Svjetski dan retrospektive: Zašto agilni način rada u regiji ne napreduje mnogo u odnosu na tradicionalni "waterfall"?

Svjetski dan retrospektive: Zašto agilni način rada u regiji ne napreduje mnogo u odnosu na tradicionalni “waterfall”?

Agile je trend koji sve brže raste i postavlja temelje u poslovnom svijetu, a kako i zašto "agilnost" i retrospektiva idu ruku uz ruku objasnili su vodeći agile stručnjaci u regiji.

Tvorac Scruma, Jeff Sutherland, svojedobno je izjavio da ako nešto razlikuje tradicionalan način rada od agilnog, to su sigurno retrospektive.

A kada govorimo o retrospektivi i agilnosti možemo reći da su one komplementarne. Ponekad je potrebno stati na tren, “izvaditi glavu iz posla” i razmisliti o onome o čemu radimo kako bi poboljšali cjelokupan radni proces.

Ono što ponajviše odvaja agile od tradicionalnog, ili waterfall načina rada je razmišljanje o tome kako se radi i što pali, umjesto o tome što se radi.

#agileOsijek

Potaknuti uspjehom prvog Agilnog Meetupa u Osijeku, organizatori Osijek Software City, COBE, Agile Humans i CROZ odlučili su još jednom testirati zainteresiranost građana i osnovati novu agile zajednicu. Tako je, uoči Svjetskog dana retrospektive, u osječkom kafiću The Kavana održana mini konferencija koja se doticala važnosti retrospektive i stanja agilnosti u regiji. 

Konferencija je otvorena kratkim uvodnim govorom putem kojeg su predstavljeni govornici i voditelji radionica Jasmina Nikolić, suosnivačica tvrtke Agile Humans, Davor Čengija, agile coach iz CROZ-a, Nino Zeljko, scrum master i agile coach, također iz CROZ-a i Josip Jurišić, direktor IT tvrtke COBE Tech Osijek.

Katarina Gagulić/COBE Tech

Nino kao agile coach radi već osam godina te je iz iskustva objasnio kako, iako je tematika scruma i agilityja najčešće vezana uz posao, cilj ove konferencije bio je sudionicima približiti teme, poput retrospektive i feedbacka, koje će biti korisne u bilo kojoj poslovnoj situaciji, ali i svakodnevici:

Retrospektiva, timski rad, feedback… To su sve ljudske vrijednosti koje ljudi, nažalost, ne uče u školama, a vrlo su bitne za funkcioniranje u društvu ili timu.

Što je to “agilna” retrospektiva?

Prvu radionicu Retrospective done right držala je Jasmina Nikolić koja se više od 12 godina bavi agilnim organizacijskim razvojem. Ova radionica bila je više posvećena pridošlicama scruma i agilityja te retrospektivi iz konteksta scrum i agilne vrijednosti.

Agile Humans

Kao uvod u radionicu Jasmina je objasnila što znači pripadati određenom kulturnom krugu i kako on oblikuje određene ljudske karakteristike koje mogu stvoriti ili uništiti agilnost. Uz to, sudionike radionice provela je kroz proces kreiranja agilnog tima i izazove koji se mogu očekivati.

Veliku važnost stavila je na procese učenja i dogovaranja koji najviše utječu na rad agilnih timova. Agilna retrospektiva može se smatrati kao sastanak u kojem se raspravlja o onome što smo naučili. Tim prolazi kroz korake kojima se kretao i razmišlja o tome kako je sve prošlo, a tek onda odlučuje koje promjene žele učiniti sljedeći put.

Napomenula je i kako agilni timovi nemaju voditelja projekta, retrospektiva je timski vođena. “Moć” i odgovornost daju se svim članovima tima koji su odgovorni za konačni rezultat, oni zajedno odlučuju kako će se sastanci voditi i kako će se donositi odluke o poboljšanjima.

Promjena na takav način rada mora doći iznutra, kao želja svakog člana tima, a ne nešto što je “vođa” nametnuo. Potrebna je atmosfera poštenja i povjerenja kako bi se svaki član osjećao ugodno dijeleći svoje misli. Upravo to i je najveća prepreka u stvaranju agilnog tima.

Feedback je učinkovit tek kada ga osoba traži i želi

Drugu radionicu vodio je Nino Zeljko, a radionica se bavila tematikom važnosti feedbacka za kontinuirani rast i poboljšanje. Budući da agile naglašava važnost stalnog poboljšanja, imati redovitu agilnu retrospektivu jedna je od najvažnijih agilnih razvojnih praksi. No, i retrospektiva može biti beskorisna ako se ne odradi na pravilan način.

Glavna pitanja na koje je Nino na vrlo zanimljiv način dao odgovore su:

  1. Što je to feedback?
  2. Zašto postoji?
  3. Koje su vrste feedbacka?
  4. Kako dajemo feedback?
  5. I na kraju, koja je uloga feedbacka u kontinuiranom unaprjeđivanju, koji je zapravo jedan od temelja agilnog načina rada?
Katarina Gagulić/COBE Tech

Pojam feedback, iliti povratna informacija, koristi se za opisivanje korisnih informacija ili kritika o prethodnom djelovanju ili ponašanju pojedinca, priopćenom drugom pojedincu (ili grupi) koji te informacije mogu upotrijebiti za prilagodbu i poboljšanje trenutnih i budućih postupaka i ponašanja. Ako vam ovo zvuči poznato jer ste upravo o tome čitali u paragrafu iznad to je zato što definiciju feedbacka gotovo pa možemo izjednačiti s definicijom agilne retrospektive.

Često se može čuti kako je svaki feedback dobar feedback jer nešto možemo naučiti iz njega. Ovo se naravno odnosi na situaciju u kojoj bi pojedinac povratnu informaciju iskoristio u svrhu pozitivnog rasta. Ali stvarnost je da način na koji pružimo povratnu informaciju uvelike određuje kako će ju osoba prihvatiti – hoće li ju iskoristiti za pozitivan ili negativan rast ili će jednostavno stagnirati.

Novostečeno teorijsko znanje sudionici radionice primijenili su u kratkim vježbama putem kojih su na vlastitoj koži iskusili značenje prikladnog feedbacka, ali i manjka istog. Nakon praktičnog dijela zaključili su kako će feedback biti koristan jedino ako je netko izrazio želju za povratnom informacijom. Prilikom pružanja feedbacka treba se fokusirati na par ključnih činjenica koje će se iznijeti, a svakako postoje pravo vrijeme i mjesto za razgovor. Inače nešto što krene dobronamjerno može imati sasvim suprotan efekt.

Waterfall jednostavno više ne drži vodu

Šećer na kraju predavanja bila je panel-rasprava o stanju agilizacije u regiji. Na panelu su sudjelovali moderatori Sandra Novosel i Mladen Barišić (ZABA), Davor Čengija (CROZ), Gordana Svetličić i Goran Bulić (A1 Hrvatska) te Jovana Dadić (Intensa Srbija).

Katarina Gagulić/COBE Tech

Putem panela pokušao se pružiti uvid o trenutnom stanju poslovanja na lokalnim tržištima. Predstavnici tvrtki koje su osnovale agilne timove pružili su perspektivu telekomunikacijske i bankarske industrije te razloge zbog kojih su prešli na agilan način rada. Davor, kao jedini agile coach na panelu, govorio je o svojim iskustvima pri pružanju scrum i agile usluga.

Agile se jednostavno opisao kao brži i organiziraniji način rada, no problem trenutne implementacije je taj što se njemu prilagođavaju samo određeni timovi. Dok su ti timovi bolji i efikasniji, ostatak organizacije radi po starome tako da je utjecaj agilnosti izvan opsega tima rijetko očit. Nasuprot tome prilagođavanje cjelokupne organizacije agilnom načinu rada ogroman je pothvat za koji većina organizacija u regiji nisu spremne niti sposobne.

Može li i treba li Waterfall opstati?

Iako se agilan način rada u većini primjera smatra boljim od klasične, waterfall metodologije, svi govornici panela složili su se kako je agile nešto što se ne može naučiti, to je stanje uma. Davor je objasnio kako mu se često javljaju vlasnici koji na agile žele prijeći zato što je to nešto trenutno popularno. O tome najčešće ne znaju ništa, a promjena je prisilna.

Praćenje trendova nikada neće biti uspješan pokretač promjena. Kako bi se ostvarilo poboljšanje na promjenu moraju biti spremni svi članovi organizacije.

Uz još uvijek velike probleme prilagođavanja kao i generalnu neinformiranost poslovnog svijeta o agilnosti, čini se kako će stari sustavi poslovanja zadržati svoj monopol bar još nekoliko godina.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.

Tehnologija

Facebook želi da gledate svijet kroz njegove uređaje, no želite li zbilja pametne – Ray Banke?

U pomalo iznenađujućem predstavljanju jučer, Facebookov Mark Zuckerberg najavio je dva nova proizvoda: Oculus Quest 2 i pametne naočale, a za Netokraciju ih komentira Darian Škarica, osnivač tvrtke Delta Reality.