Svjetski dan retrospektive: Zašto agilni način rada u regiji ne napreduje mnogo u odnosu na tradicionalni "waterfall"?

Svjetski dan retrospektive: Zašto agilni način rada u regiji ne napreduje mnogo u odnosu na tradicionalni “waterfall”?

Agile je trend koji sve brže raste i postavlja temelje u poslovnom svijetu, a kako i zašto "agilnost" i retrospektiva idu ruku uz ruku objasnili su vodeći agile stručnjaci u regiji.

Tvorac Scruma, Jeff Sutherland, svojedobno je izjavio da ako nešto razlikuje tradicionalan način rada od agilnog, to su sigurno retrospektive.

A kada govorimo o retrospektivi i agilnosti možemo reći da su one komplementarne. Ponekad je potrebno stati na tren, “izvaditi glavu iz posla” i razmisliti o onome o čemu radimo kako bi poboljšali cjelokupan radni proces.

Ono što ponajviše odvaja agile od tradicionalnog, ili waterfall načina rada je razmišljanje o tome kako se radi i što pali, umjesto o tome što se radi.

#agileOsijek

Potaknuti uspjehom prvog Agilnog Meetupa u Osijeku, organizatori Osijek Software City, COBE, Agile Humans i CROZ odlučili su još jednom testirati zainteresiranost građana i osnovati novu agile zajednicu. Tako je, uoči Svjetskog dana retrospektive, u osječkom kafiću The Kavana održana mini konferencija koja se doticala važnosti retrospektive i stanja agilnosti u regiji. 

Konferencija je otvorena kratkim uvodnim govorom putem kojeg su predstavljeni govornici i voditelji radionica Jasmina Nikolić, suosnivačica tvrtke Agile Humans, Davor Čengija, agile coach iz CROZ-a, Nino Zeljko, scrum master i agile coach, također iz CROZ-a i Josip Jurišić, direktor IT tvrtke COBE Tech Osijek.

Katarina Gagulić/COBE Tech

Nino kao agile coach radi već osam godina te je iz iskustva objasnio kako, iako je tematika scruma i agilityja najčešće vezana uz posao, cilj ove konferencije bio je sudionicima približiti teme, poput retrospektive i feedbacka, koje će biti korisne u bilo kojoj poslovnoj situaciji, ali i svakodnevici:

Retrospektiva, timski rad, feedback… To su sve ljudske vrijednosti koje ljudi, nažalost, ne uče u školama, a vrlo su bitne za funkcioniranje u društvu ili timu.

Što je to “agilna” retrospektiva?

Prvu radionicu Retrospective done right držala je Jasmina Nikolić koja se više od 12 godina bavi agilnim organizacijskim razvojem. Ova radionica bila je više posvećena pridošlicama scruma i agilityja te retrospektivi iz konteksta scrum i agilne vrijednosti.

Agile Humans

Kao uvod u radionicu Jasmina je objasnila što znači pripadati određenom kulturnom krugu i kako on oblikuje određene ljudske karakteristike koje mogu stvoriti ili uništiti agilnost. Uz to, sudionike radionice provela je kroz proces kreiranja agilnog tima i izazove koji se mogu očekivati.

Veliku važnost stavila je na procese učenja i dogovaranja koji najviše utječu na rad agilnih timova. Agilna retrospektiva može se smatrati kao sastanak u kojem se raspravlja o onome što smo naučili. Tim prolazi kroz korake kojima se kretao i razmišlja o tome kako je sve prošlo, a tek onda odlučuje koje promjene žele učiniti sljedeći put.

Napomenula je i kako agilni timovi nemaju voditelja projekta, retrospektiva je timski vođena. “Moć” i odgovornost daju se svim članovima tima koji su odgovorni za konačni rezultat, oni zajedno odlučuju kako će se sastanci voditi i kako će se donositi odluke o poboljšanjima.

Promjena na takav način rada mora doći iznutra, kao želja svakog člana tima, a ne nešto što je “vođa” nametnuo. Potrebna je atmosfera poštenja i povjerenja kako bi se svaki član osjećao ugodno dijeleći svoje misli. Upravo to i je najveća prepreka u stvaranju agilnog tima.

Feedback je učinkovit tek kada ga osoba traži i želi

Drugu radionicu vodio je Nino Zeljko, a radionica se bavila tematikom važnosti feedbacka za kontinuirani rast i poboljšanje. Budući da agile naglašava važnost stalnog poboljšanja, imati redovitu agilnu retrospektivu jedna je od najvažnijih agilnih razvojnih praksi. No, i retrospektiva može biti beskorisna ako se ne odradi na pravilan način.

Glavna pitanja na koje je Nino na vrlo zanimljiv način dao odgovore su:

  1. Što je to feedback?
  2. Zašto postoji?
  3. Koje su vrste feedbacka?
  4. Kako dajemo feedback?
  5. I na kraju, koja je uloga feedbacka u kontinuiranom unaprjeđivanju, koji je zapravo jedan od temelja agilnog načina rada?
Katarina Gagulić/COBE Tech

Pojam feedback, iliti povratna informacija, koristi se za opisivanje korisnih informacija ili kritika o prethodnom djelovanju ili ponašanju pojedinca, priopćenom drugom pojedincu (ili grupi) koji te informacije mogu upotrijebiti za prilagodbu i poboljšanje trenutnih i budućih postupaka i ponašanja. Ako vam ovo zvuči poznato jer ste upravo o tome čitali u paragrafu iznad to je zato što definiciju feedbacka gotovo pa možemo izjednačiti s definicijom agilne retrospektive.

Često se može čuti kako je svaki feedback dobar feedback jer nešto možemo naučiti iz njega. Ovo se naravno odnosi na situaciju u kojoj bi pojedinac povratnu informaciju iskoristio u svrhu pozitivnog rasta. Ali stvarnost je da način na koji pružimo povratnu informaciju uvelike određuje kako će ju osoba prihvatiti – hoće li ju iskoristiti za pozitivan ili negativan rast ili će jednostavno stagnirati.

Novostečeno teorijsko znanje sudionici radionice primijenili su u kratkim vježbama putem kojih su na vlastitoj koži iskusili značenje prikladnog feedbacka, ali i manjka istog. Nakon praktičnog dijela zaključili su kako će feedback biti koristan jedino ako je netko izrazio želju za povratnom informacijom. Prilikom pružanja feedbacka treba se fokusirati na par ključnih činjenica koje će se iznijeti, a svakako postoje pravo vrijeme i mjesto za razgovor. Inače nešto što krene dobronamjerno može imati sasvim suprotan efekt.

Waterfall jednostavno više ne drži vodu

Šećer na kraju predavanja bila je panel-rasprava o stanju agilizacije u regiji. Na panelu su sudjelovali moderatori Sandra Novosel i Mladen Barišić (ZABA), Davor Čengija (CROZ), Gordana Svetličić i Goran Bulić (A1 Hrvatska) te Jovana Dadić (Intensa Srbija).

Katarina Gagulić/COBE Tech

Putem panela pokušao se pružiti uvid o trenutnom stanju poslovanja na lokalnim tržištima. Predstavnici tvrtki koje su osnovale agilne timove pružili su perspektivu telekomunikacijske i bankarske industrije te razloge zbog kojih su prešli na agilan način rada. Davor, kao jedini agile coach na panelu, govorio je o svojim iskustvima pri pružanju scrum i agile usluga.

Agile se jednostavno opisao kao brži i organiziraniji način rada, no problem trenutne implementacije je taj što se njemu prilagođavaju samo određeni timovi. Dok su ti timovi bolji i efikasniji, ostatak organizacije radi po starome tako da je utjecaj agilnosti izvan opsega tima rijetko očit. Nasuprot tome prilagođavanje cjelokupne organizacije agilnom načinu rada ogroman je pothvat za koji većina organizacija u regiji nisu spremne niti sposobne.

Može li i treba li Waterfall opstati?

Iako se agilan način rada u većini primjera smatra boljim od klasične, waterfall metodologije, svi govornici panela složili su se kako je agile nešto što se ne može naučiti, to je stanje uma. Davor je objasnio kako mu se često javljaju vlasnici koji na agile žele prijeći zato što je to nešto trenutno popularno. O tome najčešće ne znaju ništa, a promjena je prisilna.

Praćenje trendova nikada neće biti uspješan pokretač promjena. Kako bi se ostvarilo poboljšanje na promjenu moraju biti spremni svi članovi organizacije.

Uz još uvijek velike probleme prilagođavanja kao i generalnu neinformiranost poslovnog svijeta o agilnosti, čini se kako će stari sustavi poslovanja zadržati svoj monopol bar još nekoliko godina.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Hakirali su vam Gmail račun? Ne paničarite, ovo su koraci koje trebate napraviti

Ako čitate ovaj tekst, vjerojatno vam se nešto dogodilo s Facebookom, Gmailom ili nekim drugim računom. Pomoć je tu!

Startupi i poslovanje

Budućnost razvoja AI-ja u Hrvatskoj komentirat će stručnjaci iz Poslovne inteligencije, Airta, A1, Includea i Nets CEE-a!

Do kud je danas dogurala svjetska AI industrija i kako ju možemo pratiti u Hrvatskoj, razgovaramo s domaćim stručnjacima iz područja IT-a i umjetne inteligencije.

Intervju

Novim Zakonom o radu konačno će se regulirati rad na daljinu – povremeno, stalno…

Novi Zakon o radu trebao bi donijeti prijeko potrebne izmjene da bi se regulirao rad na daljinu. Rad koji mnogi od nas prakticiraju, ako ne već godinama, onda barem od ove godine.

Intervju

Marijana Šarolić Robić: Nijedno dijete ne smije biti izostavljeno jer nema računalo, internet i digitalne vještine

Evo kako udruga Professional Women's and Men's Network Zagreb želi pomoći riješiti taj problem te kako se IT zajednica može priključiti.

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...