Kako izgraditi startup koji će imati (nepravednu) prednost nad drugima?

Kako izgraditi startup koji će imati (nepravednu) prednost nad drugima?

Tim, proizvod i veličina tržišta: ovo su tri sastojka ključna za uspjeh startupa - barem se o njima najčešće govori. No, što ako netko veći ili s više financijskih sredstava naiđe i kopira vaš proizvod, uposli daleko veći tim koji će na tome raditi i potroši daleko više sredstava na prodaju i marketing kako bi osvojio tržište?

Slika: Tea Leaf Nation
Slika: Tea Leaf Nation

Tim, proizvod i veličina tržišta: ovo su tri sastojka ključna za uspjeh startupa – barem se o njima najčešće govori. No, što ako netko veći ili s više financijskih sredstava naiđe i kopira vaš proizvod, uposli daleko veći tim koji će na tome raditi i potroši daleko više sredstava na prodaju i marketing kako bi osvojio tržište?

Mnogi pitchevi koje sam slušao u posljednjih nekoliko godina podcjenjuju vrijednost i važnost podizanja visokih barijera koje bi priječile druge da uđu na njihovo ciljano tržište. Ako uzmemo tvrtku kao što je Groupon, čini se da se i veliki igrači s time također bore. Bilo bi mudro razmisliti o tome na koji ćete način zaštititi vaš startup, posebice ako djelujete negdje izvan Silicijske doline, gdje ne možete potrošiti mnoštvo novca na prikupljanje korisnika.

Lažna barijera: Brz ulazak na tržište

Mnogi startupi odbacuju mogućnost postavljanja barijere koja nekome priječi ulazak na tržište riječima: Bit ću prvi na tržištu. Moj je cilj pridobiti što više korisnika u što kraćem vremenu. To može biti dobra strategija, ali ne odgovara na pitanje na koji ćete način zadržati korisnike, koji su se predbilježili na vašu uslugu, u trenutku kad se pojavi konkurencija.

Neke tvrtke mogu postići ogroman uspjeh prije no što ih dostigne slaba zaštita od ulaska drugih tvrtki na njihovo tržište i prije no što porast njihovih korisnika počne usporavati – uz Groupon, pogledajte Foursquare, Fab ili Zyngu (zapravo, većinu tvrtki koje se bave igrama).

Koji su različiti pristupi u gradnji održivih barijera za ulazak na tržište?

Tehnološka prednost

Možda najočitija, ali svakako i najvrjednija prepreka za ulazak na tržište, je duboka tehnološka srž proizvoda koju se ne može lako kopirati. Mi u Credu volimo ulagati u tehnološki “teške” tvrtke, stoga ne moram dugo tražiti pravi primjer. Tim u Comprimatu proveo je godine istražujući JPEG 2000 algoritme u CESNET-u, Nacionalnoj istraživačkoj i edukacijskoj mreži Češke Republike, prije no što smo im pomogli da lansiraju tehnologiju, oforme tvrtku te počnu prodavati proizvod. Gotovo godinu dana nakon toga i dalje rade na sustavu kompresije koji se bazira na GPU, a koji bi mogao donijeti neusporedivu brzinu kompresije za ultra HD fotografije i videe, po cijeni najjeftinijih rješenja na tržištu.

Naravno, vrlo je teško podići takvu barijeru, ako se vaš tim ne sastoji od doktora znanosti s mnoštvom slobodnog vremena. No, posjedovanje pravog “mrežnog efekta” ne zahtijeva doktorate.

‘Mrežni efekt’ vašeg proizvoda

Koja je razlika između tvrtki kao što su Dropbox i WhatsApp u usporedbi s Grouponom ili Foursquareom? Jačina učinka njihove “mreže”. Zar bih doista napustio Dropbox, mjesto na kojemu sam pohranio mnoštvo dokumenata i putem kojega sam podijelio mape sa svojim prijateljima, i odabrao Microsoftov OneDrive, na kojemu bih morao sve to napraviti ispočetka? Čak i ako nudi kompatibilnost s Microsoft Officeom?

Bih li doista napustio WhatsApp, kojega koriste svi moji prijatelji, i koristio WeChat, koji dominira u Kini? S druge strane, što zadržava korisnike Groupona da ne odu na neku drugu sličnu stranicu? Zašto bih se čekirao na Foursquareu, ako isto to mogu napraviti pred svim svojim prijateljima na Facebooku ili pred odabranim prijateljima na WhatsAppu?

Gdje god je prisutna takva umreženost, vrijednost proizvoda ili usluge povećava se s rastom broja korisnika. Postizanje dugotrajnog efekta mreže može dovesti do značajne kompetitivne prednosti, ali to je teško prirodno primijeniti za svaki startup. Ne zbog nedostatka kreativnosti, nego jednostavno jer takva opcija ne bi bila prikladna za njihov proizvod.

Vrijeme provedeno na tržištu

Jedna od kompetitivnih prednosti svakako je vrijeme koje je proizvod proveo na tržištu u interakciji s korisnicima. Izazov je u korištenju znanja koje je prikupljeno kako bi se izgradila održiva barijera koja bi priječila put konkurenciji. U idealnim uvjetima, barijera jača s vremenom – što više vremena provodite na tržištu, barijera postaje sve veća.

Takva bi barijera trebala biti obranjiva. Primjerice, to može biti konstantno poboljšavanje proizvoda, na čemu ste radili na temelju povratnih informacija vaših korisnika. Vaša konkurencija može kupiti to znanje ako zaposli vašu ključnu osobu zaduženu za proizvod ili nekoga iznad nje. To nije vrlo obranjivo.

S druge strane, postoje odlični primjeri ojačavanja barijera koji su bazirani na algoritmima koji “uče” – što više vremena Googleov automobil provodi na cesti, to bolje razumije nijanse povezane s vožnjom, čime ona postaje i sigurnija. Ne postoje prečaci putem kojih bi stroj postao bolji vozač.

Još jedna odlična kategorija su startupi koji koriste rezultate koje su postigli, poput broja korisnika, kako bi oformili održivu barijeru. Apiary, najpopularniji alat za izgradnju API-ja, prema broju API-ja koji se na njemu nalaze, gradi proizvod koji analizira njihovo korištenje i može dostaviti moćan uvid u API-je njihovim kreatorima. Bilo koji konkurentski proizvod daleko je inferiorniji jer Apiary ima najviše podataka, zahvaljujući broju korisnika.

Zanimljivo je i da Foursquare također pokušava učiniti nešto slično, koristeći mnoštvo podataka koje ima o svojim korisnicima, kako bi im preporučivao nova mjesta koja bi trebali posjetiti.

Najvažnije je da ne kopirate nečije tuđe barijere, nego da razmislite o tome što je jedinstveno za vaš startup i kako možete koristiti tu jedinstvenost da bi ste kreirali jaku prepreku koja će onemogućiti konkurenciji pristup na vaše tržište. Kako neki od gornjih primjera pokazuju, odličan tim, fenomenalan proizvod i veliko tržište mogu polučiti uspjeh, ali bez neobranjivih barijera koje će spriječiti konkurenciju, uspjeh može biti kratkoročan.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Brzi Posao

    Brzi Posao

    26. 05. 2014. u 2:37 pm Odgovori

    Hebeno dobar tekst, jedan od najboljih na Netokraciji. Mislim da mnogi polome zube zbog nepostojanja pravilne barijere ili nerazumijevanja iste. Skupiti mnoštvo korisnika nije pretjerano teško. Bitno je kako te korisnike motivirati: 1. Da ne odlepršaju, 2. Da postanu platiše.

    • Denis

      Denis

      26. 05. 2014. u 11:47 pm Odgovori

      Ja zaista ne vidim poantu teksta. Prvo ne valja krenuti bez izgrađene barijere, tj. samo nadajući se da ćeš steći u kratkom roku puno korisnika, zatim se spominju kompanije kao WhatsApp koje su napravile upravo to tj stekle prednost u korisnicima dok drugi još nisu uletjeli.

      Mislim da svi ovi silni savjeti odsvuda samo zamućuju ionako već premutnu sliku startup scene. Više se ne zna tko pije a tko plaća. Nema pravila, to je jedino pravilo. Ili si Google i imaš jedinu validnu barijeru ili ovisiš o sreći i dubini džepa koja ti daje financijsku snagu da opstaneš.

      Pošto su sve velike kategorije zauzete ostale su samo niše koje po prirodi ne donose veliku zaradu niti privlače veliki kapital. Znači svatko sa puno novaca može uništiti tvoju prednost u niši (ako nemaš algoritme kao Google, a ruku na srce nitko ih nema). Pogledati Rocket Internet i sve je jasno. Oni novcem i brutalnom snagom uništavaju svaki nišni startup koji im se nađe na putu. Badava sve teorije

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Umjetna inteligencija

Zach Kass, ex-Open AI na Vizionaru godine: “AGI će možda biti zadnja tehnologija koju će ljudi izumiti”

Kako smo došli do ChatGPT-ja, koje promjene nas dalje čekaju, što je AGI, što donosi i kako se za to mogu pripremiti tvrtke i nove generacije otkriva nekadašnji Open AI stručnjak.

Umjetna inteligencija

Mojmira Pastorčić i Kolinda Grabar Kitarović najnovije AI “žrtve”: Pazite se lažnih videa!

Kako vrijeme prolazi, čini se kako će sumnjičavost biti nužnost pri konzumiranju sadržaja na internetu.

Što ste propustili

Intervju

Pobjedu u generiranju slika uz AI odnosi riječki pisac: “Dobar ‘prompter’ mora biti dobar s riječima!”

Nije trebalo dugo čekati da umjetna inteligencija generira i nove "sportove"!

Startupi

Novi GapMinder Fond II s 80 milijuna eura cilja i na hrvatske startupe

GapMinder Ventures, VC fond koji je dosad primarno ulagao u tehnološke tvrtke iz Rumunjske, pokreće GapMinder Fond II, investicijski paket od 80 milijuna eura koji će biti alociran i na širu istočnoeuropsku regiju, pa tako i Hrvatsku i Srbiju.

Analiza

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

Startupi

U Hrvatsku stiže Choice, češki CRM za restorane

Foodtech startup Choice s novih 2,5 milijuna američkih dolara investicije ulazi na hrvatsko tržište.

Startupi

AI4Health.Cro predstavio 28 timova koji će razvijati AI rješenja za problem rane rehospitalizacije

Cilj ovog natjecanja je razviti rješenja za problem ranog ponovnog prijema pacijenata u bolnice, primjenom računarstva i AI tehnologije.

Intervju

Croteam retrospektiva s Admirom Elezovićem: Kako su se prilagođavali igračima i industriji proteklih 30 godina?

Nakon 30 godina, Croteam žari i pali gaming industrijom, ali na svoj način... skromno i s onom starom "pamet u glavu".