Čini se da je Finin Frendi za mlade sve samo ne trendi, a za starije nije ni "user friendly"...

Čini se da je Finin Frendi za mlade sve samo ne trendi, a za starije nije ni “user friendly”…

Ako ste i vi osjetili susramlje kad ste vidjeli Fininu kampanju za Frendi, možda ste se i pitali - a za koga je uopće ova kvazi fintech aplikacija? Kome treba državno-birokratska kopija usluge koja već postoji?

  • Hej BFF! Idemo u kino?
  • Yes, kupim karte!
  • Kk, šaljem lovu. Jesi Frendi?
  • Naravno, tko još nije trendi!

Zamišljena je to chat konverzacija dvoje zilenijalaca u kampanji kojom Fina promovira svoju najnoviju uslugu nazvanu – Frendi. Tu je i neki sredovječni tata koji svom sinu tinejdžeru pokušava pokazati kako je i on “trendi uz Frendi”.

A Fina nama, očito, lansiranjem Frendi usluge želi pokazati da su i oni trendi te da mogu držati korak s financijskim uslugama 21. stoljeća.

Što Frendi radi? Omogućuje slanje i primanje novca bez upisivanja IBAN-a.

Ful jednostavno i (user) frendi?

Neizmišljeni zilenijalci bi na pokušaj da s njima komunicira izrazima kao “trendi” i “frendi” rekli samo Cringe! i okrenuli očima. Mi malo stariji okrenut ćemo očima ne samo na komunikaciju, nego i na koncept, svrhu, a posebno iskustvo korištenja* Frendija.

Naime, Frendi čak ni nije fintech mobilna aplikacija, nego tek usluga povezivanja broja mobitela, email adrese ili OIB-a s IBAN-om.

Finina trendi komunikacija i jednostavan jezik doslovno počinje i završava na tih nekoliko vizuala koje prate lansiranje. Već na web stranici usluge Frendi počinje službeni ton, obraćanje korisniku s “vi” i govori se o posrednom identifikatoru računa (PIR) i Fininom registru PIR-ova (skraćeno RPIR :D).

U Fininom registru zasad sudjeluju dvije banke, HPB i PBZ, i njihovi korisnici ne trebaju ništa raditi da bi se našli u tom registru, dok svi ostali trebaju registrirati svoj PIR kod Fine.

Može odlaskom na šalter (Cringe!), ali, trendi su oni – može i online!

U svakom slučaju, povezivanje broja računa s PIR-om, odnosno upis u registar PIR-ova, ne može se izvesti bez Fina Autentikatora. Fina Autentikator se, opet, može ispunjavanjem i predajom zahtjeva tražiti u poslovnici Fine, ali se to može obaviti i online. Treba samo ispuniti zahtjev, potpisati ga naprednim elektroničkim potpisom koji se temelji na kvalificiranom certifikatu pa učitati u Finin OSPD sustav, pričekati da se dokumentacija obradi pa nakon toga preuzeti svoje aktivacijske ključeve (za što trebate ID zahtjeva).

Nakon toga, potrebno je preuzeti mFina aplikaciju i u njoj se prijaviti u registar PIR-ova.

Ful jednostavno i skroz trendi za današnje mlade, kojima je čak i email zastarjela tehnologija, jel da?

Rakar: Frendi samo preslikava papirnati postupak

Planirala sam za komentar pitati nekog stručnjaka za korisničko iskustvo, ali odustala sam jer doista ne treba biti stručnjak za shvatiti da je opisana procedura upravo suprotna dobrom korisničkom iskustvu.

Ali pokušavajući dokučiti zašto je Frendi lansiran i za koga, pitala sam za mišljenje Marka Rakara, digitalnog i komunikacijskog stručnjaka koji se godinama već ne ustručava kritizirati državne pokušaje digitalizacije.

Očigledno je kako se radi o nemaštovitoj državno-birokratskoj interpretaciji fintech aplikacije koja naravno uključuje obavezni posjet Fininom šalteru ili korištenje suludo i nepotrebno kompleksne aplikacije koja u biti samo preslikava papirnati postupak.

Umjesto moderne i jednostavne aplikacije dobili smo kombinaciju Kafke i Frankenštajna pod javnim sponzorstvom. Dakle, uzalud je utrošen novac nas, poreznih obveznika, za uslugu koju od Fine nitko nije tražio i koju nitko pri zdravoj pameti neće ni koristiti osim ako je djelatnik Fine pa mora.

Za koga je Frendi zapravo?

Frendi bi, u teoriji, trebao korisnicima olakšati međusobni prijenos novca, a u praksi nije jasno kome je usluga zapravo namijenjena jer – tkogod ima mobitel, trendi je i ponekad se treba raskusurati s nekim – čini to već godinama preko aplikacija poput Keks Paya, Revoluta, Settlea ili čak mobilnih aplikacija nekih banaka.

 

Možda Fina cilja na manje digitalno nativne, na starije generacije ili one koji su nepovjerljivi prema “nekim tamo Revolutima” pa im registri, zahtjevi za upis u registre i autentifikacijski ključevi ulijevaju više povjerenja? Ako da, čemu onda cringe trendi komunikacija usmjerena mladima?!

Možda Fina samo želi ići u korak s digitalnim promjenama u financijskoj industriji, možda se – pa makar i prvi put neuspješno – i oni pokušavaju ukrcati na fintech vlak, pitam Rakara. On je manje optimističan:

Ne vidim da je ovo pokušaj fintech modernizacije, nego je to neuspjeli i besramni pokušaj kopiranja druge i tržišno vodeće usluge. Fina ne bi mogla provesti niti prepoznati fintech modernizaciju sve i da im se fintech modernizacija istovari ispred vrata i još stavi velika neonska reklama sa strelicom. Najveći doprinos koju bi FINA mogla napraviti fintech revoluciji je da ih jednostavno ugasimo te da više ne smetaju niti konzumiraju vrijeme i novac.

Prvo sam bila spremna progledati kroz prste Fini na ne baš uspješnoj izvedbi, ako to znači korak prema nekim budućim, uspjelijim inovacijama, ali stvarno ne mogu dokučiti svrhu i ciljanu publiku usluge Frendi.

Oni koji su prespavali zadnje dvije godine i nisu čuli za Keks Pay? Oni koji posebno uživaju u ispunjavanju obrazaca i hrvanju s birokracijom? Nema druge nego složiti s Rakarom – Frendi je nepotrebna državno-birokratska kopija usluge koja već postoji, bolja je i itekako korištena.

*Iako kritiziram iskustvo korištenja Frendija, priznajem da nisam zapravo koristila uslugu. Iskreno, nekoliko puta sam trebala klikati simo-tamo i nekoliko puta sam trebala pažljivo i koncentrirano čitati upute i korake potrebne da bi se usluga počela koristiti kako bi ih uopće mogla opisati ovdje i čini mi se da je potrebna stvarno nadljudska volja za preskakanje birokratskih prepreka da bi itko pokrenuo Frendi.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.