Spock: Startupi FER-ovog inkubatora osigurali preko 200.000 kuna

Studentski startupi FER-ovog Spocka osigurali preko 200.000 kuna. Multidisciplinarni su i trebaju podršku uspješnih tehnoloških tvrtki!

Inkubator kojeg u sklopu Fakulteta elektrotehnike i računarstva vodi Matija Srbić u petoj generaciji educira studentske startupe sa tog i drugih fakulteta inspirirane uspjehom tvrtki poput Infobipa i Nanobita.

U Hrvatskoj se akademski i poslovni svijet često čine kao da su u potpunoj suprotnosti i ne mogu se pomiriti.

Iako ima brojnih svijetlih primjera poput primjerice ICT Županije koja je kao projekt Splitsko-dalmatinske županije među ostalim pokrenula predinkubator i coworking prostor u sklopu Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, ima i primjera potpunog nerazumijevanja poput izjave čelnika osječkog Sveučilišta Vlade Guboreca koji je Osijek Software Cityju poručio “da ako žele raditi eksperimente, neka ih rade u svome sektoru, ne u akademskoj zajednici”.

Tužna je to izjava 5 godina nakon što se Matija Kopić, tada osnivač osječkog Farmerona, a danas Gideon Brothersa – pitao “zašto harvardski studenti rješavaju osječki problem komaraca“.

U svom članku u Wiredu MIT Media Labov Cam Houser je argumentirao kako su sveučilišta i fakulteti idealna startup platforma, jer okupljaju ambiciozne i pametne ljude, multidisciplinarne su platforme i u toj dobi studenti imaju više prostora – i vremena – za rizik!

Preko 200 tisuća kuna za najuspješniji startup 4. generacije

S Houserom se slaže i Matija Srbić, voditelj startup inkubatora Spock u sklopu zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva – FER-a:

Prednosti osnivača studenata je što imaju vremena za rad na startupu, potpuno su otvoreni za učenje novih stvari i naivni su – pa se lakše odvaže na nešto što netko s više iskustva neće ni pokušati. Najvjerojatnije neće ni uspjeti od prve, statistika definitivno nije na njihovoj strani, ali mislim da se kroz tu naivnost upravo i gradi iskustvo, jer nauče na vlastitim greškama. Greškama koje su u tim mladim godinama dosta jeftine – najčešće nema obitelji koja ovisi o tebi, lakše se putuje i preseli u drugi grad/državu/kontinent, nema velikih karijernih promjena jer je karijera tek na početku.

Crop Shepherd je jedan od timova Spockove četvrte generacije.

 

Rezultata zbog takvog pristupa ne nedostaje. Najuspješniji startup Spockove četvrte generacije, Crop Shepherd, kroz različite je EIT programe te nekoliko manjih iznosa od različitih natjecanja poput Open Dana Hackathona i Farm2Forka osigurao preko 200 tisuća kuna. Drugi startupi su isto osvojili manje nagrade.

Spock nije samo za FER-ovce, dapače!

Multidisciplinarnosti kroz povezivanje sa studentima različitih fakulteta i formiranje multidiscipliranih timova koji rješavaju stvarne probleme naglasak je pak današnje pete generacije startup inkubatora SPOCK na zagrebačkom FER-u.

U budućnosti bismo htjeli da se u program uključi više doktoranda, istraživača, profesora i znanstvenika jer vidimo veliki potencijal u komercijalizaciji rezultata znanstvenih istraživanja koji još uvijek ne iskorištavamo dovoljno.

Još smo daleko od jednog Sveučilišta u Oxfordu ili ETH-a koji su među vodećima u Europi u transferu tehnologije i pokretanju spin-off kompanija. Zato se trenutno bavimo i proučavanjem dobrih praksi koje možemo primijeniti u našem okruženju i uvjetima.

Matija ne govori teoretski, isključivo akademski, već dapače – najbolji je primjer kako se kroz poticanje poduzetništva na fakultetu može stvoriti zanimljiv projekt koji rješava stvaran problem.

Matija je 2016. kao student FER-a pokrenuo Juvo – Home Friend kao rješenje koje upozorava roditelje kad im se dijete približi manje sigurnim dijelovima u kućanstvu.

Juvo – Home Friend na finalu Imagine Cupa u Seattleu Mia Biberović

Juvo je, naime, te godne ušao u finale Microsoftovog inovacijskog natječaja Imagine Cup i otputovao u Redmond. Matijin Juvo je bio dio originalne generacije SPOCK-ovog programa čije su prve tri godine timovi bili orijentirani gotovo isključivo na FER-ove studente:

Na početku je u mom timu bilo studenata s FER-a, Ekonomije, FSB-a, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Umjetničke akademije iz Splita, ali i jedna mama.

Iako nisu svi članovi bili uključeni u razvoj startupa i tim je svakako bio prevelik, drugačija perspektiva svakog od članova je u toj najranijoj fazi bila od velike važnosti. Sljedeće dvije godine razvoj startupa je financiran iz bespovratnih sredstava osvojenih na natječajima poput Pokreni nešto svoje i HAMAG-BICRO-ovog Poc7 i naučio sam pregršt stvari s kojima se ne bih susreo da sam se odmah nakon diplomiranja zaposlio kao web developer.

Nakon puno pivotanja i razvijenog MVP-ja, tada tročlani tim se našao u slijepoj ulici, jer senzor nije mogao razlikovati dijete od velikog psa. Tada smo odlučili da je vrijeme za nove početke i ja sam FER-u predložio da preuzmem ulogu voditelja SPOCK-a.

Iako je i prije bilo inicijativa za povezivanje studenata s različitih fakulteta zagrebačkog Sveučilišta, poput predmeta Kreativni laboratorij, Matija smatra kako je upravo više međufakultetske suradnje ono što nedostaje Sveučilištu:

Međudisciplinarna suradnja stvara nove ideje i projekte, koje će bilo tko samostalno teško osmisliti, a još teže provesti. Vidio sam priliku da spojimo studente s drugih fakulteta, poput Agronomskog, Ekonomskog, Medicinskog fakulteta, koji imaju domenska znanja iz specifičnih područja i susreću se s izazovima i stvarnim problemima kojih mi s FER-a nismo ni svjesni, sa studentima s FER-a koji imaju tehnička i inženjerska znanja potrebna za razvoj rješenja za te probleme.

Zašto ovo nije postojalo “u moje vrijeme”?

U želji da omoguće što većem broju ambicioznih, pametnih ljudi koji žele rješavati probleme i učiti prijavu u inkubator, SPOCK je u posljednjoj generaciji omogućio i prijavu pojedinaca s idejama:

Nismo inzistirali da studenti već imaju formiran tim, već im mi pomažemo u tome. Ako možda ne uspiju u ovom prvom pokušaju, dobit će potrebna znanja i bit će u puno boljoj poziciji sljedeći put.

Uz 6 postojećih timova tako se prijavilo 13 pojedinaca i 6 timova koji su potom formirali 3 nova tima za FER-ovu četvrtu generaciju startupera.

Promatrajući potencijale koje inicijativa poput Spocka donosi pomislio i koliko bi meni značilo da je ovakvo što postojalo “u moje vrijeme”. Kao student Filozofskog fakulteta s interesom u tadašnji Web 2.0 o kojem sam i pisao – rado bih se na takav program prijavio da je postojao, kao vjerujem i mnogi drugi s ne-tehničkih fakulteta, posebno EFZG-a čiji su studenti pokretali mahom marketinške agencije pod utjecajem popularizacije društvenih mreža.

SPOCK odnosno Studentsko poduzetništvo u Centru karijera FER-a su 2016. osmislili i upravi fakulteta predložili Iva Gospodnetić, izv. prof. dr. sc. Vedran Podobnik i izv. prof. dr. sc. Hrvoje Džapo. Tadašnja uprava FER-a, na čelu s dekanom prof. dr. sc. Mislav Grgić je podržala prijedlog.

Inkubacija prvenstveno ljudi, ne startupa

Za razliku od sličnih programa, kako otkriva Matija, Spock je usredotočen prvenstveno na formiranje timova i edukaciju, a ne isključivo na podizanje uspješnih startupa. Time je program prvenstveno inkubator za startuperske talente, a ne same startupe:

Želimo stvoriti ljude koji će pokretati uspješne startupove.

Do sada nije bilo inicijativa i programa inkubacije koji bi za prvi korak imali formiranje timova, tako da ovime omogućavamo pojedincima da se prijave za program startup edukacije bez da imaju unaprijed formiran tim ili projekt.

Pojedinci se mogu prijaviti sa svojom idejom, ili se mogu prijaviti za neku od predloženih ideja ako posjeduju znanja nužna za razvoj te ideje. A kako smatram da se najbolje uči kroz primjenu naučenoga, naši timovi istovremeno rade na validaciji svoje ideje i pokretanju startupa.

Spock

Podsjeća me to na filozofiju jednog talijanskog inkubatora od prije nekoliko godina koji je upravo naglašavao da ni u tamošnjoj zajednici jednostavno nije postojala povijest “startupera” i “poduzetnika” pa im je prvi korak bio uopće osvijestiti i educirati pojedince kako bi se timovi stvorili – i održali. U Spocku je naglasak na kontinuiranom radu, pri čemu većina programa ima radionice i specifične ciljeve između kojih su timovi prepušteni sami sebi.

Iako naravno – ne potpuno.

Matija se itekako dobro sjeća koliko je bio “izgubljen u svojim startup počecima” sa Juvom pa čak i kad bi dobio neki savjet od mentora ili predavača otvorilo mu se još više pitanja nego što je imao prije:

Javio bih se za dodatno pojašnjenje i često dobio neki šturi odgovor, jer – naravno – ti ljudi imaju hrpu svojih obaveza i znao sam da se ne mogu posvetiti meni i dati mi odgovore koje ja tražim. Zato našim startupima pokušavam posvetiti vremena koliko god trebaju, a opet prepustiti njima da donose odluke u kojem smjeru će ići razvoj njihovog projekta.

Matija s timovima radi gotovo na dnevnoj bazi – pripremaju pitcheve, prijavljuju se na startup natjecanja, razvijaju nove ideje i kako objašnjava – povezuje ih s uspješnim startupima i pokušava pomoći u rješavanju problema s kojima se susreću. Naravno, najveću korist od programa imaju oni koji će proaktivniji, koji će se vjerojatno truditi i izvan programa inkubatora:

Ne ostavljamo ni jedno pitanje otvoreno i oni timovi koji su najaktivniji i najmotiviraniji dobivaju najviše od SPOCK-a.

Pandemija nije zaustavila hibridni inkubator

Kao što je pandemija utjecala na cijelo društvo i tehnološku industriju, utjecala je i na inkubatorske i akceleratorske programe poput Spocka koji se inače održavaju kao radionice i mentoriranja u stvarnom prostoru. Matija otkriva kako se prva trećina programa ove godine mogla odvijati normalno što im je puno značilo za postavljanje dobrih temelja:

Iako je ovo bila četvrta generacija, cijeli program je bio potpuno redizajniran. Drugu trećinu programa imali smo online i iako smo održavali sve radionice prema planu i čak dodali neke radionice koje nismo planirali od početka, timovima je jako nedostajao fizički dolazak na FER i rad u zajedničkom prostoru s drugim timovima pa su neki postepeno gubili motivaciju.

Dio radionica se tijekom pandemije održao – virtualno. Spock

Na žalost, nekim je timovima nesigurnost i neizvjesnost cijele situacije bila previše izazovna i nisu se mogli nositi istovremeno s pandemijom, fakultetskim obavezama i razvojem startupa tako da su tu – priznaje Matija – izgubili tri tima:

Program smo završili u hibridnom načinu gdje je dio timova dolazio fizički na radionice, a dio je pratio program online. Isto tako smo se odlučili demo day održati online kako ne bi našim timovima uskratili mogućnost da predstave rezultate svog šestomjesečnog rada i kako bi ih predstavili pred većom publikom od one koju su tadašnje COVID mjere dopuštale.

Za uspjeh studentskih startupa potrebna je podrška tehnoloških tvrtki

Matija tvrdi kako putem Spocka nude edukacije i validacije ideja i projekata i imaju konkretne planove za treći korak u kojem žele pružiti podršku u daljnjem razvoju startupa, a u čemu ih podržava sadašnja uprava FER-a:

Potrebno nam je uključivanje naših uspješnih tehnoloških tvrtki i startup zajednice kako bi zajedno mogli osmisliti najbolje rješenje za svaki ovaj korak te dogovoriti koja će biti prava, odgovornosti i obaveze svakog od partnera u tom sustavu podrške. Mislim da svi dionici moraju odraditi svoj dio posla kako bi u budućnosti imali više akademskih startupova i spin-off kompanija koji su kroz inovacije jedni od pokretača ekonomije.

Spockov program traje 6 mjeseci i četvrtu generaciju je završilo šest timova, pri čemu je jedan od njih već otvorio tvrtku i krenuo s poslovanje nakon programa:

Na kraju programa znaju ima li smisla nastaviti dalje raditi na startupu ili sa sobom odnose vrijedno znanje, iskustvo i poznanstva za pokretanje nekog novog projekta drugom prilikom.

Studenti, prijavite svoju ideju (ili sebe) u Spock!

Iako Spock kreće u petu godinu svog rada, Matiji je žao što unatoč predstavljanju programa kroz različite kanale, svejedno dobar dio studenata uopće ne zna za njegovo postojanje:

Najizazovnije je doći do studenata. Drugi je problem što startup [kao koncept] možda više nije toliko popularan koliko je bio prije par godina pa studenti s FER-a radije biraju neku sigurniju opciju poput zaposlenja u našim nekad startupima, a sad velikim i uspješnim tvrtkama. Što je zapravo i logičnija opcija za većinu jer pruža sigurnost, a i daje određena znanja koja pomažu ako se kasnije odluče na pokretanje startupa, dok za pokretanje startupa za vrijeme ili odmah nakon studija mora postojati posebna motivacija i „zaljubljenost“, usudio bih se reći čak i zaluđenost.

Još prije tri godine smo na Netokraciji pozivali studente na prijavu u drugu generaciju Spocka, i iako se slažem s Matijom da su startupi bili manje popularni posljednjih godina, mislim da bi upravo 2021. mogla biti drugačija. Uspjesi nekadašnjih startupa kroz Infobipov rast, Agrivijevu investiciju i Nanobitov exit trebali bi biti primjeri i inspiracija studentima koji sad vide da tehnološke product tvrtke mogu uspjeti iz Hrvatske!

Poticajan je i podatak da su se na Spockovu prošlu generaciju prijavili studenti s 11 različitih fakulteta, tako da bi peta generacija mogla biti zaista multidisciplinarna i inspirirana dokazano uspješnim hrvatskim tehnološkim tvrtkama. Ako ste student FER-a ili bilo kojeg drugog fakulteta prijavite svoju startup ideju – ili ako nemate projekt – prijavite se za uključenje u jedan od postojećih timova. It’s only logical.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Izvještaj

Voditelji i menadžeri inženjerskih timova, odrađujete li 1:1 razgovore s članovima svog tima (i zašto ne)?

Hrpetina se propusta u IT tvrtkama dogodi jer se nešto nije iskomuniciralo na vrijeme. Jedna stvar slijedi drugu. U tvrtki nije vladala kultura otvorene komunikacije niti se izgradilo povjerenje da netko bez straha vokalizira svoja iskustva, a osobi se nije dala ni prilika da to učini privatno, jedan na jedan. Na kraju, umjesto da se suoče s mogućim problemima, proaktivno gradeći kulturu otvorenog razgovora, tvrtke izbjegavaju kopati ispod rečenice "Ma nema problema..."

Kultura 2.0

Kako izgraditi karijeru i život u Istri?

Nakon dvije godine vraća nam se Digital Labin, a mi koristimo priliku s prvim čovjekom iza poznate istarske konferencije pričati o razvoju lokalne tech zajednice!

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.