Svjetski dan retrospektive: Zašto agilni način rada u regiji ne napreduje mnogo u odnosu na tradicionalni "waterfall"?

Svjetski dan retrospektive: Zašto agilni način rada u regiji ne napreduje mnogo u odnosu na tradicionalni “waterfall”?

Agile je trend koji sve brže raste i postavlja temelje u poslovnom svijetu, a kako i zašto "agilnost" i retrospektiva idu ruku uz ruku objasnili su vodeći agile stručnjaci u regiji.

Tvorac Scruma, Jeff Sutherland, svojedobno je izjavio da ako nešto razlikuje tradicionalan način rada od agilnog, to su sigurno retrospektive.

A kada govorimo o retrospektivi i agilnosti možemo reći da su one komplementarne. Ponekad je potrebno stati na tren, “izvaditi glavu iz posla” i razmisliti o onome o čemu radimo kako bi poboljšali cjelokupan radni proces.

Ono što ponajviše odvaja agile od tradicionalnog, ili waterfall načina rada je razmišljanje o tome kako se radi i što pali, umjesto o tome što se radi.

#agileOsijek

Potaknuti uspjehom prvog Agilnog Meetupa u Osijeku, organizatori Osijek Software City, COBE, Agile Humans i CROZ odlučili su još jednom testirati zainteresiranost građana i osnovati novu agile zajednicu. Tako je, uoči Svjetskog dana retrospektive, u osječkom kafiću The Kavana održana mini konferencija koja se doticala važnosti retrospektive i stanja agilnosti u regiji. 

Konferencija je otvorena kratkim uvodnim govorom putem kojeg su predstavljeni govornici i voditelji radionica Jasmina Nikolić, suosnivačica tvrtke Agile Humans, Davor Čengija, agile coach iz CROZ-a, Nino Zeljko, scrum master i agile coach, također iz CROZ-a i Josip Jurišić, direktor IT tvrtke COBE Tech Osijek.

Katarina Gagulić/COBE Tech

Nino kao agile coach radi već osam godina te je iz iskustva objasnio kako, iako je tematika scruma i agilityja najčešće vezana uz posao, cilj ove konferencije bio je sudionicima približiti teme, poput retrospektive i feedbacka, koje će biti korisne u bilo kojoj poslovnoj situaciji, ali i svakodnevici:

Retrospektiva, timski rad, feedback… To su sve ljudske vrijednosti koje ljudi, nažalost, ne uče u školama, a vrlo su bitne za funkcioniranje u društvu ili timu.

Što je to “agilna” retrospektiva?

Prvu radionicu Retrospective done right držala je Jasmina Nikolić koja se više od 12 godina bavi agilnim organizacijskim razvojem. Ova radionica bila je više posvećena pridošlicama scruma i agilityja te retrospektivi iz konteksta scrum i agilne vrijednosti.

Agile Humans

Kao uvod u radionicu Jasmina je objasnila što znači pripadati određenom kulturnom krugu i kako on oblikuje određene ljudske karakteristike koje mogu stvoriti ili uništiti agilnost. Uz to, sudionike radionice provela je kroz proces kreiranja agilnog tima i izazove koji se mogu očekivati.

Veliku važnost stavila je na procese učenja i dogovaranja koji najviše utječu na rad agilnih timova. Agilna retrospektiva može se smatrati kao sastanak u kojem se raspravlja o onome što smo naučili. Tim prolazi kroz korake kojima se kretao i razmišlja o tome kako je sve prošlo, a tek onda odlučuje koje promjene žele učiniti sljedeći put.

Napomenula je i kako agilni timovi nemaju voditelja projekta, retrospektiva je timski vođena. “Moć” i odgovornost daju se svim članovima tima koji su odgovorni za konačni rezultat, oni zajedno odlučuju kako će se sastanci voditi i kako će se donositi odluke o poboljšanjima.

Promjena na takav način rada mora doći iznutra, kao želja svakog člana tima, a ne nešto što je “vođa” nametnuo. Potrebna je atmosfera poštenja i povjerenja kako bi se svaki član osjećao ugodno dijeleći svoje misli. Upravo to i je najveća prepreka u stvaranju agilnog tima.

Feedback je učinkovit tek kada ga osoba traži i želi

Drugu radionicu vodio je Nino Zeljko, a radionica se bavila tematikom važnosti feedbacka za kontinuirani rast i poboljšanje. Budući da agile naglašava važnost stalnog poboljšanja, imati redovitu agilnu retrospektivu jedna je od najvažnijih agilnih razvojnih praksi. No, i retrospektiva može biti beskorisna ako se ne odradi na pravilan način.

Glavna pitanja na koje je Nino na vrlo zanimljiv način dao odgovore su:

  1. Što je to feedback?
  2. Zašto postoji?
  3. Koje su vrste feedbacka?
  4. Kako dajemo feedback?
  5. I na kraju, koja je uloga feedbacka u kontinuiranom unaprjeđivanju, koji je zapravo jedan od temelja agilnog načina rada?
Katarina Gagulić/COBE Tech

Pojam feedback, iliti povratna informacija, koristi se za opisivanje korisnih informacija ili kritika o prethodnom djelovanju ili ponašanju pojedinca, priopćenom drugom pojedincu (ili grupi) koji te informacije mogu upotrijebiti za prilagodbu i poboljšanje trenutnih i budućih postupaka i ponašanja. Ako vam ovo zvuči poznato jer ste upravo o tome čitali u paragrafu iznad to je zato što definiciju feedbacka gotovo pa možemo izjednačiti s definicijom agilne retrospektive.

Često se može čuti kako je svaki feedback dobar feedback jer nešto možemo naučiti iz njega. Ovo se naravno odnosi na situaciju u kojoj bi pojedinac povratnu informaciju iskoristio u svrhu pozitivnog rasta. Ali stvarnost je da način na koji pružimo povratnu informaciju uvelike određuje kako će ju osoba prihvatiti – hoće li ju iskoristiti za pozitivan ili negativan rast ili će jednostavno stagnirati.

Novostečeno teorijsko znanje sudionici radionice primijenili su u kratkim vježbama putem kojih su na vlastitoj koži iskusili značenje prikladnog feedbacka, ali i manjka istog. Nakon praktičnog dijela zaključili su kako će feedback biti koristan jedino ako je netko izrazio želju za povratnom informacijom. Prilikom pružanja feedbacka treba se fokusirati na par ključnih činjenica koje će se iznijeti, a svakako postoje pravo vrijeme i mjesto za razgovor. Inače nešto što krene dobronamjerno može imati sasvim suprotan efekt.

Waterfall jednostavno više ne drži vodu

Šećer na kraju predavanja bila je panel-rasprava o stanju agilizacije u regiji. Na panelu su sudjelovali moderatori Sandra Novosel i Mladen Barišić (ZABA), Davor Čengija (CROZ), Gordana Svetličić i Goran Bulić (A1 Hrvatska) te Jovana Dadić (Intensa Srbija).

Katarina Gagulić/COBE Tech

Putem panela pokušao se pružiti uvid o trenutnom stanju poslovanja na lokalnim tržištima. Predstavnici tvrtki koje su osnovale agilne timove pružili su perspektivu telekomunikacijske i bankarske industrije te razloge zbog kojih su prešli na agilan način rada. Davor, kao jedini agile coach na panelu, govorio je o svojim iskustvima pri pružanju scrum i agile usluga.

Agile se jednostavno opisao kao brži i organiziraniji način rada, no problem trenutne implementacije je taj što se njemu prilagođavaju samo određeni timovi. Dok su ti timovi bolji i efikasniji, ostatak organizacije radi po starome tako da je utjecaj agilnosti izvan opsega tima rijetko očit. Nasuprot tome prilagođavanje cjelokupne organizacije agilnom načinu rada ogroman je pothvat za koji većina organizacija u regiji nisu spremne niti sposobne.

Može li i treba li Waterfall opstati?

Iako se agilan način rada u većini primjera smatra boljim od klasične, waterfall metodologije, svi govornici panela složili su se kako je agile nešto što se ne može naučiti, to je stanje uma. Davor je objasnio kako mu se često javljaju vlasnici koji na agile žele prijeći zato što je to nešto trenutno popularno. O tome najčešće ne znaju ništa, a promjena je prisilna.

Praćenje trendova nikada neće biti uspješan pokretač promjena. Kako bi se ostvarilo poboljšanje na promjenu moraju biti spremni svi članovi organizacije.

Uz još uvijek velike probleme prilagođavanja kao i generalnu neinformiranost poslovnog svijeta o agilnosti, čini se kako će stari sustavi poslovanja zadržati svoj monopol bar još nekoliko godina.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Što ste propustili

Kultura 2.0

Spotify je od danas službeno dostupan u Hrvatskoj!

Neka me netko uštipne. Stigao je i ovaj dan, Spotify je u Hrvatskoj.

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.