi igre

John Romero je jedan od kreatora legendarne igre Doom, kao i cijelog niza drugih igara. Ususret izlasku njegove autobiografije, dobili smo priliku pitati ga kako vidi svoju karijeru, ali i razvoj industrije razvoja igara.

Obrazovanje

Studenti RIT Croatia uče se na zadacima koje pripremaju Rimac Technology, INA, Async Labs… 

Domaće obrazovne institucije često se fokusiraju na teoriju, dok praksa ostaje na poslodavcima. RIT Croatia to mijenja svojim primjerom.

Tvrtke i poslovanje

Potvrđeno: Google preuzeo hrvatski Photomath

Hrvatska aplikacija Photomath postaja je i službeno dio Googleovog portfelja. Tehnološki gigant godišnje akvizira desetak tvrtki, a ove je godine u akvizicijski plan ušao upravo hrvatski Photomath.