Nakon web, mobile i app-first pristupa, je li vrijeme za "AI first"?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Džambo Film

Nakon web, mobile i app-first pristupa, je li vrijeme za “AI first”?

O platformi koju kreira Mindsmiths, a koja može pomoći bilo kojem developeru da kreira sustave koje se temelje na AI agentima, pričao je Juraj Malenica na The Geek Gatheringu.

U gotovo pa intimnoj atmosferi restorana Lumiere u Osijeku, gdje se održavao jedan track prošlotjedne osječke konferencije The Geek Gathering (koja je doživjela revival nakon osam godina), zanimljivo predavanje o drugačijem promišljanju kreiranja aplikacija za korisnike te o svemu što je naučio posljednjih osam godina kroz AI-first pristup održao je Juraj Malenica, Head of Engineering u Mindsmithsu.

U početku bijaše web, a mnoge od danas najvećih tehnoloških tvrtki zasnovane su na tom pristupu – web stranici. Od Amazona do Mete, svi su počeli kao web, koji je vladao sve negdje do 2016. godine kada se dogodio zaokret. Otprilike u to vrijeme prvi se put dogodilo to da više korisnika upotrebljava pristup internetu putem mobitela, nego preko desktopa, stoga se promijenio i pristup kreiranja usluga za njih – mobile-first. Uslijedio je app first, a ono o čemu je pričao Malenica zapravo unosi revoluciju u bilo koji od ovih pristupa. Riječ je o stavljanju umjetne inteligencije u prvi plan, koja onda tvori korisničko iskustvo i sučelje za svakog korisnika posebno, neovisno o platformama.

Kad govorimo o AI-ju u ovom kontekstu, imamo alate (AI Tools) i agente/pomoćnike (AI agents). Primjerice, GPT-3 i DALL E 2 zanimljivi su alati, ali Malenica smatra da veću vrijednost za korisnike stvaraju AI Agents.

Tri karakteristike AI agenta

97% korisnika koristi opcije koje se nalaze na prvom ekranu aplikacije. One funkcionalnosti koje su u „pozadini“, rijetko tko koristi. To je problem koji se može riješiti umjetnom inteligencijom.

Mi kreiramo asistente koji poznaju korisnike i prema njima će skrojiti UX aplikacije. Nebitno je li riječ o web stranici, mobilnoj aplikaciji ili nečemu trećem.

Tri su karakteristike AI agenata: Imaju znanje, znaju korisnika i stalo mu je do korisnika.

Mindsmiths kao tvrtka iza sebe ima desetak sustava koji u sebi imaju integrirane AI agente. No, shvatili su da postaju “usko grlo”, jer su ograničeni ljudstvom. Stoga su izradili cloud platformu koja omogućuje drugim developerima da izrađuju proizvode temeljene na AI-ju.

Kako to izgleda u praksi?

Da bi dočarao kreiranje jednog takvog projekta, kao i izazove koji su se mogli riješiti da bi on funkcionirao, Juraj se referirao na Megi, chatbot koji nastoji pomoći kroničnim bolesnicima koji boluju od hipertenzije, razvijen u suradnji s klinikom Magdalena. Megi je, među ostalim, rješavala problem kada korisnici trebaju mjeriti tlak – ovisno o stanju bolesnika, to može biti više puta na dan ili jednom svakih nekoliko tjedana. Sukladno prijašnjim rezultatima i chatbot je sam korisniku govorio kad je vrijeme za novo mjerenje, bez da je korisnik o tome morao voditi računa.

No, jedan je agent bio namijenjen pacijentima, a drugi liječnicima i medicinskim tehničarima. Primjerice, ako sustav nije bio siguran što zaključiti iz simptoma, prosljeđivao je upit tehničaru koji je davao uputu. Ako je zaključio da su posrijedi ozbiljni problemi, to se odmah eskaliralo liječniku. No, za većinu unosa to nije bilo potrebno, stoga je AI agent preuzimao većinu “tereta” zaprimanja podataka.

Što ako ne možete vjerovati u pouzdanost podataka koje unosi ciljana skupina?

Juraj je objasnio da je jedan od većih izazova bio prikupiti podatke u ispravnom formatu, s obzirom na to da ciljanu skupinu čine osobe starije dobi.

Zaprimanje podataka ipak nije bio lak posao, barem dok se nije AI istrenirao. Kako je riječ o specifičnoj ciljanoj skupini, mahom osobama starije dobi, prvo se razmišljalo o tome koji je najjednostavniji način da šalju podatke, stoga je odluka pala na chat alat Telegram.

Korisnici su dobili upute da podatke o krvnom tlaku, otkucajima i drugim simptomima šalju u točno određenom formatu, a Juraj navodi da je to funkcioniralo ravno cijeli jedan dan. Već su sutra formati bili najrazličitiji, bilo je i greški u unosu podatka, stoga se nije išlo u preuranjenu optimizaciju. Morala se u proces uključiti živa osoba koja je čistila prikupljene podatke, a potom je machine learning istreniran prema pročišćenom.

S druge strane, čini se da je korisničko iskustvo za pacijente bilo toliko dobro da mnogi nisu bili ni svjesni da razgovaraju s komadom softvera, stoga su neki od njih Megi slali čestitke za blagdane, slike s unučadi…

Kako “umjetni neuroni” glume biološke?

Jedna od zanimljivosti kod kreiranja ovakvog sustava jest simulacija neurona. Juraj navodi da treba 1000 umjetnih neurona da bi se simulirao jedan biološki. No, kako umjetni neuroni funkcioniraju?

Uz pomoć impulsa. Primjerice, kod Megi, ako se šalje informacija o tome da netko ima visok tlak i ta se informacija ponavlja nekoliko dana zaredom, sustav će biti u stanju visoke pobuđenosti. No, ako netko jednom ima visok tlak, a potom nekoliko puta zaredom normalan, nema potrebe za stanjem visoke pobuđenosti.

Također, neurointegrator ne uzima u obzir apsolutno sve prethodne podatke, nego brojku od prethodnog dana – ako je jučer bila visoka pobuđenost, a i danas pacijent ima visok tlak, pobuđenost će biti još veća. Drugi važan parametar je ono što je i važna karakteristika biološkog neurona – odumiranje. Što je više vremena prošlo od određenog podatka, to je njegova pouzdanost niža.

Za naprednije stvari, postoji AutoML, navodi Juraj.

Megi je dobar primjer koliko je bitna personalizacija. Za osobe koje imaju savršen krvni tlak, njih ne treba gnjaviti da ga mjere svakoga dana, jer će brzo početi ignorirati aplikaciju, stoga im se smanjuje intenzitet. No, ako sustav zna da će ta osoba uskoro ići na redovni pregled kod liječnika, uoči tog događaja ipak će češće tražiti unos podataka, kako bi liječnik imao relevantne informacije.

Mindsmiths je kreirao zajednicu za dijeljenje znanja, koda i dizajna kako kreirati AI first aplikacije, a ako vas zanimaju platforma, tutorijali ili imate kakva pitanja, pridružite im se na Discordu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Programiranje

Miro Jurić već 23 godine radi u Microsoftu u Redmondu, a nama je otkrio tajne uspješnog developer managmenta

Kročiti u sjedište operativnog sustava kojeg koristiš cijeli svoj život, kojeg poznaješ po pozadini predivne livade i oblaka, stvarno je nezaboravno iskustvo. Ipak, ono što te još više iznenadi je razgovor s Hrvatom koji tamo radi 23 godine i koji je s tobom podijelio sve što zna o developer managementu.

Što ste propustili

Intervju

“Mi smo jedni od onih koji su na kraju izgubili novac investitora.”

Tim je riječima Jasenko Hadžić, suosnivač startupa Tame, na LinkedInu najavio zatvaranje tvrtke nakon 6,5 godina rada na projektu. Iskren i otvoren pristup ovakvim temama na našim se područjima rijetko viđa, zbog čega je ta objava privukla mnogo reakcija, mahom pozitivnih.

Sponzorirano

Savjeti za početak (studentske) IT karijere, otkriva Matko Čeme iz IN2 grupe (i FERIT-a)

Matko Čeme, uz svoju ulogu Voditelja podrške i implementacije za "healthcare" rješenja u IN2 grupi, godinama radi sa studentima na FERIT-u i u Algebri. Ovo su njegovi savjeti za početak tehnološke karijere.

Tehnologija

30. godina od prvog SMS-a: Kako je privatni kanal postao alat za B2C komunikaciju

Na 30. obljetnicu SMS-a prolazimo specifičnosti SMS kanala komunikacije koji je preživio dolazak interneta, pametnih telefona i messaging aplikacija, a s Infobipovim stručnjacima otkrivamo i zbog čega je na kraju opstao.

Tehnologija

Panika, izgubljeni podaci, ransomware: Kako spriječiti i liječiti sigurnosne incidente?

Napadi hakera, malware i ransomware ne događaju se nekom drugom. Kako takve napade spriječiti i što učiniti ako se ipak dogode - s tehničke, ali i ljudske strane, saznali smo od konzultanta za cybersigurnost Tomislava Poljaka.

Intervju

Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Zanimljivi projekti i dobra plaća nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Tehnologija

ReversingLabs: Kad radite s petabajtima podataka, tehnički izazovi su jedinstveni i često pomiču sve granice

Vodeće društvene mreže, antivirusne kompanije, korporacije i vladine agencije širom svijeta od malicioznog softvera štite se koristeći tehnologije razvijene u Zagrebu. S kakvim se sve izazovima susreću jer su stvorili najveću svjetsku bazu malwarea ispričali su nam voditelji tehničkih timova ReversingLabsa.