Božidar Pavlović: Suradnja sa startupima može izvući banke iz tehnološke spirale smrti

Božidar Pavlović: Suradnja sa startupima može izvući banke iz tehnološke spirale smrti

Fintech startupa u Hrvatskoj nema dovoljno i slabo su financirani, ne samo u odnosu na globalne i zapadnoeuropske, nego i u odnosu na usporedive zemlje iz istočne i srednje Europe. Razloge za takvo stanje te moguće prilike za napredak izložio je u uvodnom predavanju Netokracijine Fin&Tech konferencije Božidar Pavlović.

S 20 godina iskustva na vodećim pozicijama u bankarstvu pa onda i u domaćem fintech startupu te trenutnim angažmanom na domaćoj startup sceni kroz mentorstva, savjetovanje ili angel investicije, Pavlović itekako dobro poznaje scenu, a mogao si je na Netokracijinoj konferenciji Fin&Tech dopustiti biti i bez dlake na jeziku.

Bankarska spirala smrti: zastarjeli core banking sustav sprječava inovaciju, tjera zaposlenike i korisnike

Prema njemu, odgovor na pitanje gdje je zapeo domaći fintech sektor krije se u kombinaciji nekoliko faktora:

  • Banke, koje su nekad itekako predvodile tehnološku inovaciju, prestale su ulagati u tehnologiju prije 5–6 godina i umjesto naprijed, krenule u tehnološku spiralu smrti.
  • Hrvatsko tržište premalo je da bi bilo isplativo i inspiriralo stvaranje inovativnih fintech startupa.
  • Nepostojeća ili iznimno rijetka suradnja banaka i startupa.

Pavlović je, za početak, podsjetio da su do prije nekoliko godina upravo banke bile predvodnice tehnoloških inovacija jer su imale resursa za to, slušale su želje korisnika i imale su snagu iznijeti inovativne projekte. Kao primjer je naveo činjenicu da je Hrvatska u to doba imala vjerojatno najbolje kartične proizvode. Kako su se tehnološke promjene ubrzavale, banke su gubile korak:

Problem svake banke i izvor tehnološke i inovacijske spirale smrti je njezin core banking sustav. Koji je zastario i treba ga mijenjati, što je skupo, komplicirano i dugotrajno, a rijetko koji direktor u banci će žrtvovati svoj bonus i sljedeći mandat ulaskom u takav projekt. Tajna uspješne karijere u banci je na 90% zahtjeva za inovacijom odgovoriti – ne!

Marin Pavelić

Takvo je stanje, dodao je, neodrživo i zato ga naziva spiralom smrti. Bankama je sve teže naći zaposlenike koji žele raditi sa zastarjelim tehnologijama, a stare im i klijenti jer oni mlađi, tehnološki pismeni i navikli na kvalitetno korisničko iskustvo za sve što mogu koriste inovativne globalne fintech proizvode.

Izlazak iz bankarske spirale smrti Pavlović vidi u neizbježnoj suradnji sa startupima:

Veliki i tromi tanker zvan banka sve je sporiji, samo je pitanje kad će se zaustaviti. Da se to ne dogodi banke se trebaju fokusirati na ono što znaju raditi – bankarenje, a tehnologiju prepustiti fintech startupima koji poznaju tehnologiju.

B2C pobjednik: aircash, B2B: Fonoa i Microblink

U pregledu domaće fintech scene Pavlović je naveo nekoliko pozitivnih domaćih primjera, ali i nekoliko fintech proizvoda za koje je rekao da se vidi da iza njih stoje “nezainteresirani, indolentni i birokratizirani timovi”.

Apsolutnim prvakom domaće fintech scene u proizvodima koji servisiraju krajnje korisnike smatra aircash:

To je naš prvi pravi B2C fintech proizvod, pravi inovativni proizvod jednog startupa. Svaka čast KeksPayu, ali iza njega ipak stoji banka. Aircash je pravi izazivač u tom segmentu, odlično im ide, a šire se i na druga tržišta.

Popis uspješnih domaćih fintech i srodnih startupa u B2B sektoru nešto je duži jer su svi oni orijentirani i na strana tržišta. Među njima je Pavlović izdvojio Fonou, proizvod  hrvatskih suosnivača koji kompanijama olakšava upravljanje porezima na različitim tržištima i dobro poznati Microblink, koji su, prema njegom predviđanju, uz aircash, budući svjetski fintech nositelji Made in Croatia.

Tu su još i domaći pothvati u području kriptovaluta, odnosno web3 branši, koji su više ili manje vezani uz fintech, ali svakako vuku sektor naprijed. Iako na tom polju zaostajemo u usporedbi s, primjerice, Srbijom, domaća kripto i web3 scena je živahna i sve aktivnija što pokazuju primjeri Electrocoina, AMPneta, RMRK-a, NodeFactoryja i sličnih.

Hall of Shame: proizvodi koji su skupi, neintuitivni ili sami sebi svrha

Na popisu loših primjera našla se Finina usluga Frendi (izravan prijenos novca s računa na račun za čije pokretanje je potrebno ispuniti tonu papirologije!), sličan pothvat Zagrebačke banke Izi Pay koji je skoro pa nepoznat široj javnosti, prijenos novca putem mobilne aplikacije Hrvatske pošte PostCash uz izuzetno velike naknade (kasnije na konferenciji smo čuli da je to usluga koja se najviše koristi za međudržavno slanje novca u državama regije i da je naknada manja ili slična kao kod sličnih usluga), ali i niz institucionalnih pokušaja izdavanja raznih kartica s pogodnostima (Hrvatske turističke zajednice, Središnjeg državnog ureda za demografiju i slično) kod kojih se postavlja pitanje zašto se takve institucije uopće upuštaju u izdavanje kartica.

Svjetlo na kraju tunela: euro, više investicija, fintech hubovi i kripto!

Za kraj je Pavlović zavirio u kristalnu kuglu, odnosno dao svoje predviđanje budućnosti domaćeg fintech sektora. Svjetla na kraju tunela ima, a to svjetlo donijet će…

  • Uvođenjem eura prestajemo biti “malo kunsko tržište” i otvara se prilika za domaće startupe da razvijaju internacionalnije proizvode;
  • strane tvrtke koje otvaraju fintech hubove u HR privlačit će talente i tako istovremeno povećavati količinu znanja i iskustva na tržištu, ali i primorati starosjedioce da se mijenjaju ako ne žele izgubiti ljude;
  • sve je više inkubatora, VC i PE investitora prisutnih i zainteresiranih za hrvatsko tržište;
  • ulazak kriptovaluta u mainstream potaknut će inovaciju u tom dijelu fintech sektora;
  • spoznaja banaka da je suradnja sa startupima neizbježna prisilit će ih da se pokrenu.

Prilika za rast je i činjenica da je, prema procjenama, čak i globalno trenutno pokriveno tek 1 posto prilika za fintech inovacije. Što znači da itekako postoji prostor za inovacije, razvoj novih proizvoda i osvajanje novih tržišta.

Za one koji nisu uspjeli uloviti ulaznicu za Netokracijinu konferenciju, preporučujemo pogledati snimku predavanja:

Fin&Tech 2022.

Krećemo s prvim ovogodišnjim eventom, ali i prvim izdanjem konferencije Fin&Tech!Danas pričamo o usvajanju financijske tehnologije, novim trendovima, ali i oblikovanju financijskog krajolika 💸💻Pitanja postavljate u komentarima, a naša voditeljica će izabrati najzanimljivija i postaviti ih predavačima 🤩

Posted by Netokracija on Thursday, March 31, 2022

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...