Post-kvantna kriptografija, AI, implantanti – IT-jevci izdvajaju trendove koji će oporaviti naš tech

Lista deset tehnoloških trendova koju je napravio Gartner za ovu godinu zvuči kao šetnja kroz Alisinu zemlju čudesa. Post-kvantna kriptografija, neurološke nadogradnje, prostorno računarstvo, ambijentna, nevidljiva inteligencija… Nismo se dali smesti futurističkom egzotičnosti kojom odišu ti trendovi i odlučili smo provjeriti koje bi od tih trendova mogle iskoristiti hrvatske tvrtke.

Ovo je godina prijelaza s tradicionalnih digitalnih vještina prema sofisticiranim autonomnim sustavima koji brišu granicu između ljudske i strojne inteligencije, najavio je Gartner.

Upravo u tom se grmu i sakriva zec. Nismo sasvim spremni za velike tehnologije koje objeručke usvajamo. No, za neka nam se područja poput umjetne inteligencije, polifunkcionalnih robota i energetski učinkovitog računarstva prirodno otvaraju, objašnjavaju Ivan Bešlić, suosnivač i direktor za strategiju Sofascore te predsjednik CISEx-a, Frane Borozan, suosnivač i direktor tvrtke Syskit te dopredsjednik CISEX-a i Mateo Perak, suosnivač i izvršni direktor agencije Profico.

Deset tech trendova u 2025.

Tehnološkim trendovima za ovu godinu uvjerljivo dominira umjetna inteligencija, što je drugog dana svoje vladavine potcrtao i američki predsjednik Donald Trump 500 milijardi dolara vrijednim AI projektom Stargate.

Na vrhu Gartnerove liste trendova koji će označiti 2025. su agentna umjetna inteligencija (AI) i platforme za upravljanje AI-jem.

Na popisu su i tehnologije koje koriste AI i strojno učenje za prepoznavanje i smanjenje lažnih informacija, zaštita osjetljivih podataka post-kvantnom kriptografijom te ambijentna, nevidljiva inteligencija koja se u obliku senzora i strojnog učenja integrira u okoliš i pomaže u svakodnevnom životu.

Među trendovima koji će označiti ovu godinu su i hibridno te prostorno računarstvo koje uključuje proširenu, virtualnu i miješanju realnost, neurološki implantanti poput onih koje razvija Neuralink Elona Muska, polifunkcionalni roboti te energetski učinkovito računarstvo.

AI prilika za transformaciju

Što će od toga najviše obilježiti hrvatski tech, Frane nema sumnje – to je umjetna inteligencija. I sam se bavi upravljanjem AI-jem te ne skriva koliko je sretan što se ta tehnologija razvija “nevjerojatnom brzinom i otvara mogućnosti za transformaciju cijelih industrija i unapređenje naših svakodnevnih života”.

No, uz veliku moć dolazi i velika odgovornost, kaže te dodaje kako je iznimno bitno imati mehanizam kojim će umjetna inteligencija biti etičnija, sigurnija i transparentnija prema krajnjem korisniku. U tome važnu ulogu imaju platforme za upravljanje umjetnom inteligencijom.

Organizacije koje implementiraju takve platforme, predviđa Gartner, suočit će se s manje etičkih incidenata povezanih s umjetnom inteligencijom, uživati veće povjerenje korisnika te biti usklađene s regulativama poput EU AI Acta, napominje.

Diskriminacija, netransparentnost, zloporaba

Platforme za upravljanje AI-jem, podsjeća Borozan, omogućuju transparentno donošenje odluka, praćenje etičkih smjernica i upravljanje pravnim i sigurnosnim rizicima uz vođenje računa tko ima pravo na koji sadržaj.

Međutim, ne treba se zavaravati, tehnologija je to s kojom treba vrlo pažljivo rukovati:

Umjetna inteligencija ima potencijal ubrzati inovacije, ali i donosi rizike poput diskriminacije u algoritmima, netransparentnih odluka i zloupotrebe podataka.

AI governance platforme pomažu u uspostavi okvira koji omogućuju organizacijama da upravljaju svojim AI sustavima odgovorno i etično.

Navodi i primjer za otrežnjenje podsjećajući na nedavno ubijenog direktora američke kompanije koja se bavi zdravstvenim osiguranjem. Njegova je tvrtka koristila AI sustav za automatsko odbijanje zahtjeva za medicinsku skrb, čak i kada bi je liječnici odobrili.

Algoritam navodno imao stopu pogreške od 90%, što je dovelo do ozbiljnih posljedica za pacijente. Taj događaj naglašava potrebu za etičkim i odgovornim korištenjem AI tehnologija posebno u zdravstvenom sektoru.

Prilika za konzultantske tvrtke

Trend koji će bez premca obilježiti ovu godinu, kaže Mateo, svakako je agentska umjetna inteligencija. Argumentirajući zašto tako misli pozvao se na govor izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga na ovogodišnjem otvorenju CES-a. On je sumirao razvoj te tehnologije u posljednjih 15 godina.

Podsjetio je kako je prvo razvijen percepcijski AI koji je omogućio prepoznavanje govora i računalni vid. Potom smo ušli u eru generativnog AI i velikih jezičnih modela (LLM-ovi) koji su nam omogućili da uz pomoć AI pišemo kod, marketing strategiju ili generiramo sliku i video difuzijskim modelima.

Sad, dok čekamo razvoj i penetraciju generalne robotike na masovno tržište, kako je rekao prvi čovjek Nvidije, zabavit će nas AI agenti koji će “obavljati specijalizirane zadatke i nadomjestiti ljudski rad u obavljanju dosadnih i repetitivnih zadataka”.

Mateo objašnjava kakav se potencijal tu javlja za hrvatske tvrtke, prije svega, to je, tvrdi, prilika za konzultantske tvrtke koje sada imaju relativno nisku ulaznu barijeru u područje:

Razvoj AI alata danas postaje ozbiljna ratna zona u kojoj su resursi i troškovi razvoja tehnologije s jedne strane masivni, a s druge strane se pojavljuje ogromna konkurencija koja ruši tržišnu cijenu rješenja i otežava povrate.

Veliki profiteri u ovom periodu mogu biti konzultantske tvrtke koje mogu pomoći u identifikaciji ključnih poslovnih izazova u organizacijama koji se mogu riješiti primjenom AI, te ponuditi organizacijama implementaciju rješenja.

Dodao je i kako u njegovoj digitalnoj agenciji primjećuju izričit porast potražnje za takvim rješenjima te kako su sigurni da se radi barem o srednjoročnom trendu.

Polifunkcionalni roboti

Predsjednik Cisexa komentirao je kako je većina globalnih trendova za koje se očekuje značajniji rast i razvoj u 2025. godini vrlo nišna i samim time izrazito korisna za manju skupinu ljudi, ali ne i za široku populaciju.

Međutim, izdvojio je polifunkcionalne robote, koje danas koristi manje od deset posto populacije, a prema nekim predviđanjima, do 2030. će ih s pametnim robotima svakodnevno komunicirati 80 posto ljudi.

Takvi roboti u kombinaciji s 3D printerom mogu povećati radnu efikasnost osobe za nekoliko puta, kaže Ivan:

Taj trend je brzo ostvariv s brzom otplatom investicije. Također, on može transformirati ekonomiju sektora koji se oslanjaju na intenzivan rad ili se suočavaju s nedostatkom radne snage. 

Polifunkcionalni roboti mogu značajno unaprijediti različite sektore u Hrvatskoj. S obzirom na visoku ovisnost hrvatskoga gospodarstva o turizmu, roboti mogu preuzeti zadatke poput prijema gostiju, dostave hrane, čišćenja soba ili informiranja turista.

Iako među članicama Cisexa već ima tvrtki koje razvijaju polifunkcionalne robote, za značajniji razvoj tog segmenta, tumači Ivan, potrebno je osigurati ICT infrastrukturu, uključujući 5G mreže, kako bi roboti mogli neometano funkcionirati.

Također, trebamo privući investicije za daljnji razvoj domaćih proizvoda kao i kooperacije s globalnim proizvođačima polifunkcionalnih robota da bi cijene nabavke i implementacije bile pristupačnije našim manjim tvrtkama.

Energetski učinkovito računarstvo

Prilika za hrvatske tvrtke krije se u još jednom trendu od ovih koje je nabrojao Gartner. Podatkovni centri ogromni su potrošači energije, a eksponencijalni rast podataka koji se obrađuju iziskuje sve više računalne snage. To je već dovelo do okretanja IT sektora prema zelenim izvorima energije i stavilo na tehnološke tvrtke pritisak da doprinesu održivosti.

Kako bi pojačao dojam o kakvim se energetski zahtjevnim operacijama radi, Ivan nam citira izvješće McKinseyja. Prema njihovim podacima, očekuje se kako će se potrošnja energije podatkovnih centara u Europi gotovo utrostručiti do 2030. godine i dosegnuti više od 150 teravat-sati (TWh). Koliki je to skok govori podatak kako se trenutno troši oko 62 TWh.

Podatkovni centri činit će oko pet posto ukupne potrošnje energije u Europi, u usporedbi s trenutnih dva posto.

Tumači Ivan kako smanjenje potrošnje energije koristeći energetski učinkovite tehnologije može dovesti do značajnih ušteda za organizacije i tako ih učiniti konkurentnijima na tržištu. Stoga smatra kako je energetski učinkovito računarstvo trend u tehnologiji od kojeg bi itekako mogla profitirati i Hrvatska.

Niže razloge koji su ga doveli do takvog zaključka – sjajan geostrateški položaj Hrvatske na raskrižju srednje i jugoistočne Europe, članstvo u EU, povoljna klima, relativno jeftina radna snaga u odnosu na zapadnoeuropske ekonomije te solidna ICT infrastruktura s visokim kapacitetima za prijenos podataka. Uz to, ističe, globalni igrači kod nas grade sve više podatkovnih centara:

U Hrvatskoj se značajno ulaže u obnovljive izvore energije pa bi se gradnjom podatkovnih centara u blizini farmi solara ili vjetroelektrana te primjenom energetski učinkovitog računarstva, procesi mogli optimizirati tako da podatkovni centri najsloženije radnje za koje koriste najviše energije obavljaju u trenucima kada je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora na vrhuncu.

Razvojem ovog područja vidim i priliku za Končar koji proizvodi vrhunske transformatore za globalno tržište.