Tko su žene koje su 'isprogramirale' razvoj tehnologije?

Tko su žene koje su ‘isprogramirale’ razvoj tehnologije?

"Prije dvadeset godina, žene su mogle biti tajnice, učiteljice... Možda knjižničarke, socijalne radnice ili medicinske sestre. Ako su bile uistinu ambiciozne, mogle su postati stručnjakinje i natjecati se s muškarcima - obično radeći više i duže kako bi zaradile manju satnicu za isti posao. [...] Sada je uz velika, čarobna računala za žene dostupna potpuno nova karijera - programiranje."

U šezdesetim godinama softverska karijera bila je toliko "mainstream" da je osvanula i u Cosmpopolitanu.
U šezdesetim godinama softverska karijera bila je toliko “mainstream” da je osvanula i u Cosmopolitanu (Izvor: Back Story Radio)

Citiram Cosmo, a mislim da ponajviše “velika” računala odaju da je riječ o starom broju – točnije, o broju iz 1967., koji se čini kao neki paralelni svijet koji nikad nije imao pola stoljeća dugu fazu u kojem su žene manjina u STEM zanimanjima, pa tako i u domeni programiranja.

No vremenska linija je ista, a u šezdesetima se programiranje uistinu smatralo profesijom koja ženama prirodno leži. “Kao kuhanje ručka”, opisala je to tad žena, admiralka, doktorica Grace Hopper, dajući do znanja drugim ženama da imaju više iskoristivih vještina no što su ih svjesne (spustite te podignute feminističke obrve, ipak je riječ o šezdesetima).

Zamisli računalo koje prikazuje više od brojeva

Možda softver uistinu ženama prirodno leži – barem ako je suditi po tome da je autor prvog računalnog algoritma zapravo autorica, Ada Lovelace. Kako njena majka Anne Isabella Byron nije htjela da joj se kći odmetne poetičkim i melankoličnim stopama svog oca, Lorda Byrona, Adin osobni kurikulum sastojao se gotovo isključivo od matematike.

Računalo bi moglo pokazati sve što s emože logički zapisati, zaključila je Lovelace početkom 19. stoljeća.
Računalo bi moglo pokazati sve što se može logički zapisati, zaključila je Lovelace početkom 19. stoljeća.

To joj ipak, čini se, nije ubilo maštu, jer je radeći Charlesom Babbagem, koji je inicijalno zamislio stroj koje može obavljati kompleksne matematičke račune, proširila tu viziju idejom da računalo ne mora stati na brojevima, već može napraviti sve što se da logički zapisati – riječi, slike, glazbu, i sve ostale blagodati koje su nam dostupne u nekoliko klikova. Babbageov stroj nikad nije ugledao svjetlo dana, ali su Adine bilješke zabilježene u povijesti kao prvi računalni algoritam.

Daktilografkinje, telefonistice i softverašice

TIm koji je obavio "softverski" dio posla na ENIAC-u sačinjavale su isključivo žene.
Tim koji je obavio “softverski” dio posla na ENIAC-u sačinjavale su isključivo žene.

Prevrtimo sad film na sljedeće stoljeće, kada računala prestaju biti ideje, a počinju zauzimati cijele prostorije. Godina je 1946., u pogon se stavlja “veliki mozak” ili ENIAC, računalo koje bi u današnjim dolarima vrijedilo njih 6 milijuna, a programira ga tim sastavljen isključivo od žena.

Nemojmo se sad zanositi suvremenim svjetonazorima žitelja četrdesetih, jer se softver ipak tada smatrao djelatnošću koja ne zahtijeva velike vještine, poput daktilografije ili rada na telefonskoj centrali, sve odreda rutinskih poslova koji su padali na žene.

Rad na ENIAC-u nije se smatrao prestižnim poslom, a samo računalo noć prije demonstracije nije uopće radilo, prepričala je jedna od ENIAC djevojaka, Jean Jennings Bartik, svoje prvo i nezanemarivo softveraško iskustvo. Ženski tim osposobio ga je navodno preko noći, no za to su dobile malo zasluga:

Ljudi to nikad nisu prepoznali, nisu se ophodili kao da mi zapravo znamo što radimo.

Bile su ipak na mnogo slika, dodaje, no na njima su bile mahom neimenovane – pa nabrojimo ih onda: Jean Jennings Bartik, Kay McNulty, Marlyn Wescoff, Fran Bilas, Ruth Lichterman, Betty Holberton i Adele Goldstine počele su svoju karijeru na ENIAC-u, a nastavile su je na mnogim drugim računalnim projektima.

Holberton je, među ostalim, zaslužna za razvoj numeričke tipkovnice i za grozomornu bež boju koja nam je dugo krasila računala. No bilo da su zaslužne za softverske napretke ili nijansni faux-pas, malo tko je danas za njih čuo.

Žene i torpeda

Kada se pokušala učlaniti u Nacionalno vijeće inovatora, Hedy su uputili da radije iskoristi svoju slavu u prodaji ratnih dionica. (izvor: hedylamarr.org)
Kada se pokušala učlaniti u Nacionalno vijeće inovatora, Hedy su uputili da radije iskoristi svoju slavu u prodaji ratnih dionica. (izvor: hedylamarr.org)

Netko za koga ste možda čuli je ipak Hedy Lamar, barem ako ste ljubitelj starih filmova, jer ova je Austrijanka postala poznata 1933. godine zahvaljujući filmu Extase, inače romantičnoj drami notornoj zbog krupnog kadra Hedyna lica u orgazmičnoj ekstazi te nekoliko kratkih golišavih scena. Uspoređivali su je Marlene Dietrich i Gretom Garbo, a njen je glumački talent, kako kažu, nadmašivala samo njena ljepota.

Ili možda ipak njen rad na području bežičnih komunikacija i upravljanju torpedima putem izmjenjivih frekvencija, što je u konačnici omogućilo i malo tehnološko dobro koje zovemo Wi-Fi i čujem da je vrlo popularna stvar.

Ova inovatorica prvotno se zabavljala idejom o tableti koja svako piće pretvara u gazirano te poboljšavanjem sustava semafora, no po preseljenju u SAD kao otvorena protivnica fašističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu odlučila je napraviti spomenuti sustav upravljanjem torpeda izmjenjivim frekvencijama, koji bi tako bili imuni na presretanja jer bi frekvencije koje koriste bilo nemoguće predvidjeti. Patent se u američkoj vojsci doduše počeo koristiti tek 1962. kada je istekao, no cijela je ideja poslužila za razvoj tehnike raspršenog spektra koja se koristi u Bluetooth i WiFi tehnologiji.

Softverski prestiž

Grace Hopper, žena, admiralka, programerka. (Wikimedia commons)
Grace Hopper, žena, admiralka, programerka. (Wikimedia commons)

Upravo u šezdesetima računalstvo kao ženska karijera dolazi na svoj vrhunac i započinje svoj pad, a Grace Murray Hopper, citirana gore spomenutom Cosmopolitanu, radi na COBOL-u, programskom jeziku za poslovnu upotrebu. U tom procesu uvela je u programerski rječnik termin “bug” i “debugiranje”, a usput budi rečeno, ako ste ikad rekli “Lakše je tražiti oprost nego dopuštenje”, citirali ste upravo doktoricu Hopper.

Njena ideja da stvori programski jezik u kojem bi naredbe bile verbalne umjesto numeričkih i koji se može koristiti na bilo kojem hardveru bacila je softver u prvi plan, učinivši ga iznimno bitnim dijelom računarstva, a ujedno važnim poslom kojim se ne trebaju baviti “telefonistice”.

Prvi računalni "bug", točnije, moljac u Hopperičinim zabilješkama.
Prvi računalni “bug”, točnije, moljac u Hopperičinim zabilješkama. (Wikimedia commons)

U vrijeme kada Cosmo veselo piše o računalima kao karijeri za žene, softver dobiva na važnosti, a kako polako postaje “pravi posao” kao onomad hardver, tako populacija programera postaje pretežito muška.

Psihološki testovi i testovi sposobnosti navodno se podešavaju kako bi pogodovali karakteristikama koje se pripisuju nosiocima XY kromosoma, a upravo se tu rađa i stereotip povučenog asocijalnog programera, što je navodno bila poželjna karakteristika – ili barem karakteristika koja se rijetko pripisivala ženama.

A gdje smo sad?

Sada smo negdje na pola puta da napravimo puni krug – ili barem dođemo do jednakog broja žena i muškaraca u tehnologiji. Ne može se reći da nema prominentnih žena u ovoj industriji, ali činjenica da se istih par lica vrti na svim popisima i da ih na jedan jedinstveni popis uopće možemo staviti mnogo govori.

Tehnološke firme poput Googlea ponosno pokazuju statistike o 30 posto žena u ukupnom broju zaposlenih kao velik napredak u ravnopravnosti, no jednostavnom matematičkom računicom možemo doći do zaključka da to i nije neki balans – dodajmo tome da nije riječ o industrijskom prosjeku, već o “pozitivnom primjeru”, i situacija izgleda još tužnija.

Jesu li uzrok diskriminacija, enkulturacija ili bilo koja druga -acija koju možemo nabaciti da bismo odmaknuli bilo kakvu odgovornost na sebe i stavili je na neko apstraktno društvo (kojeg valjda nismo dio?), zapravo i nije toliko bitno. Pravo pitanje je što ćemo napraviti da se to promijeni.

Ako ste propustili, pročitajte i intervju s Nađom Eterović, koja je počela raditi kao programerka u Hrvatskoj u osamdesetim godinama prošlog stoljeća.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Startupi i poslovanje

Hrvatske ekološke tenisice MIRET na Kickstarteru preko noći prešle cilj i skupile 20 tisuća dolara

Nakon nekoliko godina razvoja i usavršavanja, hrvatski brend ekoloških tenisica MIRET zadovoljan svojim inovacijama i certifikatima pokreće Kickstarter kampanju ne bi li što prije proširio dobar glas i osvojio srca ekološki osviještenih kupaca diljem svijeta. U razgovoru s osnivačima otkrivamo i kako...

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Što ste propustili

Intervju

U iščekivanju drugog paketa mjera: Hoće li se freelancerima i malim poduzetnicima ponuditi slamka spasa?

Vladajući ne shvaćaju problematiku samozaposlenih, malih i mikro poduzetnika. Glasno im to poručuju njihovi predstavnici svakog dana od kada je Vlada predstavila prvi paket mjera za suzbijanje ogromnih posljedica koje za privatni sektor donosi pandemija virusa COVID-19.

Startupi i poslovanje

Poslovna inteligencija otkriva kako su kao prva hrvatska tvrtka ušli u Forrester Wave!

Uvrštavanje rješenja Poslovne inteligencije u Forresterov vodič itekako je značajan događaj za hrvatsku tvrtku s obzirom na to da je riječ o jednoj od najrespektabilnijih tvrtki za istraživanje tržišta, njihov Wave izvještaj smjernica je za odabir najboljih alata mnogim poduzećima diljem svijeta.

Startupi i poslovanje

Ništa od konferencije? Spas pojedinim organizatorima, ali i brendovima, mogu donijeti digitalni kanali!

Prvi na udaru preventivinih mjera radi ograničavanja širenja virusa COVID-19 bila su velika okupljanja i događaji. Neki su u potpunosti otkazani, drugi i dalje nastavljaju s planiranjem, samo s novim datumima, treći se sele privremeno online. Kako se prilagoditi ovoj situaciji, vratiti na noge i uz pomoć digitalnih kanala iz nje izvući najbolje?

Startupi i poslovanje

‘Remote’ radu unatoč, hrvatske tehnološke tvrtke i dalje će se nakon korone seliti u Zagreb zbog talenata i klijenata

'Remote' rad je super i očito hrvatskim tehnološkim i digitalnim tvrtkama to teško ne pada, ali kad sve ovo prođe - a proći će - zašto se te iste tvrtke i dalje žele seliti iz Osijeka, Splita, Rijeke ili drugih gradova u Zagreb? Kako se preseliti, a kako razvijati nove tehnološke centre otkrivamo u Netokracija Podcastu.

Web aplikacije

Stručnjaci širom svijeta predvođeni hrvatskima stvaraju najveću bazu simptoma COVID-19: STOPCorona!

Upisivanjem simptoma u web aplikaciju StopCorona zaraženi mogu pomoći nadležnima u praćenju virusa, ali i stvaranju vrijedne baze znanja koja će olakšati borbu protiv pandemije virusa COVID-19.

Internet marketing

Što će se događati s društvenim mrežama nakon koronavirusa?

Od trenutka kada su velike boginje stigle u zemlju do trenutka kada je vijest o tome izašla u medijima prošlo je osam dana.