Čini se da je Finin Frendi za mlade sve samo ne trendi, a za starije nije ni "user friendly"...

Čini se da je Finin Frendi za mlade sve samo ne trendi, a za starije nije ni “user friendly”…

Ako ste i vi osjetili susramlje kad ste vidjeli Fininu kampanju za Frendi, možda ste se i pitali - a za koga je uopće ova kvazi fintech aplikacija? Kome treba državno-birokratska kopija usluge koja već postoji?

  • Hej BFF! Idemo u kino?
  • Yes, kupim karte!
  • Kk, šaljem lovu. Jesi Frendi?
  • Naravno, tko još nije trendi!

Zamišljena je to chat konverzacija dvoje zilenijalaca u kampanji kojom Fina promovira svoju najnoviju uslugu nazvanu – Frendi. Tu je i neki sredovječni tata koji svom sinu tinejdžeru pokušava pokazati kako je i on “trendi uz Frendi”.

A Fina nama, očito, lansiranjem Frendi usluge želi pokazati da su i oni trendi te da mogu držati korak s financijskim uslugama 21. stoljeća.

Što Frendi radi? Omogućuje slanje i primanje novca bez upisivanja IBAN-a.

Ful jednostavno i (user) frendi?

Neizmišljeni zilenijalci bi na pokušaj da s njima komunicira izrazima kao “trendi” i “frendi” rekli samo Cringe! i okrenuli očima. Mi malo stariji okrenut ćemo očima ne samo na komunikaciju, nego i na koncept, svrhu, a posebno iskustvo korištenja* Frendija.

Naime, Frendi čak ni nije fintech mobilna aplikacija, nego tek usluga povezivanja broja mobitela, email adrese ili OIB-a s IBAN-om.

Finina trendi komunikacija i jednostavan jezik doslovno počinje i završava na tih nekoliko vizuala koje prate lansiranje. Već na web stranici usluge Frendi počinje službeni ton, obraćanje korisniku s “vi” i govori se o posrednom identifikatoru računa (PIR) i Fininom registru PIR-ova (skraćeno RPIR :D).

U Fininom registru zasad sudjeluju dvije banke, HPB i PBZ, i njihovi korisnici ne trebaju ništa raditi da bi se našli u tom registru, dok svi ostali trebaju registrirati svoj PIR kod Fine.

Može odlaskom na šalter (Cringe!), ali, trendi su oni – može i online!

U svakom slučaju, povezivanje broja računa s PIR-om, odnosno upis u registar PIR-ova, ne može se izvesti bez Fina Autentikatora. Fina Autentikator se, opet, može ispunjavanjem i predajom zahtjeva tražiti u poslovnici Fine, ali se to može obaviti i online. Treba samo ispuniti zahtjev, potpisati ga naprednim elektroničkim potpisom koji se temelji na kvalificiranom certifikatu pa učitati u Finin OSPD sustav, pričekati da se dokumentacija obradi pa nakon toga preuzeti svoje aktivacijske ključeve (za što trebate ID zahtjeva).

Nakon toga, potrebno je preuzeti mFina aplikaciju i u njoj se prijaviti u registar PIR-ova.

Ful jednostavno i skroz trendi za današnje mlade, kojima je čak i email zastarjela tehnologija, jel da?

Rakar: Frendi samo preslikava papirnati postupak

Planirala sam za komentar pitati nekog stručnjaka za korisničko iskustvo, ali odustala sam jer doista ne treba biti stručnjak za shvatiti da je opisana procedura upravo suprotna dobrom korisničkom iskustvu.

Ali pokušavajući dokučiti zašto je Frendi lansiran i za koga, pitala sam za mišljenje Marka Rakara, digitalnog i komunikacijskog stručnjaka koji se godinama već ne ustručava kritizirati državne pokušaje digitalizacije.

Očigledno je kako se radi o nemaštovitoj državno-birokratskoj interpretaciji fintech aplikacije koja naravno uključuje obavezni posjet Fininom šalteru ili korištenje suludo i nepotrebno kompleksne aplikacije koja u biti samo preslikava papirnati postupak.

Umjesto moderne i jednostavne aplikacije dobili smo kombinaciju Kafke i Frankenštajna pod javnim sponzorstvom. Dakle, uzalud je utrošen novac nas, poreznih obveznika, za uslugu koju od Fine nitko nije tražio i koju nitko pri zdravoj pameti neće ni koristiti osim ako je djelatnik Fine pa mora.

Za koga je Frendi zapravo?

Frendi bi, u teoriji, trebao korisnicima olakšati međusobni prijenos novca, a u praksi nije jasno kome je usluga zapravo namijenjena jer – tkogod ima mobitel, trendi je i ponekad se treba raskusurati s nekim – čini to već godinama preko aplikacija poput Keks Paya, Revoluta, Settlea ili čak mobilnih aplikacija nekih banaka.

 

Možda Fina cilja na manje digitalno nativne, na starije generacije ili one koji su nepovjerljivi prema “nekim tamo Revolutima” pa im registri, zahtjevi za upis u registre i autentifikacijski ključevi ulijevaju više povjerenja? Ako da, čemu onda cringe trendi komunikacija usmjerena mladima?!

Možda Fina samo želi ići u korak s digitalnim promjenama u financijskoj industriji, možda se – pa makar i prvi put neuspješno – i oni pokušavaju ukrcati na fintech vlak, pitam Rakara. On je manje optimističan:

Ne vidim da je ovo pokušaj fintech modernizacije, nego je to neuspjeli i besramni pokušaj kopiranja druge i tržišno vodeće usluge. Fina ne bi mogla provesti niti prepoznati fintech modernizaciju sve i da im se fintech modernizacija istovari ispred vrata i još stavi velika neonska reklama sa strelicom. Najveći doprinos koju bi FINA mogla napraviti fintech revoluciji je da ih jednostavno ugasimo te da više ne smetaju niti konzumiraju vrijeme i novac.

Prvo sam bila spremna progledati kroz prste Fini na ne baš uspješnoj izvedbi, ako to znači korak prema nekim budućim, uspjelijim inovacijama, ali stvarno ne mogu dokučiti svrhu i ciljanu publiku usluge Frendi.

Oni koji su prespavali zadnje dvije godine i nisu čuli za Keks Pay? Oni koji posebno uživaju u ispunjavanju obrazaca i hrvanju s birokracijom? Nema druge nego složiti s Rakarom – Frendi je nepotrebna državno-birokratska kopija usluge koja već postoji, bolja je i itekako korištena.

*Iako kritiziram iskustvo korištenja Frendija, priznajem da nisam zapravo koristila uslugu. Iskreno, nekoliko puta sam trebala klikati simo-tamo i nekoliko puta sam trebala pažljivo i koncentrirano čitati upute i korake potrebne da bi se usluga počela koristiti kako bi ih uopće mogla opisati ovdje i čini mi se da je potrebna stvarno nadljudska volja za preskakanje birokratskih prepreka da bi itko pokrenuo Frendi.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Želimo li primati plaće na Revolut treba nam “pravi” Revolut Bank, direktor Mirkes otkriva koji su planovi u Hrvatskoj

Je li Revolut zaista sada prava banka u Hrvatskoj, možete li na njega primiti ili isplatiti plaću i zašto uopće postoji ogranak Revolut Bank, saznali smo u razgovoru s njihovim direktorom, a nismo propustili provjeriti ni situaciju s HNB-om.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Startupi i poslovanje

APIS IT dokapitalizacijom Grada Zagreba postaje drugi hrvatski IT jednorog, vrijedan preko milijardu dolara?

Dokapitalizacijom APIS IT-a Vlada bi potvrdila da ne samo da podržava vodeće hrvatske startupe nego ih i stvara, nastavno na potpisivanje deklaracije 'EU Start-up Nations Standard of Excellence' - koje su planirali učiniti.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Svima nedostaje timskog druženja. Dok mjere ne popuste… Možete li na team building – online?

Kao i mnoge druge, pandemija novog koronavirusa paralizirala je industriju koja živi od organizacije team buildinga uživo. Nije bilo jednostavno osmisliti nove niti prebaciti postojeće programe online, ali ponuda je raznovrsnija no što smo očekivali!

Društvene mreže

Koga zvati u pomoć kad vam netko “hakira” Facebook stranicu ili Instagram profil?

Jeste li se ikada susreli sa situacijom u kojoj neki brend organizira nagradni natječaj, na koji se “nakače” prevaranti ne bi li došli do podataka korisnika koji žele do nagrade?

Startupi i poslovanje

Future of Work: “Ako samo 10% ljudi nastavi raditi na daljinu ovaj “COVID remote” eksperiment bit će uspješan”

Drugi dan Future of Work konferencije saznali smo zanimljive prakse koje su različitim tvrtkama pomogle u prilagodbi radu na daljinu, a čuli smo i sjajnu panel raspravu menadžera i osnivača IT tvrtki o njihovim liderskim iskustvima u "novom normalnom".

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Startupi i poslovanje

Otkrivamo dokument u kojemu Rimac i europski jednorozi pozivaju EU i Hrvatsku da smanje birokraciju i potaknu “deep tech”

Osnivači najvrjednijih europskih tehnoloških tvrtki, od Bitpande, HotJara i UiPatha do Booking.com i Rimac automobila pozvale su EU, ali i Hrvatsku na smanjenje birokracije i poticanje inovacija kroz konkretan prijedlog: Next Innovation EU.

Startupi i poslovanje

“Bečka (startup) škola” za hrvatske gradove: Podrška digitalizaciji i inovacijama bitna je zbog – građana!

Zajedničkim snagama imamo šanse dostići Baltik... kaže moja sugovornica i organizatorica najvećeg startup i inovacijskog festivala u regiji. Što hrvatski gradovi mogu naučiti od Beča kad je u pitanju podrška startupima?