Što pokrivaju 7 milijardi vrijedni ciljevi Strategije za digitalnu Hrvatsku 2032.?

Jedan od 4 razvojna smjera Nacionalne strategije Hrvatske 2030. su zelena i digitalna tranzicija. Unutar tog smjera ove godine je pokrenuta izrada Strategije digitalne Hrvatske 2032. Na njoj je dosad sudjelovalo 100 predstavnika iz više od 40 institucija, a dati svoj osvrt o tome kako bi trebao izgledati konačni nacrt strategije možete i vi. Putem e-savjetovanja omogućuje se i svima ostalim zainteresiranim građanima da to učine do 28. listopada.

Digitalni ciljevi za Hrvatsku do 2023.

Prije zadnjih tjedan dana otvorenog e-savjetovanja za Strategiju digitalne Hrvatske 2032., Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD), koji je za izradu iste zadužen, predstavio je osnovnu viziju i ciljeve strategije, uz predstavnike Deloittea koji su im operativni partneri u pripremi.

Strategijom žele postaviti prioritete javnih politika za sljedećih 10 godina koje djeluju poticajno na tehnološki razvoj i inovacije, na digitalne kompetencije građana i povećanje broja stručnjaka u ICT industriji te na primjenu naprednih tehnologija u javnim i tržišnim djelatnostima.

Pokazatelji učinka za sva ta četiri cilja su usko vezani uz DESI – Indeks gospodarske i društvene digitalizacije Europske komisije. Prema njemu Hrvatska u ove četiri stavke, s izuzećem digitalnih kompetencija, zaostaje za prosjekom EU. Upravo bi se to ovom strategijom trebalo promijeniti.

Od čega se konkretno sastoje ciljevi Strategije digitalne Hrvatske za 2023?

1) Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo

Prema posljednjim dostupnim podacima u pogledu DESI-ja, a koji se odnosi na 2022. godinu, Hrvatska je u kategoriji “Integracija digitalne tehnologije” bila iznad bodovnog prosjeka zemalja EU-a, ali je točno u sredini (na 14. mjestu od 27 zemalja) na listi među državama EU-a. Međutim, prema IMD-ovoj Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2020., Hrvatska je zauzela 52. mjesto od 63 države. Prema istom izvoru, Hrvatska zaostaje za ostalim državama, posebno u području međunarodnog iskustva, osposobljavanja zaposlenika, regulatornog okvira za razvoj i primjenu tehnologije te sposobnosti poduzeća da brzo odgovore na prilike i prijetnje.

U ovom cilju prioritetna područja provedbe javnih politika su:

1. Podrška digitalizaciji u mikro, malim i srednjim poduzećima (proračun: 2.000 mil. HRK)
2. Digitalizacija javnih usluga za poduzetnike te osiguravanje dostupnosti anonimiziranih javnih podataka (Proračun: 150 mil. HRK)
3. Podrška za digitalne inovacijske centre (Proračun: 150-300 mil. HRK)
4. Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija (Proračun: 100 mil. HRK)
5. Optimizacija hrvatskog poreznog i parafiskalnog zakonodavstva te administracije (Proračun: nije primjenjivo)

2) Digitalizirana javna uprava

Ove godine na portalu e-Građani bilo je dostupno više od 100 digitalnih javnih usluga. Sustav je u listopadu 2022. imao 1,7 milijuna korisnika što je rast od 30% u godinu i pol dana. U Strategiji se navodi kako je broj korisnika porastao zbog redizajna sustava, o kojem smo već imali priliku detaljno pisati. Uz to, važno je spomenuti kako su građani Hrvatske prošle godine koristili sustav 112 milijuna puta.

U ovom cilju prioritetna područja provedbe javnih politika su:

1. Jačanje organizacijskih i ljudskih institucionalnih kapaciteta (Proračun: 65 mil. HRK);
2. Nadogradnja državne informacijske infrastrukture i naprednih softverskih rješenja (Proračun: 2.500 mil. HRK);
3. Postizanje potpune interoperabilnosti javne uprave uz omogućavanje pristupa otvorenim podacima građanima i poduzećima (Proračun: 480 mil. HRK);
4. Digitalizacija svih ključnih javnih usluga (Proračun: 800 mil. HRK);
5. Promidžba digitalnih usluga i korisničke podrške među građanima (Proračun: 55 mil. HRK).

3) Razvoj digitalnih kompetencija za život i rad

Prema zadnjim dostupnim vrijednostima DESI-a (2022. godina) za područje povezivosti, Hrvatska zauzima 24. mjesto te je u ukupnom rezultatu i dalje ispod prosjeka EU-a, s time da se u proteklih godinu dana razlika u odnosu na prosjek EU-a znatno povećala. Prema navedenim DESI pokazateljima vidljivo je da Hrvatska i dalje znatno zaostaje u području korištenja nepokretnog širokopojasnog pristupa velikih brzina (100 Mbit/s i 1 Gbit/s) te u indeksu cijena širokopojasnog pristupa, s posebnim naglaskom na činjenicu da je zaostatak u pogledu cijena u proteklih godinu dana još porastao.

U ovom cilju prioritetna područja provedbe javnih politika su:

1. Osiguravanje preduvjeta za prostorno planiranjei bržu gradnju mreža (Proračun: 3 mil. HRK);
2. Regulacija utjecaja troškova korištenja nekretnina na razvoj mreža (Proračun: sredstva u okviru redovitih aktivnosti);
3. Omogućavanje potpora za razvoj mreža u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (Proracun: 1.274 mil. HRK, ne uključujući OPKK 2014,-2020.);
4. Poticanje korištenja usluga velikih brzina (Proračun: 0,3 mil. HRK).

4) Razvoj digitalnih kompetencija za život i rad u digitalnom dobu

Kako bi se sve gore navedeno ostvarilo – i iskoristio puni potencijal digitalizacije, iznimno će važno biti usklađivanje kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. S tim na umu, lijepo je čuti da je Hrvatska u potkomponenti DESI-ja pod nazivom „ljudski kapital“ na 9. mjestu među EU-27, što je bitan napredak u odnosu na 2021. godinu, kada je Hrvatska zauzela 16. mjesto u EU-u. Međutim, tek 31% pojedinaca u Hrvatskoj posjeduje digitalne kompetencije iznad osnovne razine.

U ovom cilju prioritetna područja provedbe javnih politika su:

1. Povećanje broja IT stručnjaka na tržištu rada (Proračun: 700 mil. HRK);
2. Razvoj digitalnih kompetencija građana za život i rad uz uporabu IT-ja (Proračun: 300 mil. HRK);
3. Digitalna tranzicija kao potpora razvoju obrazovnog i istraživačkog sustava (Proračun: 1.150 mil. HRK).

Gdje smo ako građani ne razumiju što digitalna transformacija donosi…

Područja u kojima smo ispod prosjeka EU, poput javnih usluga i povezivosti su izazovi za koje imamo jasan plan, ne samo kako nadoknaditi zaostatak nego i značajno popraviti poziciju Hrvatske, izjavio je Bernard Gršić na predstavljanju ciljeva Strategije digitalne Hrvatske prošli tjedan.

No, osim toga, ova Strategija digitalne Hrvatske 2032. treba dati odgovore na pitanja kako digitalizacijom doprinjeti boljem životu svih građana, konkurentnijem gospodarstvu i kako svima omogućiti jednostavan pristup državnoj upravi. Proces digitalne transformacije društva događa se u svim područjima života i utjecat će na sve nas. Ne čudi stoga što Bernard Gršić na pitanje gdje će i zašto najteže biti implementirati zamišljeno objašnjava:

Ako građani ne razumiju što digitalna transformacija donosi, ako se ne znaju koristiti tehnologijom – koja je jedan dio digitalne transformacije, ako nemamo uređen sustav kako ćemo građane educirati – kako ćemo se onda s time nositi? To je jedna od glavnih kočnica razvoja digitalne tranformacije.

Drugi razlog, imamo ljude koji razumiju, koji znaju, ali koji onda nemaju adekvatnu dostupnost interneta ili pristup digitalnim tehnologijama. To su ključni elementi koji – ako se ne dogode i ako budu usporeni – neće doprinjeti bržem razvoju same digitalne transformacije.

Uzmimo za primjer, ako će se za koju godinu pojaviti samovozeći automobil na našim prometnicama, hoće li ga građani koristiti ili neće? To je samo pitanje povjerenja u tehnologiju i ono što ona donosi.

Nakon državnog tajnika medijima se obratio Gordan Kožulj, direktor Odjela za poslovnog savjetovanja u tvrtki Deloitte, koji je potvrdio važnost povjerenja u tehnologiju te istaknuo kako je bitno da se kroz porezna, regulatorna i parafiskalna rasterećenja omogući rast i zadržavanje IT stručnjaka u zemlji, a za to su predviđene i mogućnosti radničkog dioničarstva o kojima se aktivno raspravlja.

I zadnje, ali ne manje bitno za spomenuti: u pitanju je strateški dokument, Strategija kao takva neće propisivati kako će se konkretno realizirati pojedini prioriteti, primjerice u području razvoja širokopojasnih mreža. Strategija služi da se prema njoj pripreme specifični akcijski planovi koje će provoditi za to zaduženi resori.

Uključite se u izradu Strategije

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva kao stručni nositelj izrade Strategije digitalne Hrvatske 2032., pokrenuo je e-savjetovanje sa samim početkom izrade Nacrta prijedloga Strategije, a sada smo ušli u završni tjedan kada je ono dostupno do 28. listopada. Bernard Gršić napomenuo je zaključno:

Upravo ova Strategija pruža odgovor na pitanje „što“ i „kako“ te koristim priliku da pozovem sve hrvatske građane da se uključe, predlože inicijative koje mogu ubrzati i poboljšati proces digitalne transformacije. Ovo je proces koji nema alternative i njegov je cilj stvoriti prepostavke da budemo agilni, brzi i produktivni i tako poboljšamo životni standard svih hrvatskih građana.

Ako želite samo pročitati materijale s ovog e-savjetovanja, oni su vam dostupni i bez registracije.** Međutim, ako želite sudjelovati u savjetovanju i ostaviti svoje mišljenje ili dati neki prijedlog, morate kreirati korisnički profil u sustavu e-Građani. Ako već koristite uslugu e-Građani, onda se možete registrirati u e-Savjetovanje koristeći NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav).