Marin Pavelić
02. 10. 2024.
Prošli smo toliko negativnih primjera AI-a u politici da je napokon došlo vrijeme za nešto pozitivno. No, čak ni s pozitivnim primjerima ne bismo smjeli srljati kao guske u maglu.
Do sad smo istražili kako su hrvatski, europski i američki političari koristili AI u (prljavim) kampanjama, koliko je deepfake tehnologija napredovala, kako AI stvara i širi lažne vijesti te kako umjetna inteligencija našla svoju ulogu među populistima. Sudeći prema dosadašnjim tekstovima u serijalu Umjetna inteligencija i politika, ova se tehnologija uvelike koristi u negativne svrhe koju možemo sveti na zajednički nazivnik – potkopavanje demokracije.
Usprkos tome, ovaj sam serijal htio zaključiti pozitivnom tonu (možda i naivnom) pa sam tako istražio načine kako umjetna inteligencija zapravo može unaprijediti demokraciju i njezine procese – na maloj i velikoj razini.
Umjetna inteligencija se može poboljšati demokraciju, ali…
UNESCO-vo istraživanje Elections in digital times: a guide for electoral practitioners ističe koliki potencijal umjetna inteligencija ima u unaprjeđivanju demokracije, političkih institucija i procesa. Jedni od primjera su:
- Chatbot koji odgovara na pitanja građana o izbornim programima kandidata
- AI alat koji bi obavještavao građane o razvoju zakona koji ih zanimaju
- AI alat koji sažima mišljenja građana u velikim chat sobama te ujedno moderira javne online rasprave
- Sažimanje komentara građana koje zatim političar dobiva na svoj mail
- Povratne informacije građana bile bi sažimane i podijeljene prema različitim kriterijima kako bi političari mogli bolje razumjeti stavove građana
Također, AI bi mogao postati koristan alat u lobiranju tako što bi sažimao prijedloge zakona, procjenjivao njihove relevantnosti za pojedine tvrtke pa čak i pisao pisama autorima zakona s prijedlozima izmjena. Na to se direktno nadovezuje identificiranje ključnih zakonodavaca koje će omogućiti ciljano lobiranje kroz izravnu komunikaciju. Istraživači su već pokazali da se AI može primijeniti u mikro-zakonodavstvu, koje podrazumijeva male, ali ključne izmjene u zakonima.
Koliko god neke ideje zvučale korisne i logične, čini se kako one ipak najbolje funkcioniraju u svijetu mašte jer, za sada, njihova primjena ovisi o samim političarima i njihovom moralnom kompasu.
Zapravo, prema nedavnom vrlo popularnom primjeru, čini se kako bismo političarima ipak trebali ostaviti pristup jednostavnijim AI alatima čije radove može prepoznati prosječni čovjek – jer tako vjerojatno nikoga neće prevariti, već samo nasmijati.
Trump je “pao” na AI foru vlastitog pobornika
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
“Nedavno sama saznala da je ‘AI verzija mene lažno podržala predsjedničku kandidaturu Donalda Trumpa i da je taj sadržaj objavljen na njegovoj stranici. To je probudilo moje strahove vezane uz AI i opasnosti širenja dezinformacija.”, poručila je Taylor Swift na Instagramu. Taylor se ovdje referira na objavu na Trumpovoj aplikaciji Truth Social koja prikazuje AI fotografije same Taylor i njezinih obožavatelja kako podržavaju Trumpa.
Situacija je još smješnija ako uzmemo u obzir kako je Trump podijelio fotografiju korisnika @amuse koja jasno naglašava kako se radi o satiri. Čak je i sami @amuse, koji podržava Trumpa, komentirao s – LOL.
Tko dijeli AI fotografije drugoga, sigurno će i sam biti žrtva lažnih AI fotografija, kaže poslovica koju sam upravo izmislio. Upravo se to dogodilo Trumpu nekoliko tjedna kasnije nakon predsjedničke debate koju je pratio cijeli svijet. Na njoj je Trump dao izjavu koja je probudila kreativnost interneta:
U Springfieldu jedu pse, ljudi koji su došli tamo, jedu mačke. Ljudi koji tamo žive jedu kućne ljubimce.
Izjava se odnosi na tvrdnju jednog građanke Springfielda koja se ubrzo ispostavila kao lažna vijest, ali to nije zaustavilo bivšeg predsjednika da ovu informaciju izjavi vrlo uvjerljivo pred cijelim svijetom. A kako je reagirao internet, prosudite sami…
Što ćemo sa svom ovom moći koja je dostupna svima?
Ideje koje je ponudio UNESCO zvuče odlično za transparentniju i bržu javnu upravu. No,na kraju dana, kako će se ovi razni AI alati koristiti ovisi potpuno o pojedincu – političaru ili stranci. Sudeći prema svim primjerima koje smo prošli u ovih pet tekstova, još jednom dokazujemo kako tehnološka evolucija ne potiče moralnu evoluciju koja nam je svakako hitnija.
Što nam na kraju ostaje? Možda jedino što možemoje ponavljati ključne stvari koje je potrebno napraviti, a to su:
- regulatorni okviri i transparentni nadzorni mehanizmi
- neprestano obrazovanje javnosti
- tražiti od Big Techa da bude odgovoran za sadržaj na svojim platformama
- isticati kako tehnologija ne smije koncentrirana kod onih koji imaju političku moć
Kako bismo izgradili održivu i etičku budućnost, potrebno je aktivno raditi na usklađivanju tehnološkog napretka s moralnim načelima koja će osigurati pravedniju i uravnoteženiju društvenu strukturu.
Zvuči kao floskula, ali ne vidim drugu opciju…
Još iz serijala:
Kako su hrvatski, europski i američki političari koristili AI u (prljavim) kampanjama
Deepfake: Opasna igra od koje nas ne štite ni Big Tech ni EU
AI stvara i širi lažne vijesti, ali hoće li ih uskoro moći i prepoznati?
Biste li glasovali za ‘chatbot’ političara koji tvrdi da vas dobro poznaje zbog – podataka?
Članak je dio serijala “Umjetna inteligencija i politika” koji je realiziran uz podršku Agencije za elektroničke medije kroz projekt “Poticanja novinarske izvrsnosti”.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.