Odrasle žene preuzimaju svijet igara: Zbogom stereotipnom tinejdžerskom ‘gameru’

Svi oni koji gamere još uvijek zamišljaju kao društveno neprilagođene pubertetlije koji dane provode u zamračenim sobama i daleko od bilo kakve nevirtualne stvarnosti, morat će se pomiriti s činjenicom da taj stereotip više ne stoji. Dok su tinejdžeri s XY kombinacijom kromosoma 17 posto populacije koja igra igre, 36 posto te ujedno i najveću demografsku skupinu čine punoljetne žene. Ta da da dam.

Prema studiji koju je proveo Entertainment Software Association, čak 59 posto Amerikanaca igra igre u svoje slobodno ili neslobodno vrijeme, 51 posto kućanstava ima barem jednu igraću konzolu, iako je češće riječ o dvije, a to je ujedno i prosječan broj ljubitelja igara po kućanstvu.

Pazite se, dolaze “gejmerice” starije od 50

Tinejdžeri, za koje se često pretpostavlja da su najveći konzumenti video igara, zapravo čine najmanji postotak. Najveća populacija je ona igrača starijih od 36 godina, koji čine 39 posto sveukupne popualcije ljubitelja igara, onih između 18 i 35 godina je 32 posto, a tinejdžeri (u mješovitoj kategoriji), koji uživaju lažan status najvećih igrača, čine i najmanji postotak (29).

Sveukupno je još uvijek više muškaraca, njih 52 posto naspram 48 posto žena, no lijepo je vidjeti da se razlika među postocima smanjuje, a žene starije od 18 godina i dalje čine najveći dobno-spolni demografski segment. Ipak treba napomenuti da odrasli muškarci zaostaju samo za jedan postotak te da se u prosjeku igranjem bave duže – prosječni ljubitelj igara broji već 18 godina godina staža, a proječna igračica 13.

Kad smo već kod spola, dobi i inih iznenađenja, broj gamerica iznad pedeset godina se s 2012. na 2013. se povećao za čak 32 posto. Sljedeći put kad u žaru igre počnete tradicionalnu baladu epopeju o svojim pothvatima s nečijom majkom, imajte na umu da uvijek postoji mogućnost da vas hladnokrvno eliminira nečija baka.

Igranje je uglavnom društvena aktivnost – 62 posto ispitanika igra s drugima, bilo obitelji, prijateljima ili boljim polovicama (najrjeđi slučaj), 77 posto ih barem jedan sat tjedno igra nešto s drugim ljudima, dok 49 posto vrijeme krati društvenim igrama (social games) za koje zbilja moramo naći novi naziv jer smo prije no što su se društvene mreže vinule u nebesa ovaj već desetljećima koristili za Monopoly i Čovječe ne ljuti se.

Industrija od 20 milijardi dolara

Na igre i uz njih vezane proizvode potrošači su prošle godine potrošili 21,3 milijarde dolara, ponajviše na same igre, (15,39), potom na hardver (4,26) te nešto manje od dvije milijarde na dodatke (1,88). U 2013. je ujedno i prodaja u digitalnom obliku prvi put nadišla kupnju igara u fizičkom obliku. Razlika je tek 5 posto, ali od 2010. godine nadalje jasno je vidljiv uzlazni trend – Steamove rasprodaje zasigurno tome nisu odmogle.

Među online i mobilnim igrama najpopularnije su one na društvenim mrežama, no kada je riječ o najprodavanijim igrama, akcije i pucačine kao što su Grand Theft Auto i Call of Duty zauzimaju najviša mjesta na top listama. Među računalnim igrama najviše se kupovao Starcraft II, a među 20 najprodavanijih naslova nalazi se čak 7 varijacija igre The Sims.

Čak 44 posto ispitanika smatra da je kupovanje video i računalnih igara najbolja vrijednost za novac, u odnosu na kupovinu filmova, glazbe i inih sadržaja, a oni koji su izjavili da više vremena provode igrajući no prije 5 godina to rade nauštrb gledanja televizije ili filmova.

Igre sve više postaju zabava za široke publike, umjesto nišne zanimacije, a to se odražava i u demografskoj slici. Nadam se da će se ovaj trend barem djelomično prenijeti i u svijet profesionalnog gaminga i da nitko ispod teksta neće obogatiti raspravu stereotipom te komentarom da žene igraju samo Candy Crush Sagu.