Čini se da je Finin Frendi za mlade sve samo ne trendi, a za starije nije ni "user friendly"...

Čini se da je Finin Frendi za mlade sve samo ne trendi, a za starije nije ni “user friendly”…

Ako ste i vi osjetili susramlje kad ste vidjeli Fininu kampanju za Frendi, možda ste se i pitali - a za koga je uopće ova kvazi fintech aplikacija? Kome treba državno-birokratska kopija usluge koja već postoji?

  • Hej BFF! Idemo u kino?
  • Yes, kupim karte!
  • Kk, šaljem lovu. Jesi Frendi?
  • Naravno, tko još nije trendi!

Zamišljena je to chat konverzacija dvoje zilenijalaca u kampanji kojom Fina promovira svoju najnoviju uslugu nazvanu – Frendi. Tu je i neki sredovječni tata koji svom sinu tinejdžeru pokušava pokazati kako je i on “trendi uz Frendi”.

A Fina nama, očito, lansiranjem Frendi usluge želi pokazati da su i oni trendi te da mogu držati korak s financijskim uslugama 21. stoljeća.

Što Frendi radi? Omogućuje slanje i primanje novca bez upisivanja IBAN-a.

Ful jednostavno i (user) frendi?

Neizmišljeni zilenijalci bi na pokušaj da s njima komunicira izrazima kao “trendi” i “frendi” rekli samo Cringe! i okrenuli očima. Mi malo stariji okrenut ćemo očima ne samo na komunikaciju, nego i na koncept, svrhu, a posebno iskustvo korištenja* Frendija.

Naime, Frendi čak ni nije fintech mobilna aplikacija, nego tek usluga povezivanja broja mobitela, email adrese ili OIB-a s IBAN-om.

Finina trendi komunikacija i jednostavan jezik doslovno počinje i završava na tih nekoliko vizuala koje prate lansiranje. Već na web stranici usluge Frendi počinje službeni ton, obraćanje korisniku s “vi” i govori se o posrednom identifikatoru računa (PIR) i Fininom registru PIR-ova (skraćeno RPIR :D).

U Fininom registru zasad sudjeluju dvije banke, HPB i PBZ, i njihovi korisnici ne trebaju ništa raditi da bi se našli u tom registru, dok svi ostali trebaju registrirati svoj PIR kod Fine.

Može odlaskom na šalter (Cringe!), ali, trendi su oni – može i online!

U svakom slučaju, povezivanje broja računa s PIR-om, odnosno upis u registar PIR-ova, ne može se izvesti bez Fina Autentikatora. Fina Autentikator se, opet, može ispunjavanjem i predajom zahtjeva tražiti u poslovnici Fine, ali se to može obaviti i online. Treba samo ispuniti zahtjev, potpisati ga naprednim elektroničkim potpisom koji se temelji na kvalificiranom certifikatu pa učitati u Finin OSPD sustav, pričekati da se dokumentacija obradi pa nakon toga preuzeti svoje aktivacijske ključeve (za što trebate ID zahtjeva).

Nakon toga, potrebno je preuzeti mFina aplikaciju i u njoj se prijaviti u registar PIR-ova.

Ful jednostavno i skroz trendi za današnje mlade, kojima je čak i email zastarjela tehnologija, jel da?

Rakar: Frendi samo preslikava papirnati postupak

Planirala sam za komentar pitati nekog stručnjaka za korisničko iskustvo, ali odustala sam jer doista ne treba biti stručnjak za shvatiti da je opisana procedura upravo suprotna dobrom korisničkom iskustvu.

Ali pokušavajući dokučiti zašto je Frendi lansiran i za koga, pitala sam za mišljenje Marka Rakara, digitalnog i komunikacijskog stručnjaka koji se godinama već ne ustručava kritizirati državne pokušaje digitalizacije.

Očigledno je kako se radi o nemaštovitoj državno-birokratskoj interpretaciji fintech aplikacije koja naravno uključuje obavezni posjet Fininom šalteru ili korištenje suludo i nepotrebno kompleksne aplikacije koja u biti samo preslikava papirnati postupak.

Umjesto moderne i jednostavne aplikacije dobili smo kombinaciju Kafke i Frankenštajna pod javnim sponzorstvom. Dakle, uzalud je utrošen novac nas, poreznih obveznika, za uslugu koju od Fine nitko nije tražio i koju nitko pri zdravoj pameti neće ni koristiti osim ako je djelatnik Fine pa mora.

Za koga je Frendi zapravo?

Frendi bi, u teoriji, trebao korisnicima olakšati međusobni prijenos novca, a u praksi nije jasno kome je usluga zapravo namijenjena jer – tkogod ima mobitel, trendi je i ponekad se treba raskusurati s nekim – čini to već godinama preko aplikacija poput Keks Paya, Revoluta, Settlea ili čak mobilnih aplikacija nekih banaka.

 

Možda Fina cilja na manje digitalno nativne, na starije generacije ili one koji su nepovjerljivi prema “nekim tamo Revolutima” pa im registri, zahtjevi za upis u registre i autentifikacijski ključevi ulijevaju više povjerenja? Ako da, čemu onda cringe trendi komunikacija usmjerena mladima?!

Možda Fina samo želi ići u korak s digitalnim promjenama u financijskoj industriji, možda se – pa makar i prvi put neuspješno – i oni pokušavaju ukrcati na fintech vlak, pitam Rakara. On je manje optimističan:

Ne vidim da je ovo pokušaj fintech modernizacije, nego je to neuspjeli i besramni pokušaj kopiranja druge i tržišno vodeće usluge. Fina ne bi mogla provesti niti prepoznati fintech modernizaciju sve i da im se fintech modernizacija istovari ispred vrata i još stavi velika neonska reklama sa strelicom. Najveći doprinos koju bi FINA mogla napraviti fintech revoluciji je da ih jednostavno ugasimo te da više ne smetaju niti konzumiraju vrijeme i novac.

Prvo sam bila spremna progledati kroz prste Fini na ne baš uspješnoj izvedbi, ako to znači korak prema nekim budućim, uspjelijim inovacijama, ali stvarno ne mogu dokučiti svrhu i ciljanu publiku usluge Frendi.

Oni koji su prespavali zadnje dvije godine i nisu čuli za Keks Pay? Oni koji posebno uživaju u ispunjavanju obrazaca i hrvanju s birokracijom? Nema druge nego složiti s Rakarom – Frendi je nepotrebna državno-birokratska kopija usluge koja već postoji, bolja je i itekako korištena.

*Iako kritiziram iskustvo korištenja Frendija, priznajem da nisam zapravo koristila uslugu. Iskreno, nekoliko puta sam trebala klikati simo-tamo i nekoliko puta sam trebala pažljivo i koncentrirano čitati upute i korake potrebne da bi se usluga počela koristiti kako bi ih uopće mogla opisati ovdje i čini mi se da je potrebna stvarno nadljudska volja za preskakanje birokratskih prepreka da bi itko pokrenuo Frendi.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Kultura 2.0

Od žena do tijela s vaginama: I znanstveni časopisi podliježu ludilu polarizacije na društvenim mrežama

Jeste li vidjeli na društvenim mrežama posljednju naslovnicu Lanceta? Mnogo je razloga zašto bi znanstveni časopisi poput ovog i članci u njima mogli i trebali postati temom mainstream medija, rasprave na društvenim mrežama ili bar trending hashtagovi, no ovog je puta razlog bio običan – clickbait.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.

Startupi i poslovanje

Brending za manje tvrtke i startupe: Kako ne kupiti “mačka u vreći”?

Nakon što osvijeste da im je posao dovoljno narastao, da bi mu dobro došao suvisao i definiran brend, poduzetnici, direktori manjih i srednjih tvrtki ili osnivači startupa nađu se na mukama. Kako pronaći pravu agenciju, kako kvalitetno s njom raditi, kako znati je li ono što su dobili to što im treba, a ne samo neki suhoparan, kitnjasto raspisan koncept?