Božidar Pavlović: Suradnja sa startupima može izvući banke iz tehnološke spirale smrti

Božidar Pavlović: Suradnja sa startupima može izvući banke iz tehnološke spirale smrti

Fintech startupa u Hrvatskoj nema dovoljno i slabo su financirani, ne samo u odnosu na globalne i zapadnoeuropske, nego i u odnosu na usporedive zemlje iz istočne i srednje Europe. Razloge za takvo stanje te moguće prilike za napredak izložio je u uvodnom predavanju Netokracijine Fin&Tech konferencije Božidar Pavlović.

S 20 godina iskustva na vodećim pozicijama u bankarstvu pa onda i u domaćem fintech startupu te trenutnim angažmanom na domaćoj startup sceni kroz mentorstva, savjetovanje ili angel investicije, Pavlović itekako dobro poznaje scenu, a mogao si je na Netokracijinoj konferenciji Fin&Tech dopustiti biti i bez dlake na jeziku.

Bankarska spirala smrti: zastarjeli core banking sustav sprječava inovaciju, tjera zaposlenike i korisnike

Prema njemu, odgovor na pitanje gdje je zapeo domaći fintech sektor krije se u kombinaciji nekoliko faktora:

  • Banke, koje su nekad itekako predvodile tehnološku inovaciju, prestale su ulagati u tehnologiju prije 5–6 godina i umjesto naprijed, krenule u tehnološku spiralu smrti.
  • Hrvatsko tržište premalo je da bi bilo isplativo i inspiriralo stvaranje inovativnih fintech startupa.
  • Nepostojeća ili iznimno rijetka suradnja banaka i startupa.

Pavlović je, za početak, podsjetio da su do prije nekoliko godina upravo banke bile predvodnice tehnoloških inovacija jer su imale resursa za to, slušale su želje korisnika i imale su snagu iznijeti inovativne projekte. Kao primjer je naveo činjenicu da je Hrvatska u to doba imala vjerojatno najbolje kartične proizvode. Kako su se tehnološke promjene ubrzavale, banke su gubile korak:

Problem svake banke i izvor tehnološke i inovacijske spirale smrti je njezin core banking sustav. Koji je zastario i treba ga mijenjati, što je skupo, komplicirano i dugotrajno, a rijetko koji direktor u banci će žrtvovati svoj bonus i sljedeći mandat ulaskom u takav projekt. Tajna uspješne karijere u banci je na 90% zahtjeva za inovacijom odgovoriti – ne!

Marin Pavelić

Takvo je stanje, dodao je, neodrživo i zato ga naziva spiralom smrti. Bankama je sve teže naći zaposlenike koji žele raditi sa zastarjelim tehnologijama, a stare im i klijenti jer oni mlađi, tehnološki pismeni i navikli na kvalitetno korisničko iskustvo za sve što mogu koriste inovativne globalne fintech proizvode.

Izlazak iz bankarske spirale smrti Pavlović vidi u neizbježnoj suradnji sa startupima:

Veliki i tromi tanker zvan banka sve je sporiji, samo je pitanje kad će se zaustaviti. Da se to ne dogodi banke se trebaju fokusirati na ono što znaju raditi – bankarenje, a tehnologiju prepustiti fintech startupima koji poznaju tehnologiju.

B2C pobjednik: aircash, B2B: Fonoa i Microblink

U pregledu domaće fintech scene Pavlović je naveo nekoliko pozitivnih domaćih primjera, ali i nekoliko fintech proizvoda za koje je rekao da se vidi da iza njih stoje “nezainteresirani, indolentni i birokratizirani timovi”.

Apsolutnim prvakom domaće fintech scene u proizvodima koji servisiraju krajnje korisnike smatra aircash:

To je naš prvi pravi B2C fintech proizvod, pravi inovativni proizvod jednog startupa. Svaka čast KeksPayu, ali iza njega ipak stoji banka. Aircash je pravi izazivač u tom segmentu, odlično im ide, a šire se i na druga tržišta.

Popis uspješnih domaćih fintech i srodnih startupa u B2B sektoru nešto je duži jer su svi oni orijentirani i na strana tržišta. Među njima je Pavlović izdvojio Fonou, proizvod  hrvatskih suosnivača koji kompanijama olakšava upravljanje porezima na različitim tržištima i dobro poznati Microblink, koji su, prema njegom predviđanju, uz aircash, budući svjetski fintech nositelji Made in Croatia.

Tu su još i domaći pothvati u području kriptovaluta, odnosno web3 branši, koji su više ili manje vezani uz fintech, ali svakako vuku sektor naprijed. Iako na tom polju zaostajemo u usporedbi s, primjerice, Srbijom, domaća kripto i web3 scena je živahna i sve aktivnija što pokazuju primjeri Electrocoina, AMPneta, RMRK-a, NodeFactoryja i sličnih.

Hall of Shame: proizvodi koji su skupi, neintuitivni ili sami sebi svrha

Na popisu loših primjera našla se Finina usluga Frendi (izravan prijenos novca s računa na račun za čije pokretanje je potrebno ispuniti tonu papirologije!), sličan pothvat Zagrebačke banke Izi Pay koji je skoro pa nepoznat široj javnosti, prijenos novca putem mobilne aplikacije Hrvatske pošte PostCash uz izuzetno velike naknade (kasnije na konferenciji smo čuli da je to usluga koja se najviše koristi za međudržavno slanje novca u državama regije i da je naknada manja ili slična kao kod sličnih usluga), ali i niz institucionalnih pokušaja izdavanja raznih kartica s pogodnostima (Hrvatske turističke zajednice, Središnjeg državnog ureda za demografiju i slično) kod kojih se postavlja pitanje zašto se takve institucije uopće upuštaju u izdavanje kartica.

Svjetlo na kraju tunela: euro, više investicija, fintech hubovi i kripto!

Za kraj je Pavlović zavirio u kristalnu kuglu, odnosno dao svoje predviđanje budućnosti domaćeg fintech sektora. Svjetla na kraju tunela ima, a to svjetlo donijet će…

  • Uvođenjem eura prestajemo biti “malo kunsko tržište” i otvara se prilika za domaće startupe da razvijaju internacionalnije proizvode;
  • strane tvrtke koje otvaraju fintech hubove u HR privlačit će talente i tako istovremeno povećavati količinu znanja i iskustva na tržištu, ali i primorati starosjedioce da se mijenjaju ako ne žele izgubiti ljude;
  • sve je više inkubatora, VC i PE investitora prisutnih i zainteresiranih za hrvatsko tržište;
  • ulazak kriptovaluta u mainstream potaknut će inovaciju u tom dijelu fintech sektora;
  • spoznaja banaka da je suradnja sa startupima neizbježna prisilit će ih da se pokrenu.

Prilika za rast je i činjenica da je, prema procjenama, čak i globalno trenutno pokriveno tek 1 posto prilika za fintech inovacije. Što znači da itekako postoji prostor za inovacije, razvoj novih proizvoda i osvajanje novih tržišta.

Za one koji nisu uspjeli uloviti ulaznicu za Netokracijinu konferenciju, preporučujemo pogledati snimku predavanja:

Fin&Tech 2022.

Krećemo s prvim ovogodišnjim eventom, ali i prvim izdanjem konferencije Fin&Tech!Danas pričamo o usvajanju financijske tehnologije, novim trendovima, ali i oblikovanju financijskog krajolika 💸💻Pitanja postavljate u komentarima, a naša voditeljica će izabrati najzanimljivija i postaviti ih predavačima 🤩

Posted by Netokracija on Thursday, March 31, 2022

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Što ste propustili

Veliki intervjui

Leonardo Bujas: Od Counter-Strikea do DevOps karijere!

Gaming i esport industrija u posljednjih su nekoliko godina postale neizostavni dio kulture mlađih populacija. Do ne tako davno, igranje video igara bio je hobi koji se s vremenom nekima pretvorio u posao te uspješnu karijeru.

Startupi

Startup Hrvoja Smolića prikupio 1,2 milijuna eura, svojim SaaS-om pomažu analitičkim timovima

Prije no što se preselio u Irsku, Smolić je 14 godina proveo u zagrebačkoj IT tvrtci Qualia, koju je također osnovao. Sada radi na platformi koja nudi poslovnu analitiku bez potrebe za računalnim kodiranjem.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Scaleupi i jednorozi

Infobip traži analitičara kreativca: Što trebate znati za analitički posao u jednorogu?

Uz Infobipovog Head of Web otkrivamo više o marketinškom timu koji je odgovoran za velik dio online prisutnosti hrvatskog jednoroga.

Novost

20 godina AZOP-a: Samo u zadnjih godinu dana izrečene su kazne u iznosu od 8,27 milijuna eura

Povodom 20. obljetnice osnivanja Agencije za zaštitu osobnih podataka i zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj održana je konferencija „Rizici i usklađenost s GDPR-om u doba umjetne inteligencije”.

Novost

Apple Vision Pro prošetao Zagrebom – donosimo dojmove

Stvarna distopija se nastavlja, ovaj put i uz pomoć hardvera.