Kako hrvatske AI tvrtke mogu iskoristiti Trumpovih 500 milijardi dolara?

Dan nakon inauguracije predsjednik SAD-a Donald Trump predstavio je mega ulaganje u umjetnu inteligenciju – projekt Stargate težak 500 milijardi dolara. Demonstrira tehnološku moć i želju za dominacijom te šalje snažnu poruku Kini, složno je pet hrvatskih AI stručnjaka s kojima smo razgovarali.

Kažu i kako će poguranac američke AI industrije značiti i više posla za hrvatske pa i europske tvrtke koje se moraju još i više potruditi u svojoj inovativnosti ne bi li i same osigurale dio kolača na američkom tržištu.

‘Zvjezdani’ projekt

Trump je istaknuo kako se u sklopu ovog “zvjezdanog” projekta planira gradnja divovskih podatkovnih centara za novu generaciju umjetne inteligencije (AI), ali i energetski sustavi potrebni za njihov rad. Iako se prenosi poruka kako su to ulaganja američke vlade, država nije investitor projekta, već se on financira privatnim kapitalom.

Projekt starta s investicijom od sto milijardi dolara, a do 2029. godine ta bi brojka trebala narasti na 500 milijardi dolara, otkrio je Trump u Bijeloj kući u društvu osnivača Oraclea Larryja Ellisona, izvršnog direktora SoftBanka Masayoshija Sona i Sama Altmana, izvršnog direktora OpenAI-ja koji je krajem 2022. lansirao ChatGPT.

Ta je ceremonija zamišljena da pokaže sposobnost republikanskog vođe da privuče strana ulaganja, naglasio je francuski Le Monde.

Utrka za dominacijom

Veličanje američkih ulaganja i smanjenje regulativa u razvoju tehnologije europski mediji prate vrlo pomno, a katkad se osjeti i lagano paluckanje otrova jer konkurentnost je i bez takvih “tržišnih pomaka” s druge strane Atlantika, teško održavati.

Osnivački konzorcij Stargatea je međunarodni, naglašava Davor Aničić, suosnivač i izvršni direktor tvrtke Velebit AI. Uz američke tehnološke divove OpenAI, Oracle i NVIDIA, uključen je i britanski Arm, japanska multinacionalna investicijska tvrtka SoftBank te MGG, državni investicijski fond iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ipak, jasno je da projekt Stargate predstavlja nastavak utrke za tehnološkom i gospodarskom dominacijom SAD-a u razvoju umjetne inteligencije, dodaje Davor, novi član Upravnog odbora udruge CroAI.

Zalog poslovne nezavisnosti

Trump je u svom odabiru umjetne inteligencije kao miljenice Sjedinjenih Država imao dobre razloge. Možda je predsjednik, ali njegov način razmišljanja nije samo politički, već i poduzetnički. Stvaranje konkurentske prednosti na tržištu nije mu strano, a zna i strateški razmišljati čime će je zadržati.

Davor analizira što za SAD znači predanost projektu kao što je Stargate:

Gradnja nove generacije podatkovnih centara omogućit će stvaranje i produkcijsku poslovnu upotrebu velikih jezičnih modela (danas multimodalnih modela) sljedeće generacije na američkom tlu korištenjem lokalno proizvedene energije.

Takva, kritična infrastruktura će do kraja desetljeća postati zalog poslovne i svake druge nezavisnosti. Podrška nove američke administracije, koja je prepoznala ovaj ključan tehnološki trenutak, stoga ne čudi.

Korist bogatim oligarsima

Iako bi podatkovni centri navodno, jednom kad se izgrade, trebali generirati stotine tisuća radnih mjesta, ne smatraju svi ovaj projekt pozitivnim.

Podatkovni arhitekt za poslovnu inteligenciju Larry Burns na LinkedInu je kritizirao Altmanovu izjavu kako će projekt pomoći reindustrijalizaciji SAD-a. Neće, za razliku od Bidenovog plana zelene transformacije industrije, smatra Burns:

Projekt Stargate će biti od koristi samo bogatim oligarsima.

Čak i da LLM tehnologija može dovesti do opće umjetne inteligencije (što ne može i neće), njezin jedini učinak bio bi da većinu nas izbaci s posla i dovede u stanje bijede, dok bi ljudi poput Altmana postali bogatiji od Kreza.

Neovisni analitičar u području tehnologije, medija i maloprodaje Benedict Evans propitkuje i izvor financiranja jer, kako tvrdi, nijedna od tvrtki nema kapaciteta uložiti 500 milijardi dolara.

Ne rješava “uska grla” AI-ja

Trumpov potez je baziran na već viđenom i zapravo starom narativu da svijetu i umjetnoj inteligenciji nedostaje čipova, računala i datacentara; no to sve zapravo i nisu najuža AI grla, tumači osnivač i direktor Neuralaba Krešimir Končić:

Ono što je u AI-ju veći problem – a koji se perpetuira još od izlaska ChatGPT 3.5 – je nedostatak kvalitetnih podataka za treniranje, nove arhitekture ili paradigme koje bi omogućile eksplicitno znanje i skalabilno rezoniranje te naravno – potrošnja energije.

Project Stargate neće riješiti nijedan od ta tri izazova.

Napredna konkurencija s istoka

Krešimir dodaje kako je to, međutim, poželjan potez SAD-a iz jednostavnog razloga – da zadrži barem hardversku prednost naspram Kine – koja ih je “opasno počela sustizati na AI polju”:

Kineski modeli su se u zadnjim tjednima dokazali kao važni “bok uz bok” takmaci u trci, još jednom dokazujući kultni Google memo – “We Have No Moat, And Neither Does OpenAI”. 

Naime, pojašnjava Krešimir, Kina uvelike gura open source pristup sa svojim foundation modelima – izbijajući asove iz rukava svim važnim igračima iz MAAMA (Microsoft, Apple, Amazon, Meta, Alphabet) klike (osim Zuckerbergu koja ima sličan pristup).

Era razvoja hardvera?

Dodaje i kako tim kineskog Deepseeka dokazuje da je moguće trenirati velike modele sa sve manjom računalnom snagom.

To nas, kako kaže, dovodi do možebitne situacije da će se AI polje u 2025./2026. više razvijati na hardverskoj i energetskoj, a manje na softverskoj, podatkovnoj i arhitekturalnoj strani.

Drugim riječima, ušli smo u fazu ekstremne optimizacije modela gdje možemo očekivati procvat njihove raznovrsnosti; smanjenje troškova korištenja za krajnjeg korisnika; no ne i značajno povećanje temeljnih mogućnosti.

Vekerica za Europu

U svakom slučaju projekt Startgate je svojevrsna “vekerica” za Europu. U razgovoru za Netokraciju izvršni direktor Velebit AI-ja upozorava:

Iz naše, europske, perspektive, ovo mora biti poziv na buđenje i promjenu načina razmišljanja s hitnim i jasnim ciljem gradnje slične europske infrastrukture. U ovom trenutku u AI domeni, u Europi se ističe tek francuski startup Mistral koji pokušava ostati konkurentan u AI utrci s OpenAI-jem, Googleom  i Anthropicom. To je za Europu puno premalo.

A kad je premalo za Europu, što očekivati od Hrvatske?!

Dobra integracija i niša

Davor nema dvojbi, Hrvatska je, kaže, premala da bi sanjala o tehnološkoj neovisnosti u AI utrci:

Za budućnost domaćih tvrtki u području AI-ja najbitnije da budu dobro integrirane u američki i europski tehnološki ekosustav. Na taj način, te uz kvalitetno STEM obrazovanje koje imamo, možemo stvarati visokotehnološka radna mjesta i tvrtke koja mogu biti konkurentne na svjetskom nivou u svojim poslovnim nišama.

Jednu od takvih niša, može se reći bez oklijevanja, izabrao je i Infobip koji poslovnim korisnicima diljem svijeta pruža usluge mobilnih komunikacija u oblaku, između ostalog i usluge AI agenata.

Više posla za hrvatske AI tvrtke

Direktor za AI produkte u Infobipu Ervin Jagatić rekao je kako, kao tvrtka koja strateški ulazi na tržište sjeverne Amerike i povezuje svoju platformu s vodećim platformama generativnog AI-ja, pozdravlja odluku SAD-a o ulaganjima u AI infrastrukturu:

Svakako očekujemo da će se ta investicija preliti kroz cijelu industriju, tako da očekujemo više posla. Imamo partnerstvo s Oracleom, a surađujemo i s Microsoft OpenAI-jem. 

Pitali smo ga ima li bojazni kako će Stargateu preferirati američke tvrtke i dovesti u neravnopravan položaj ostale igrače na tržištu. Ervin to odbacuje:

Nema bojazni ima posla za sve!

Da ovakvo ulaganje donosi više poslova za hrvatski AI slaže se i Kristian Kamber, suosnivač i izvršni direktor SplxAI-ja Budući da se startup SplxAI usmjerio na sigurnost generativne umjetne inteligencije koja se sve više koristi, rastu i sigurnosne prijetnje:

Mogući su multichain napadi na AI agente koje je teško detektirati.

Sve u svemu, bit će jako puno posla za nas sve.

Ulaganja u inovacije ključna!

Trumpova odluka o ulaganju u AI dodatna je potvrda da smo usred tehnološke prijelomnice koja se sada dodatno ubrzava zahvaljujući inicijativi SAD-a, ističe izvršni direktor Hidrocibaliae i član Upravnog odbora CroAI Dino Dragun.

Ulaganjem u infrastrukturu, pojačavanjem restrikcija na izvoz čipova, deregulacijom tehnološkog tržišta te intenzivnijim ulaganjem u razvoj umjetne inteligencije, američki je predsjednik fokusiran na jačanje tehnološke dominacije SAD-a. To je obilježilo njegovu izbornu kampanju, a sada se nastavlja i nakon inauguracije, komentira Dino.

On će, kao i svi mi, sa zanimanjem pratiti sljedeće poteze Kine u ovoj tehnološkoj utrci. No, zanima nas kako bi se tu trebala postaviti Hrvatska i što 500 milijardi dolara ulaganja u AI znači hrvatske AI tvrtke. Evo što kaže član Upravno odbora CroAI-ja:

Za hrvatske tvrtke to znači da je ključno pojačati ulaganja u inovacije, jer kvalitetan proizvod koji donosi i stvara razliku uvijek će pronaći svoje mjesto na tržištu, unatoč tome što američki potezi dodatno pojačavaju konkurenciju na globalnom tehnološkom tržištu.